Prijevod značenja časnog Kur'ana - الترجمة الياؤو * - Sadržaj prijevodā


Prijevod značenja Sura: Sura Ja-Sin   Ajet:

Yâ-Sîn

يسٓ
Yâ-Sîn.[1]
(36:1) Asi harufusi ni chimpepe mu isimosimo ya Qur’an. Ni pangali jwine jwaakumanyilila mate gakwe ikaŵeje Allah pe basi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلۡقُرۡءَانِ ٱلۡحَكِيمِ
Ngujilumbila (aji) Qur’an jegumbale lunda lwakusokoka.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّكَ لَمِنَ ٱلۡمُرۡسَلِينَ
Chisimu mmwe (Muhammadi ﷺ) n’di mwa Achimitenga.
Tefsiri na arapskom jeziku:
عَلَىٰ صِرَٰطٖ مُّسۡتَقِيمٖ
(Soni n’di) pachanya petala lyagoloka.
Tefsiri na arapskom jeziku:
تَنزِيلَ ٱلۡعَزِيزِ ٱلرَّحِيمِ
(Aji ni Qur’an) jajitulusyidwe ni (Allah) Jwamachili gakupunda, Jwachanasa channope.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لِتُنذِرَ قَوۡمٗا مَّآ أُنذِرَ ءَابَآؤُهُمۡ فَهُمۡ غَٰفِلُونَ
Kuti mwatetele ŵandu ŵanganateteledweje achatati ŵao, basi ŵanganyao ali ŵakwanjila (chikulupi).Chisimu liloŵe (lya ipotesi) pamasile palisimichiche pa ŵajinji mwa ŵanganyao, mwanti ŵanganyao ngaakulupilila.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَقَدۡ حَقَّ ٱلۡقَوۡلُ عَلَىٰٓ أَكۡثَرِهِمۡ فَهُمۡ لَا يُؤۡمِنُونَ
Chisimu liloŵe (lya ipotesi) pamasile palisimichiche pa ŵajinji mwa ŵanganyao, mwanti ŵanganyao ngaakulupilila.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّا جَعَلۡنَا فِيٓ أَعۡنَٰقِهِمۡ أَغۡلَٰلٗا فَهِيَ إِلَى ٱلۡأَذۡقَانِ فَهُم مُّقۡمَحُونَ
Chisimu Uwwe tuŵisile mu ngosi mwao makongwa ni gayiche mpaka mu ipundi, mwanti mitwe jao jinyakulidwe (ŵangakombola galausya kapena kutulusya mitwe jao kuti achione chikulupi).
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَجَعَلۡنَا مِنۢ بَيۡنِ أَيۡدِيهِمۡ سَدّٗا وَمِنۡ خَلۡفِهِمۡ سَدّٗا فَأَغۡشَيۡنَٰهُمۡ فَهُمۡ لَا يُبۡصِرُونَ
Ni tuŵisile m’bujo mwao chakusiŵilila ni munyuma mwao chakusiŵilila, ni twaunichile, mwanti ŵangaŵa nkulola.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَسَوَآءٌ عَلَيۡهِمۡ ءَأَنذَرۡتَهُمۡ أَمۡ لَمۡ تُنذِرۡهُمۡ لَا يُؤۡمِنُونَ
Soni yalumope kwa jamanjao mwatetele kapena nkatetela, ngaakulupililape.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّمَا تُنذِرُ مَنِ ٱتَّبَعَ ٱلذِّكۡرَ وَخَشِيَ ٱلرَّحۡمَٰنَ بِٱلۡغَيۡبِۖ فَبَشِّرۡهُ بِمَغۡفِرَةٖ وَأَجۡرٖ كَرِيمٍ
Chisimu mmwe mpaka muntetele (ni kunkamuchisya kutetelako) ajula jwaakukuya chikumbusyo (Qur’an), ni kun’jogopaga (Allah) Jwaukoto wejinji mwangali kum’bona, basi munsengwasyani ya (kupata) chikululuko kwisa soni malipilo gakuchimbichika.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّا نَحۡنُ نُحۡيِ ٱلۡمَوۡتَىٰ وَنَكۡتُبُ مَا قَدَّمُواْ وَءَاثَٰرَهُمۡۚ وَكُلَّ شَيۡءٍ أَحۡصَيۡنَٰهُ فِيٓ إِمَامٖ مُّبِينٖ
Chisimu Uwwe ni ŵatuchijimusya ŵawe, ni tukulembaga yaŵalongwesye (kupanganya ni katika malipilo gakwe), ni sajo syao (syaŵaliji nkwenda kuja kutenda ibada, ni masengo gaŵapanganyisye gagakwendelechela malipilo gakwe), sano chindu chilichose tuchisunjile (pakuchilemba) m’chitabu chakusalichisya (chilichose Al-Lauh Al-Mahfȗz).
