ترجمهٔ معانی قرآن کریم - ترجمهٔ یائو * - لیست ترجمه ها


ترجمهٔ معانی سوره: سوره رعد   آیه:

Ar-Ra‘d

الٓمٓرۚ تِلۡكَ ءَايَٰتُ ٱلۡكِتَٰبِۗ وَٱلَّذِيٓ أُنزِلَ إِلَيۡكَ مِن رَّبِّكَ ٱلۡحَقُّ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يُؤۡمِنُونَ
Alif-Lâm-Mîm-Râ.[1] Aga ni ma Ȃya ga m’Chitabu (cha Qur’an). Sano ayila yaitulusyidwe kukwenu (mmwe Muhammadi ﷺ) kuumila kwa Ambuje ŵenu niyakuonaonape; nambo kuti ŵandu ŵajinji ngaakukulupilila.
(13:1) Asi harufusi ni chimpepe mu isimosimo ya Qur’an. Ni pangali jwine jwaakumanyilila mate gakwe ikaŵeje Allah pe basi.
تفسیرهای عربی:
ٱللَّهُ ٱلَّذِي رَفَعَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ بِغَيۡرِ عَمَدٖ تَرَوۡنَهَاۖ ثُمَّ ٱسۡتَوَىٰ عَلَى ٱلۡعَرۡشِۖ وَسَخَّرَ ٱلشَّمۡسَ وَٱلۡقَمَرَۖ كُلّٞ يَجۡرِي لِأَجَلٖ مُّسَمّٗىۚ يُدَبِّرُ ٱلۡأَمۡرَ يُفَصِّلُ ٱلۡأٓيَٰتِ لَعَلَّكُم بِلِقَآءِ رَبِّكُمۡ تُوقِنُونَ
Allah ni Ajula juŵanyakwile mawunde mwangali misati jankujiona; kaneka ni jwatenjele pa Arishi (Chindanda Chaulungu). Ni alijepepesye lyuŵa ni mwesi, chilichose (mwa yalakweyi) chikwenda (mwakwendelechela) mpaka pandema jekolanjidwe. Jwalakwe jukulondesyaga ichindu (ya iwumbe Yakwe). Jugopolanya ma Ȃya kuti jenumanja nkulupilile kusyesyene yakusimangana ni M’mbuje gwenu.
تفسیرهای عربی:
وَهُوَ ٱلَّذِي مَدَّ ٱلۡأَرۡضَ وَجَعَلَ فِيهَا رَوَٰسِيَ وَأَنۡهَٰرٗاۖ وَمِن كُلِّ ٱلثَّمَرَٰتِ جَعَلَ فِيهَا زَوۡجَيۡنِ ٱثۡنَيۡنِۖ يُغۡشِي ٱلَّيۡلَ ٱلنَّهَارَۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَتَفَكَّرُونَ
Soni Jwalakwe ni Ajula jwaalijasesye litaka, ni kuŵika palakwepo yakunyichisya (matumbi) kwisa soni sulo. Soni mu isogosi iliyose juŵisile mwalakwemo mitundu jiŵili jiŵili. Akuchitendaga chilo kuŵa chakuwuunichila muusi. Chisimu mu yalakweyi mwana ilosyo kwa ŵandu ŵaakuchetelela.
تفسیرهای عربی:
وَفِي ٱلۡأَرۡضِ قِطَعٞ مُّتَجَٰوِرَٰتٞ وَجَنَّٰتٞ مِّنۡ أَعۡنَٰبٖ وَزَرۡعٞ وَنَخِيلٞ صِنۡوَانٞ وَغَيۡرُ صِنۡوَانٖ يُسۡقَىٰ بِمَآءٖ وَٰحِدٖ وَنُفَضِّلُ بَعۡضَهَا عَلَىٰ بَعۡضٖ فِي ٱلۡأُكُلِۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَعۡقِلُونَ
Sano petaka pana ipande yagundana (nambo yajila yakwe yakulekangana), ni (mwana soni) migunda ja zabibu ni mimela (jine), kwisa soni mitende jana mapanda ni jangali mapanda; (nambo yoseyo) ikwitilidwa ni mesi gampepe (gakulandana), ni tukuitenda ine kuŵa yambone nnope kuipunda ine mu kanonye. Chisimu mu yalakweyi mwana ilosyo kwa ŵandu ŵaakwete lunda.
تفسیرهای عربی:
۞ وَإِن تَعۡجَبۡ فَعَجَبٞ قَوۡلُهُمۡ أَءِذَا كُنَّا تُرَٰبًا أَءِنَّا لَفِي خَلۡقٖ جَدِيدٍۗ أُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ بِرَبِّهِمۡۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ ٱلۡأَغۡلَٰلُ فِيٓ أَعۡنَاقِهِمۡۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ أَصۡحَٰبُ ٱلنَّارِۖ هُمۡ فِيهَا خَٰلِدُونَ
Sano naga n’di ŵakusimonga (mmwe Muhammadi ﷺ ya kakanile ka makafili), basi chakusimosya nnope nikuŵecheta kwao (kwanti): “Ana tuli tusyuchile litaka, nambo yakuona uwwejo tuchiŵa soni mu kagumbidwe kasambano?” Ŵanganyao ni aŵala ŵanganankulupilila M’mbuje gwao, soni ŵanganyao makongwa tigakaŵe mu ngosi mwao, soni ŵanganyao niŵandu ŵa ku Moto, ŵanyao kwalakweko takaŵe ŵandamo.
تفسیرهای عربی:
وَيَسۡتَعۡجِلُونَكَ بِٱلسَّيِّئَةِ قَبۡلَ ٱلۡحَسَنَةِ وَقَدۡ خَلَتۡ مِن قَبۡلِهِمُ ٱلۡمَثُلَٰتُۗ وَإِنَّ رَبَّكَ لَذُو مَغۡفِرَةٖ لِّلنَّاسِ عَلَىٰ ظُلۡمِهِمۡۖ وَإِنَّ رَبَّكَ لَشَدِيدُ ٱلۡعِقَابِ
Ni akunkulumisya kuti m’biche nayo yakusakala (yaili ilagasyo yao) nkaniyiŵe yambone; kutendaga pamasile paipite paujo pao ilagasyo yakulandana (ni yaakuikulumisyayo kumikutula jine, yayaŵajilwe kuti aliunde nayo). Soni chisimu Ambuje ŵenu ni ŵaakwete chikululuko kwa ŵandu pa lupuso lwao. Soni chisimu Ambuje ŵenu ni Ŵaukali nnope pakupeleka ipotesi.
تفسیرهای عربی:
وَيَقُولُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لَوۡلَآ أُنزِلَ عَلَيۡهِ ءَايَةٞ مِّن رَّبِّهِۦٓۗ إِنَّمَآ أَنتَ مُنذِرٞۖ وَلِكُلِّ قَوۡمٍ هَادٍ
Sano aŵala ŵakanile ni akutiji: “Nambi uli ngantuluchila jwalakwe chisimosimo kuumila kwa M’mbujegwe (mpela simbo ja Musa ni ngamiya ja Swaleh)?” Chisimutu mmwe n’gambile kuŵa nkutetela (ngaŵa jwakwika nayo isimosimo mwankusachila). Sano ŵandu ŵaliose akwete nkwajongola (jwao ni isimosimo yaŵampele Allah).
تفسیرهای عربی:
ٱللَّهُ يَعۡلَمُ مَا تَحۡمِلُ كُلُّ أُنثَىٰ وَمَا تَغِيضُ ٱلۡأَرۡحَامُ وَمَا تَزۡدَادُۚ وَكُلُّ شَيۡءٍ عِندَهُۥ بِمِقۡدَارٍ
Allah akumanyilila chaakujigala ŵakongwe ŵaliose (m’chitumbo mwao), ni yaikupungusya iŵelechelo ni yaikonjechesya yakwe, soni chindu chilichose Kukwakwe chili ni chipiimo (chakwe).