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱضۡرِبۡ لَهُم مَّثَلًا أَصۡحَٰبَ ٱلۡقَرۡيَةِ إِذۡ جَآءَهَا ٱلۡمُرۡسَلُونَ
Mwapani ŵanganyao chilandanyo cha achinsyene musi (wa Antwâkia), pandema jaŵauŵichilile Achimitenga.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِذۡ أَرۡسَلۡنَآ إِلَيۡهِمُ ٱثۡنَيۡنِ فَكَذَّبُوهُمَا فَعَزَّزۡنَا بِثَالِثٖ فَقَالُوٓاْ إِنَّآ إِلَيۡكُم مُّرۡسَلُونَ
Pandema jatwatumichisye (Achimitenga) ŵaŵili, ni ŵaakaaniile, basi ni twalimbangenye pa (kwatumichisya Ntenga) jwatatu, basi (ŵanaŵatatu) ni ŵatite: “Chisimu uwwe tutumidwe kukwenu.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
قَالُواْ مَآ أَنتُمۡ إِلَّا بَشَرٞ مِّثۡلُنَا وَمَآ أَنزَلَ ٱلرَّحۡمَٰنُ مِن شَيۡءٍ إِنۡ أَنتُمۡ إِلَّا تَكۡذِبُونَ
(Achinsyene musi) ŵatite: “Nganim’batu jenumanja ikaŵeje ŵandu mpela uwwewe, soni (Allah) Jwaukoto wejinji nganatumisya chilichose, nganim’ba jenumanja ikaŵeje kuti nkulambusya.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
قَالُواْ رَبُّنَا يَعۡلَمُ إِنَّآ إِلَيۡكُمۡ لَمُرۡسَلُونَ
(Achimitenga) ŵatite: “Ambuje ŵetu akumanyilila yanti chisimu uwwe tutumisyidwe kukwenu.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَا عَلَيۡنَآ إِلَّا ٱلۡبَلَٰغُ ٱلۡمُبِينُ
“Ni nganiyiŵa kukwetu ikaŵeje kulungusya (utenga) mwakupikanika.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
قَالُوٓاْ إِنَّا تَطَيَّرۡنَا بِكُمۡۖ لَئِن لَّمۡ تَنتَهُواْ لَنَرۡجُمَنَّكُمۡ وَلَيَمَسَّنَّكُم مِّنَّا عَذَابٌ أَلِيمٞ
(Achinsyene musi) ŵatite: “Chisimu uwwe tutapene ligongo lya jenumanja, nambo naga ngankuleka, chisimu chene chitunsome maganga, soni tiyinkwaye kwene kuumila kukwetu ilagasyo yakupoteka nnope.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
قَالُواْ طَٰٓئِرُكُم مَّعَكُمۡ أَئِن ذُكِّرۡتُمۚ بَلۡ أَنتُمۡ قَوۡمٞ مُّسۡرِفُونَ
(Achimitenga) ŵatite: “Chitapani chenu chili ni mwachimisyene (ligongo lya ukafili wenu), ana ligongo lyanti nkumbusyidwe (ni nkuti tuntapenye ni kutujogoyaga)? (Ngwamba), nambo jenumanja ni ŵandu ŵakupundanganya malile (pa ukafili).”
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَجَآءَ مِنۡ أَقۡصَا ٱلۡمَدِينَةِ رَجُلٞ يَسۡعَىٰ قَالَ يَٰقَوۡمِ ٱتَّبِعُواْ ٱلۡمُرۡسَلِينَ
Ni jwayiche mundu anankutugala kuumila ku upande wakutalichila wa nsinda. Jwalakwe jwatite: “E ŵandu ŵangu! Mwakuyani Achimitenga.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱتَّبِعُواْ مَن لَّا يَسۡـَٔلُكُمۡ أَجۡرٗا وَهُم مُّهۡتَدُونَ
“Mwakuyani ŵandu ŵangaakun’juga malipilo, nambo soni ŵanganyao ali ŵakongoka.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَالِيَ لَآ أَعۡبُدُ ٱلَّذِي فَطَرَنِي وَإِلَيۡهِ تُرۡجَعُونَ
“Ana chipali chichi kukwangu chachindendekasye kuti ngan’galagatila Ajula (Allah) juŵangumbile une, soni Kukwakwe jenumanja tinchiuchisyidwa?”
Tefsiri na arapskom jeziku:
ءَأَتَّخِذُ مِن دُونِهِۦٓ ءَالِهَةً إِن يُرِدۡنِ ٱلرَّحۡمَٰنُ بِضُرّٖ لَّا تُغۡنِ عَنِّي شَفَٰعَتُهُمۡ شَيۡـٔٗا وَلَا يُنقِذُونِ
“Ana nalitendele milungu jine kunneka Jwalakwe? Naga ali asachilile (Allah) Jwaukoto wejinji kumba isausyo chondechonde jao (achiisanamuo) nganijiŵa jingamuchisye une chilichose, soni ŵanganyao nganaŵa anjokwele.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنِّيٓ إِذٗا لَّفِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٍ
“Chisimu une njiyikaga mwakutenda yele timbe mukusokonechela kwakuonechela.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنِّيٓ ءَامَنتُ بِرَبِّكُمۡ فَٱسۡمَعُونِ
“Chisimu une nankulupilile M’mbuje gwenu (Allah), basi mbikanilani.” (Ni nganampikanila nambo ŵam’buleje).
Tefsiri na arapskom jeziku:
قِيلَ ٱدۡخُلِ ٱلۡجَنَّةَۖ قَالَ يَٰلَيۡتَ قَوۡمِي يَعۡلَمُونَ
Yaŵechetedwe yanti: “Jinjilani ku Mbepo.” Jwalakwe jwatite: “E nabola ŵandu ŵangu angamanyilile,”
Tefsiri na arapskom jeziku:
بِمَا غَفَرَ لِي رَبِّي وَجَعَلَنِي مِنَ ٱلۡمُكۡرَمِينَ
“Yatite kaangululuchile kakwe Ambuje ŵangu (Allah) ni kundenda kuŵa mwa ŵakuchimbichika!”
Tefsiri na arapskom jeziku:
۞ وَمَآ أَنزَلۡنَا عَلَىٰ قَوۡمِهِۦ مِنۢ بَعۡدِهِۦ مِن جُندٖ مِّنَ ٱلسَّمَآءِ وَمَا كُنَّا مُنزِلِينَ
Soni nganitutulusya pa ŵandu ŵakwe panyuma pa jwalakwejo asilikali kuumila kwinani (ŵakwisa kwajonanga), soni nganikuŵa kwakusosekwa Kukwetu kuti mpaka tutulusye (asilikali).
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِن كَانَتۡ إِلَّا صَيۡحَةٗ وَٰحِدَةٗ فَإِذَا هُمۡ خَٰمِدُونَ
Nganikuŵa (konanjidwa kwao) ikaŵeje ni n’gumiilo umpepe (uŵagumisile Jibulilu), basi papopo ŵaliji ŵakulita (ŵawile).