تفسیرهای عربی:
عَٰلِمُ ٱلۡغَيۡبِ وَٱلشَّهَٰدَةِ ٱلۡكَبِيرُ ٱلۡمُتَعَالِ
(Jwalakwe ni) Nkumanyilila yakusisika ni yakuonechela, Jwankulungwa nnope, Jwapenani kusyene.
تفسیرهای عربی:
سَوَآءٞ مِّنكُم مَّنۡ أَسَرَّ ٱلۡقَوۡلَ وَمَن جَهَرَ بِهِۦ وَمَنۡ هُوَ مُسۡتَخۡفِۭ بِٱلَّيۡلِ وَسَارِبُۢ بِٱلنَّهَارِ
Yalumope (kwa Allah) jwaakusisa maloŵe mwa jenumanja ni jwaakuganyanyisya, ni mundu jwaakulisisa chilo ni jwaakwenda kalolekape muusi.
تفسیرهای عربی:
لَهُۥ مُعَقِّبَٰتٞ مِّنۢ بَيۡنِ يَدَيۡهِ وَمِنۡ خَلۡفِهِۦ يَحۡفَظُونَهُۥ مِنۡ أَمۡرِ ٱللَّهِۗ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُغَيِّرُ مَا بِقَوۡمٍ حَتَّىٰ يُغَيِّرُواْ مَا بِأَنفُسِهِمۡۗ وَإِذَآ أَرَادَ ٱللَّهُ بِقَوۡمٖ سُوٓءٗا فَلَا مَرَدَّ لَهُۥۚ وَمَا لَهُم مِّن دُونِهِۦ مِن وَالٍ
(Mundu jwalijose) jukwete akupisyangana (ŵachilaika) m’bujo mwakwe ni munyuma mwakwe ŵaakunchengeta mu lilamusi lya Allah. Chisimu Allah nganaŵa augalawisye ntendele wauli kwa ŵandu mpaka ali agalawisye (ŵanduo) umbone wauli m’mitima mwao. Sano naga Allah ali asachile kwapa ŵandu ilagasyo, basi pangali kuiusya, soni nganakola ŵanganyao kaligoselo kalikose kangaŵaga Jwalakwe.
تفسیرهای عربی:
هُوَ ٱلَّذِي يُرِيكُمُ ٱلۡبَرۡقَ خَوۡفٗا وَطَمَعٗا وَيُنشِئُ ٱلسَّحَابَ ٱلثِّقَالَ
Jwalakwe ni Ajula jwaakunnosyaga jenumanja kumesya mwa (kuntaga) woga (wakusalidwa ni njasi) ni tama (jakupata wula), ni akugapatikanisyaga mawunde gakusitopa (ni mesi gawula).
تفسیرهای عربی:
وَيُسَبِّحُ ٱلرَّعۡدُ بِحَمۡدِهِۦ وَٱلۡمَلَٰٓئِكَةُ مِنۡ خِيفَتِهِۦ وَيُرۡسِلُ ٱلصَّوَٰعِقَ فَيُصِيبُ بِهَا مَن يَشَآءُ وَهُمۡ يُجَٰدِلُونَ فِي ٱللَّهِ وَهُوَ شَدِيدُ ٱلۡمِحَالِ
Soni kulindima kukunswejesyaga Jwalakwe mwakuntogolela, nombenao Achimalaika (akasanswejesyaga) pakun’jogopa, ni akasatumisyaga njasi nikunsala najo jwansachile. Sano ŵanganyao (achimakafili) akusisyana ya Allah (kuti apali kapena pangali kutendaga ali apali), soni Jwalakwe ni Jwaukali nnope pakupeleka ipotesi.