Tefsiri na arapskom jeziku:
يَٰحَسۡرَةً عَلَى ٱلۡعِبَادِۚ مَا يَأۡتِيهِم مِّن رَّسُولٍ إِلَّا كَانُواْ بِهِۦ يَسۡتَهۡزِءُونَ
Ha! Yakudandaulisya kwa achikapolo (ŵa Allah)! Nganiŵaichilileje ntenga jwalijose, ikaŵeje ŵaliji nkuntenda chipongwe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَلَمۡ يَرَوۡاْ كَمۡ أَهۡلَكۡنَا قَبۡلَهُم مِّنَ ٱلۡقُرُونِ أَنَّهُمۡ إِلَيۡهِمۡ لَا يَرۡجِعُونَ
Ana ngakulola (yanti) mikutula jilingwa jatujijonasile paujo pao? (Ana ngakulola) yanti ŵanganyao ngaakuujila kukwao?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِن كُلّٞ لَّمَّا جَمِيعٞ لَّدَيۡنَا مُحۡضَرُونَ
Soni pangali (iwumbe) iliyose ikaŵeje yosope yene ichiyika pameso Petu.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَءَايَةٞ لَّهُمُ ٱلۡأَرۡضُ ٱلۡمَيۡتَةُ أَحۡيَيۡنَٰهَا وَأَخۡرَجۡنَا مِنۡهَا حَبّٗا فَمِنۡهُ يَأۡكُلُونَ
Soni chilosyo (chachili) kwa ŵanganyao (chakulosya ukombosi wa Allah wakwajimusya ŵawe) ni litaka lyaliwe, tukasalisyusyaga, ni koposyamo songolo, basi sine mu syalakwesyo akasalyaga.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَجَعَلۡنَا فِيهَا جَنَّٰتٖ مِّن نَّخِيلٖ وَأَعۡنَٰبٖ وَفَجَّرۡنَا فِيهَا مِنَ ٱلۡعُيُونِ
Ni tukasaŵikaga mwalakwemo migunda ja mitende ni mizabibu, ni tukasapitisyaga soni mwalakwemo achitutumule.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لِيَأۡكُلُواْ مِن ثَمَرِهِۦ وَمَا عَمِلَتۡهُ أَيۡدِيهِمۡۚ أَفَلَا يَشۡكُرُونَ
Kuti alyeje isogosi yakwe, kutendaga nganiyipanganyidwa ni makono gao, ana ngakutogolela?
Tefsiri na arapskom jeziku:
سُبۡحَٰنَ ٱلَّذِي خَلَقَ ٱلۡأَزۡوَٰجَ كُلَّهَا مِمَّا تُنۢبِتُ ٱلۡأَرۡضُ وَمِنۡ أَنفُسِهِمۡ وَمِمَّا لَا يَعۡلَمُونَ
Kuswejela ni Kwakwe Ajula (Allah) jwagumbile chachilume ni chachikongwe mu indu yosope, kutandila yaikumesya litaka, ni mwa achimisyene ŵakweo (ŵandu), ni mu ichindu yangakuimanyilila.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَءَايَةٞ لَّهُمُ ٱلَّيۡلُ نَسۡلَخُ مِنۡهُ ٱلنَّهَارَ فَإِذَا هُم مُّظۡلِمُونَ
Soni chilosyo (chine chachili) kwa ŵanganyao (chakulosya ukombosi wa Allah) ni chilo, tukasawuwulaga mwalakwemo muusi, basi papopo ŵanganyao ni akasaŵaga m’chipi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلشَّمۡسُ تَجۡرِي لِمُسۡتَقَرّٖ لَّهَاۚ ذَٰلِكَ تَقۡدِيرُ ٱلۡعَزِيزِ ٱلۡعَلِيمِ
Sano lyuŵa likasajendaga mpaka pakutulalila pakwe. Walakweo ni mpango wa (Allah) Jwamachili gakupunda, Jwakumanyilila nnope.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلۡقَمَرَ قَدَّرۡنَٰهُ مَنَازِلَ حَتَّىٰ عَادَ كَٱلۡعُرۡجُونِ ٱلۡقَدِيمِ
Nombe nao mwesi twaupimile mauto (makumi gaŵili kwisa nsano nagatatu), mpaka ukasaujaga kuŵa mpela chikole cha tende chakalakala (chepindiche).
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَا ٱلشَّمۡسُ يَنۢبَغِي لَهَآ أَن تُدۡرِكَ ٱلۡقَمَرَ وَلَا ٱلَّيۡلُ سَابِقُ ٱلنَّهَارِۚ وَكُلّٞ فِي فَلَكٖ يَسۡبَحُونَ
Nganiyiŵa yakuŵajilwa lyuŵa kuwuyika mwesi, namuno chilo kuwulongolela muusi. Soni chilichose ching’ambila mwitala lyasyungulilo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَءَايَةٞ لَّهُمۡ أَنَّا حَمَلۡنَا ذُرِّيَّتَهُمۡ فِي ٱلۡفُلۡكِ ٱلۡمَشۡحُونِ
Soni chilosyo (chine chachili) kwa ŵanganyao (chakulosya ukombosi wa Allah) ni chanti: Uwwe twajigele achatati ŵao m’chombo chepachile (cha ndaŵi ja Nuhu).
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَخَلَقۡنَا لَهُم مِّن مِّثۡلِهِۦ مَا يَرۡكَبُونَ
Ni twaguumbiile ŵanganyao (yombo) yakulandana mpela chalakwecho yaakukwela.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِن نَّشَأۡ نُغۡرِقۡهُمۡ فَلَا صَرِيخَ لَهُمۡ وَلَا هُمۡ يُنقَذُونَ
Sano Uwwe naga tuli tusachile mpaka twamisye, ni pangali nkwakamuchisya ŵanganyao (jwampaka apikane gumila kwao), soni ŵanganyao ngaŵa nkokoledwa.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِلَّا رَحۡمَةٗ مِّنَّا وَمَتَٰعًا إِلَىٰ حِينٖ
Ikaŵeje kwa chanasa chakuuma Kukwetu, ni kusengwa kwa ndema jannono.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِذَا قِيلَ لَهُمُ ٱتَّقُواْ مَا بَيۡنَ أَيۡدِيكُمۡ وَمَا خَلۡفَكُمۡ لَعَلَّكُمۡ تُرۡحَمُونَ
Sano pati iŵechetedwe kukwao yanti: “Jogopani yaili paujo penu ni yaili panyuma penu kuti ntendeledwe chanasa;” (ngakasapikana).
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَا تَأۡتِيهِم مِّنۡ ءَايَةٖ مِّنۡ ءَايَٰتِ رَبِّهِمۡ إِلَّا كَانُواْ عَنۡهَا مُعۡرِضِينَ
Ni changaichilila chilosyo chilichose mu ilosyo ya M’mbuje gwao (Allah), ikaŵeje ŵanganyao akasaŵaga ŵakuitundumalila yalakweyo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِذَا قِيلَ لَهُمۡ أَنفِقُواْ مِمَّا رَزَقَكُمُ ٱللَّهُ قَالَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لِلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَنُطۡعِمُ مَن لَّوۡ يَشَآءُ ٱللَّهُ أَطۡعَمَهُۥٓ إِنۡ أَنتُمۡ إِلَّا فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٖ
Soni pati iŵechetedwe kukwao yanti: “Tolani mu yampele Allah.” Aŵala ŵaakufuulu akasatiji pakwasalila (mwachipongwe) aŵala ŵaakulupilile: “Ana twalisye aŵala ŵanti Allah angasache angalisyisye (Nsyene)? Nganim’ba jenumanja ikaŵeje mu kusokonechela kwakuonechela.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَيَقُولُونَ مَتَىٰ هَٰذَا ٱلۡوَعۡدُ إِن كُنتُمۡ صَٰدِقِينَ
Ŵanganyao ni akasatiji: “Ana chele chilanga (chakwika Kiyamachi) chiyiche chakachi nam’baga jenumanja nkuŵecheta yakuona?”
Tefsiri na arapskom jeziku:
مَا يَنظُرُونَ إِلَّا صَيۡحَةٗ وَٰحِدَةٗ تَأۡخُذُهُمۡ وَهُمۡ يَخِصِّمُونَ
Ngakwembecheya ikaŵeje n’gumilo umpepe (lipenga lyandanda) wauchakwembekanya (mwachisupuchisya) aku ali nkukangana.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَلَا يَسۡتَطِيعُونَ تَوۡصِيَةٗ وَلَآ إِلَىٰٓ أَهۡلِهِمۡ يَرۡجِعُونَ
Basi ngasakombola kuleka wasiya, namuno kumaŵasa kwao ngasaujila.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَنُفِخَ فِي ٱلصُّورِ فَإِذَا هُم مِّنَ ٱلۡأَجۡدَاثِ إِلَىٰ رَبِّهِمۡ يَنسِلُونَ
Ni lichigombedwa lipenga (lyaŵili), basi papopo ŵanganyao kuumila m’malembe tachikopokangana mwachitemachitema wa kwa M’mbuje gwao (Allah).