تفسیرهای عربی:
لَهُۥ دَعۡوَةُ ٱلۡحَقِّۚ وَٱلَّذِينَ يَدۡعُونَ مِن دُونِهِۦ لَا يَسۡتَجِيبُونَ لَهُم بِشَيۡءٍ إِلَّا كَبَٰسِطِ كَفَّيۡهِ إِلَى ٱلۡمَآءِ لِيَبۡلُغَ فَاهُ وَمَا هُوَ بِبَٰلِغِهِۦۚ وَمَا دُعَآءُ ٱلۡكَٰفِرِينَ إِلَّا فِي ضَلَٰلٖ
Jiŵele Jakwe duwa jakuonaonape (ni Jwakuŵajilwa kum’bomba ligongo ni jwaakwangaga duwajo), sano aŵala ŵaakuilumbanjila inepe yangaŵaga Jwalakwe nganiyiŵa yajanjile ŵanganyao pa chilichose, pangaŵaga nti chisawu ajula jwaakusapangula magasa gakwe ganagaŵili kulochesya kumesi kuti gaiche (mesigo) m’kamwa mwakwe, kutendaga nganigaŵa gayiche, ni nganijiŵa duwa jamakafili ikaŵeje mu kusokonechela.
تفسیرهای عربی:
وَلِلَّهِۤ يَسۡجُدُۤ مَن فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ طَوۡعٗا وَكَرۡهٗا وَظِلَٰلُهُم بِٱلۡغُدُوِّ وَٱلۡأٓصَالِ۩
Soni akunsujudilaga Allah ŵaali kumawunde ni petaka mwakusaka ni mwakanganisyidwa, nambo soni iwulili yao (ikunsujudilaga) kundaŵi ni kwigulo.
تفسیرهای عربی:
قُلۡ مَن رَّبُّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ قُلِ ٱللَّهُۚ قُلۡ أَفَٱتَّخَذۡتُم مِّن دُونِهِۦٓ أَوۡلِيَآءَ لَا يَمۡلِكُونَ لِأَنفُسِهِمۡ نَفۡعٗا وَلَا ضَرّٗاۚ قُلۡ هَلۡ يَسۡتَوِي ٱلۡأَعۡمَىٰ وَٱلۡبَصِيرُ أَمۡ هَلۡ تَسۡتَوِي ٱلظُّلُمَٰتُ وَٱلنُّورُۗ أَمۡ جَعَلُواْ لِلَّهِ شُرَكَآءَ خَلَقُواْ كَخَلۡقِهِۦ فَتَشَٰبَهَ ٱلۡخَلۡقُ عَلَيۡهِمۡۚ قُلِ ٱللَّهُ خَٰلِقُ كُلِّ شَيۡءٖ وَهُوَ ٱلۡوَٰحِدُ ٱلۡقَهَّٰرُ
Jilani: “Ana ninduni m’mbuje jwa kumawunde ni petaka?” Jilani: “Allah.” Jilani: “Ana mwatesile (ŵanepe) ŵangaŵaga Jwalakwe kuŵa akun’gosa, ŵali ŵangali ukombosi ŵakulikamuchisya achimisyene namuno kulipa isausyo?” Jilani: “Ana mpaka alandane jwangalola ni jwakulolaga? Ana kapena mpaka chilandane chipi ni lilanguka? Kapena am’biichiile Allah ŵakamusyangana nao, ŵagumbile yaŵatite pagumba Jwalakwe, mwanti iwumbe (yambali siŵilisi) ikulandana kukwao?” Jilani: “Allah ni Nkugumba chilichose. Soni Jwalakwe ni Jumpepe, Jwamachili gangalimbana nago.”