Tefsiri na arapskom jeziku:
قَالُواْ يَٰوَيۡلَنَا مَنۢ بَعَثَنَا مِن مَّرۡقَدِنَاۜۗ هَٰذَا مَا وَعَدَ ٱلرَّحۡمَٰنُ وَصَدَقَ ٱلۡمُرۡسَلُونَ
(Aku) achitiji: “Ipotesi yetuwe! Ana ŵani ŵaatujimwisye pagona petu?” (Tachisalilidwa yanti): “Ayi ni ayila yajwapeleche chilanga (Allah) Jwaukoto wejinji ni kuŵecheta mwakuona Achimitenga.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِن كَانَتۡ إِلَّا صَيۡحَةٗ وَٰحِدَةٗ فَإِذَا هُمۡ جَمِيعٞ لَّدَيۡنَا مُحۡضَرُونَ
Ngasiyiŵa ikaŵeje n’gumilo umpepe, basi ajile sayi wosopeŵene tachisimanikwa kuti ayiche pameso Petu.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَٱلۡيَوۡمَ لَا تُظۡلَمُ نَفۡسٞ شَيۡـٔٗا وَلَا تُجۡزَوۡنَ إِلَّا مَا كُنتُمۡ تَعۡمَلُونَ
(Ni tachisalilidwa yanti): “Basi lelo (lisiku lya Kiyama) ngatendedwa lupuso mundu jwalijose pa chilichose, soni ngan’dipidwa ikaŵeje yamwaliji nkupanganya.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّ أَصۡحَٰبَ ٱلۡجَنَّةِ ٱلۡيَوۡمَ فِي شُغُلٖ فَٰكِهُونَ
Chisimu ŵandu ŵa ku Mbepo lelo taŵe mu shuguli (syao) achisengwaga.
Tefsiri na arapskom jeziku:
هُمۡ وَأَزۡوَٰجُهُمۡ فِي ظِلَٰلٍ عَلَى ٱلۡأَرَآئِكِ مُتَّكِـُٔونَ
Ŵanganyao ni achiŵammakwao taŵe m’miwulili, ali ajegeme mu indanda yetandiche chenene.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَهُمۡ فِيهَا فَٰكِهَةٞ وَلَهُم مَّا يَدَّعُونَ
Akwete kupata ŵanganyao mwalakwemo isogosi (yantundu uliose), soni akwete kupata chilichose chaakuchisaka.
Tefsiri na arapskom jeziku:
سَلَٰمٞ قَوۡلٗا مِّن رَّبّٖ رَّحِيمٖ
(Tachisalilidwa yanti): “Salâm (Ntendele uŵe kwa jaomanja!)” – Liloŵe lyakuumila kwa (Allah) M’mbuje Jwachanasa channope.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱمۡتَٰزُواْ ٱلۡيَوۡمَ أَيُّهَا ٱلۡمُجۡرِمُونَ
Sano (ŵangalumbana ni tachisalilidwa kuti): “Litukusyani lelo jenumanja akuleŵa (ku ŵakulupilila)!”
Tefsiri na arapskom jeziku:
۞ أَلَمۡ أَعۡهَدۡ إِلَيۡكُمۡ يَٰبَنِيٓ ءَادَمَ أَن لَّا تَعۡبُدُواْ ٱلشَّيۡطَٰنَۖ إِنَّهُۥ لَكُمۡ عَدُوّٞ مُّبِينٞ
“Ana nganinan’jamuka, E Jenumanja ŵanache ŵa Adam! Yanti ngasimun’galagatilaga shetani, chisimu jwalakwejo kukwenu juŵele mmagongo jwakuonechela?”
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَأَنِ ٱعۡبُدُونِيۚ هَٰذَا صِرَٰطٞ مُّسۡتَقِيمٞ
“Ni kuti mungalagatileje Une (Jikape), lyalakweli ni litala lyagoloka?”
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَقَدۡ أَضَلَّ مِنكُمۡ جِبِلّٗا كَثِيرًاۖ أَفَلَمۡ تَكُونُواْ تَعۡقِلُونَ
“Soni chisimu pamasile pajwaisochelesye mu jenumanja iwumbe yejinji, ana nganim’baga ŵakola lunda?”
Tefsiri na arapskom jeziku:
هَٰذِهِۦ جَهَنَّمُ ٱلَّتِي كُنتُمۡ تُوعَدُونَ
“Aji ni Jahannama ajila jamwaliji nkupedwa chilanga.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱصۡلَوۡهَا ٱلۡيَوۡمَ بِمَا كُنتُمۡ تَكۡفُرُونَ
“Jijinjilani lelo, ligongo lya ukafili wamwaliji nkutenda.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱلۡيَوۡمَ نَخۡتِمُ عَلَىٰٓ أَفۡوَٰهِهِمۡ وَتُكَلِّمُنَآ أَيۡدِيهِمۡ وَتَشۡهَدُ أَرۡجُلُهُم بِمَا كَانُواْ يَكۡسِبُونَ
Lelo chitusiŵe ngamwa syao, ni gatuŵechetekasye makono gao, ni kuŵichila umboni ngongolo syao pa ayila yaŵaliji nkupanganya.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَوۡ نَشَآءُ لَطَمَسۡنَا عَلَىٰٓ أَعۡيُنِهِمۡ فَٱسۡتَبَقُواْ ٱلصِّرَٰطَ فَأَنَّىٰ يُبۡصِرُونَ
Sano tungasache chisimu tungafufwite meso gao, mwanti angalimbanilene litala, nambo angalolite chantiuli?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَوۡ نَشَآءُ لَمَسَخۡنَٰهُمۡ عَلَىٰ مَكَانَتِهِمۡ فَمَا ٱسۡتَطَٰعُواْ مُضِيّٗا وَلَا يَرۡجِعُونَ
Soni tungasache tungasyusisye (kuŵa inyama kapena maganga) pamalo pao pepo, ni nganganakombola kuja m’bujo namuno kuwujila munyuma.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَن نُّعَمِّرۡهُ نُنَكِّسۡهُ فِي ٱلۡخَلۡقِۚ أَفَلَا يَعۡقِلُونَ
Soni jwatukumpaga umi (welewu) tukum’buchisyaga munyuma mukagumbidwe (kakwe, ni jukasaŵa nti chisawu mwanache). Ana ngakuitagaga mulunda (yalakweyi)?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَا عَلَّمۡنَٰهُ ٱلشِّعۡرَ وَمَا يَنۢبَغِي لَهُۥٓۚ إِنۡ هُوَ إِلَّا ذِكۡرٞ وَقُرۡءَانٞ مُّبِينٞ
Soni nganitun’jiganya jwalakwe (Muhammadi ﷺ) kwimba ilaanga, nambo soni ngaikuŵajilwa kukwakwe (kuŵa nkutunga ilaanga). Nganiyiŵatu ayi (yayiche nayo Muhammadi ﷺ) ikaŵeje chikumbusyo kwisa soni Qur’an jakusalichisya (chilichose).
Tefsiri na arapskom jeziku:
لِّيُنذِرَ مَن كَانَ حَيّٗا وَيَحِقَّ ٱلۡقَوۡلُ عَلَى ٱلۡكَٰفِرِينَ
Kuti antetele jwali chijumi (jwakulupila), ni lisimichiche liloŵe (lya ilagasyo) pa achimakafili.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَوَلَمۡ يَرَوۡاْ أَنَّا خَلَقۡنَا لَهُم مِّمَّا عَمِلَتۡ أَيۡدِينَآ أَنۡعَٰمٗا فَهُمۡ لَهَا مَٰلِكُونَ
Ana ngakuiona ŵanganyao yanti Uwwe twaguumbiile ilaango, mu ayila yaipanganyisye makono Getu, basi ŵanganyao ni akuŵa ali nkuitenda kuŵa yao.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَذَلَّلۡنَٰهَا لَهُمۡ فَمِنۡهَا رَكُوبُهُمۡ وَمِنۡهَا يَأۡكُلُونَ
Ni twajepepachisye yalakweyo ŵanganyao, basi ine mu yalakweyo iŵele yakwela yao, soni ine mu yalakweyo akasailyaga.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَهُمۡ فِيهَا مَنَٰفِعُ وَمَشَارِبُۚ أَفَلَا يَشۡكُرُونَ
Soni akwete ŵanganyao mwalakwemo yakamuchisya (ine yejinji), kwisa soni yakumwa (mpela nkaka). Ana ngakutogolela?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱتَّخَذُواْ مِن دُونِ ٱللَّهِ ءَالِهَةٗ لَّعَلَّهُمۡ يُنصَرُونَ
Ni alitendele ŵanganyao milungu (jaunami) kunneka Allah kuti mwine ŵanganyao takamuchisyidwe (ni jalakwejo).