تفسیرهای عربی:
أَنزَلَ مِنَ ٱلسَّمَآءِ مَآءٗ فَسَالَتۡ أَوۡدِيَةُۢ بِقَدَرِهَا فَٱحۡتَمَلَ ٱلسَّيۡلُ زَبَدٗا رَّابِيٗاۖ وَمِمَّا يُوقِدُونَ عَلَيۡهِ فِي ٱلنَّارِ ٱبۡتِغَآءَ حِلۡيَةٍ أَوۡ مَتَٰعٖ زَبَدٞ مِّثۡلُهُۥۚ كَذَٰلِكَ يَضۡرِبُ ٱللَّهُ ٱلۡحَقَّ وَٱلۡبَٰطِلَۚ فَأَمَّا ٱلزَّبَدُ فَيَذۡهَبُ جُفَآءٗۖ وَأَمَّا مَا يَنفَعُ ٱلنَّاسَ فَيَمۡكُثُ فِي ٱلۡأَرۡضِۚ كَذَٰلِكَ يَضۡرِبُ ٱللَّهُ ٱلۡأَمۡثَالَ
(Jwalakwe) akasatulusyaga mesi (gawula) kuumila kwinani, basi iŵata niikujilimaga mwachipiimo chakwe, nigakasajigala mesi gachikuumba chiulo chachikasatutumila mpaka pachanya, nambo soni muyaakasaiwukutaga (ŵachipala) pamoto (mpela mtapo wagolodi ni silifa) pakusaka (koposya) ipeto kapena iteleko, mukasatutuma chiulo chakulandana nichalakwecho. Iyyoyopeyo niyaakuti Allah pakupeleka chilandanyo cha yakuona ni yaunami. Sano chiulo nichigambaga kututumila nikwasichila, nambo yakwakamuchisya ŵandu niikasatamilichikaga mwitaka, mwele nimwaakasapelechelaga Allah ilandanyo.
تفسیرهای عربی:
لِلَّذِينَ ٱسۡتَجَابُواْ لِرَبِّهِمُ ٱلۡحُسۡنَىٰۚ وَٱلَّذِينَ لَمۡ يَسۡتَجِيبُواْ لَهُۥ لَوۡ أَنَّ لَهُم مَّا فِي ٱلۡأَرۡضِ جَمِيعٗا وَمِثۡلَهُۥ مَعَهُۥ لَٱفۡتَدَوۡاْ بِهِۦٓۚ أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمۡ سُوٓءُ ٱلۡحِسَابِ وَمَأۡوَىٰهُمۡ جَهَنَّمُۖ وَبِئۡسَ ٱلۡمِهَادُ
Akwete kupata aŵala ŵan’jitiche M’mbuje gwao Ukoto (Mbepo), nambo aŵala ŵanganan’jitika Jwalakwe, namuno angaje kola (pa Kiyama) yosope yaili pachilambo ni yanti mpela yeleyo soni yalumo, angajile kusaka kuliombolela nayo (nambo nga nganiyija kwakamuchisya), ŵanganyao takakole chiŵalanjilo chakusakala nnope, soni mauto gao ni ku Jahannama, kaje kusakala malo gagusama (galitandichile)!
تفسیرهای عربی:
۞ أَفَمَن يَعۡلَمُ أَنَّمَآ أُنزِلَ إِلَيۡكَ مِن رَّبِّكَ ٱلۡحَقُّ كَمَنۡ هُوَ أَعۡمَىٰٓۚ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُوْلُواْ ٱلۡأَلۡبَٰبِ
Ana jwaakumanyilila yanti yaitulusyidwe kukwenu kuumila kwa Ambuje ŵenu niyakuona, mpaka alandane ni jwangalola? Chisimu ŵaakwete lundape ni ŵaakukumbuchilaga.
تفسیرهای عربی:
ٱلَّذِينَ يُوفُونَ بِعَهۡدِ ٱللَّهِ وَلَا يَنقُضُونَ ٱلۡمِيثَٰقَ
Aŵala ŵaakukwanilisya chilanga cha Allah, ni ŵangawesesya soni chilanga (chakutaŵana ni ŵandu achimijao).
تفسیرهای عربی:
وَٱلَّذِينَ يَصِلُونَ مَآ أَمَرَ ٱللَّهُ بِهِۦٓ أَن يُوصَلَ وَيَخۡشَوۡنَ رَبَّهُمۡ وَيَخَافُونَ سُوٓءَ ٱلۡحِسَابِ
Ni aŵala ŵaakulumbikanya ichindu yalamwile Allah kuti ilumbikanyisyidwe, ni akuŵa ali nkun’jogopa M’mbuje gwao, ni kuchijogopaga soni chiŵalanjilo chakusakala nnope (cha pa Kiyama).