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَا يَسۡتَطِيعُونَ نَصۡرَهُمۡ وَهُمۡ لَهُمۡ جُندٞ مُّحۡضَرُونَ
(Nambo) nganijiŵa jikombwele (milungujo) kwakamuchisya ŵanganyao, soni jalakwejo jichisonganganyisyidwa ku ŵanganyao (ndema jakwaŵalanga itendo yao) kuŵa asilikali (ŵakwachonjela).
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَلَا يَحۡزُنكَ قَوۡلُهُمۡۘ إِنَّا نَعۡلَمُ مَا يُسِرُّونَ وَمَا يُعۡلِنُونَ
Basi ikan’dandaulikasya mmwe (Muhammadi ﷺ) yakuŵecheta yao. Chisimu Uwwe tukuimanya yaakusisa ni yaakulosya.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَوَلَمۡ يَرَ ٱلۡإِنسَٰنُ أَنَّا خَلَقۡنَٰهُ مِن نُّطۡفَةٖ فَإِذَا هُوَ خَصِيمٞ مُّبِينٞ
Ana mundu ngajukuiona yanti Uwwe tun’gumbile kuumila mwindondwa lya mesi (ga ŵalume ni ŵakongwe), yeti kaneko jwalakwe ni jukuŵaga mmakaani jwakuonechela (jwakunkanila Allah).
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَضَرَبَ لَنَا مَثَلٗا وَنَسِيَ خَلۡقَهُۥۖ قَالَ مَن يُحۡيِ ٱلۡعِظَٰمَ وَهِيَ رَمِيمٞ
Ni akutupa Uwwe chilandanyo, ni kuliŵalila kagumbidwe kakwe (kakuumila m’mesi gangali mate). Akutiji: “Ŵani ŵatachigapa umi maupa kutendaga gali gepukuswepukuswe?”
Tefsiri na arapskom jeziku:
قُلۡ يُحۡيِيهَا ٱلَّذِيٓ أَنشَأَهَآ أَوَّلَ مَرَّةٖۖ وَهُوَ بِكُلِّ خَلۡقٍ عَلِيمٌ
Jilani (mmwe Muhammadi ﷺ): “Tachigapa umi Ajula juŵagagumbile kandanda, soni Jwalakwe chiumbe chilichose juŵele Jwakuchimanya chenene.”
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُم مِّنَ ٱلشَّجَرِ ٱلۡأَخۡضَرِ نَارٗا فَإِذَآ أَنتُم مِّنۡهُ تُوقِدُونَ
Ajula jwam’biichiile jenumanja moto m’chitela cheŵisi, basi jenumanja ni nkasakolesyaga (motowo) kuumila muchalakwecho.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَوَلَيۡسَ ٱلَّذِي خَلَقَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَ بِقَٰدِرٍ عَلَىٰٓ أَن يَخۡلُقَ مِثۡلَهُمۚ بَلَىٰ وَهُوَ ٱلۡخَلَّٰقُ ٱلۡعَلِيمُ
Ana nganaŵa Ajula (Allah) juŵagumbile mawunde ni mataka jwakombola kuti ŵagumbe (soni ŵandu) ŵanti mpela ŵanganyao? Elo (juŵele Jwakombola kusyene), soni Jwalakwe ni Nkugumba kusyene, Jwakumanyilila nnope.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّمَآ أَمۡرُهُۥٓ إِذَآ أَرَادَ شَيۡـًٔا أَن يَقُولَ لَهُۥ كُن فَيَكُونُ
Chisimu chilamusi Chakwe pati asachile chindu (kuti chipatikane), agambaga kuchisalila kuti: “M’be.” Basi ni chikasaŵaga.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَسُبۡحَٰنَ ٱلَّذِي بِيَدِهِۦ مَلَكُوتُ كُلِّ شَيۡءٖ وَإِلَيۡهِ تُرۡجَعُونَ
Basi kuswejela ni Kwakwe Ajula jwamuli mu Nkono Mwakwe mwana uchimwene wakuchilamulila chindu chilichose, soni Kukwakwe tinchiuchisyidwa (wosope ŵene).
Tefsiri na arapskom jeziku:
 
Prijevod značenja Sura: Sura Ja-Sin
Indeks sura Broj stranice
 
Prijevod značenja časnog Kur'ana - الترجمة الياؤو - Sadržaj prijevodā

ترجمة معاني القرآن الكريم الى اللغة الياؤو، ترجمها محمد بن عبدالحميد سليكا.

Zatvaranje