تفسیرهای عربی:
وَٱلَّذِينَ صَبَرُواْ ٱبۡتِغَآءَ وَجۡهِ رَبِّهِمۡ وَأَقَامُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَأَنفَقُواْ مِمَّا رَزَقۡنَٰهُمۡ سِرّٗا وَعَلَانِيَةٗ وَيَدۡرَءُونَ بِٱلۡحَسَنَةِ ٱلسَّيِّئَةَ أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمۡ عُقۡبَى ٱلدَّارِ
Ni aŵala ŵaapilile pakusachilila Ngope ja M’mbuje gwao, ni kwimikaga Swala mwakolosya, ni kutolaga mu ichindu yatwapele mwakusisa ni mwakuonechela, ni kutyosyaga niyambone yakusakala, ŵanganyao niŵaakwete mbesi (jambone) ja Nyumba (ja Akhera).
تفسیرهای عربی:
جَنَّٰتُ عَدۡنٖ يَدۡخُلُونَهَا وَمَن صَلَحَ مِنۡ ءَابَآئِهِمۡ وَأَزۡوَٰجِهِمۡ وَذُرِّيَّٰتِهِمۡۖ وَٱلۡمَلَٰٓئِكَةُ يَدۡخُلُونَ عَلَيۡهِم مِّن كُلِّ بَابٖ
Matimbe Gandamo, gatakagajinjile ŵanganyao kwisa soni ŵaŵatesile yaukoto mwa achinangolo ŵao, achiŵammakwao ni ŵanache ŵao, nambo soni Achimalaika taakaajinjilileje ŵanganyao pannango uliose.
تفسیرهای عربی:
سَلَٰمٌ عَلَيۡكُم بِمَا صَبَرۡتُمۡۚ فَنِعۡمَ عُقۡبَى ٱلدَّارِ
(Achasalilaga kuti): “Ntendele uŵe kukwenu, ligongo lya kupilila kwenu.” Kaje kusalala yakuichisya ya Nyumba (ja Akhera)!
تفسیرهای عربی:
وَٱلَّذِينَ يَنقُضُونَ عَهۡدَ ٱللَّهِ مِنۢ بَعۡدِ مِيثَٰقِهِۦ وَيَقۡطَعُونَ مَآ أَمَرَ ٱللَّهُ بِهِۦٓ أَن يُوصَلَ وَيُفۡسِدُونَ فِي ٱلۡأَرۡضِ أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمُ ٱللَّعۡنَةُ وَلَهُمۡ سُوٓءُ ٱلدَّارِ
Sano aŵala ŵaakugopola chilanga cha Allah panyuma pakuchitaŵa, ni kataga yalamwile Allah kuti ilumbikanyisyidwe, ni kuwatanganyaga pa chilambo, ŵanganyao niŵakwete kupata malweso, soni akwete kupata ŵanganyao Nyumba jakusakala nnope (Jahannama).
تفسیرهای عربی:
ٱللَّهُ يَبۡسُطُ ٱلرِّزۡقَ لِمَن يَشَآءُ وَيَقۡدِرُۚ وَفَرِحُواْ بِٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا وَمَا ٱلۡحَيَوٰةُ ٱلدُّنۡيَا فِي ٱلۡأٓخِرَةِ إِلَّا مَتَٰعٞ
Allah akasansapangulila lisiki jwansachile, ni kunandiya (lisikilyo kwa jwansachile), ni akusengwa nao (achimakafili) umi wa duniya, ni nganiuŵa umi wa duniya pakulandanya ni Akhera ikaŵeje kusengwa kwannonope.
تفسیرهای عربی:
وَيَقُولُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لَوۡلَآ أُنزِلَ عَلَيۡهِ ءَايَةٞ مِّن رَّبِّهِۦۚ قُلۡ إِنَّ ٱللَّهَ يُضِلُّ مَن يَشَآءُ وَيَهۡدِيٓ إِلَيۡهِ مَنۡ أَنَابَ
Achimakafili niakutiji: “Nambi uli ngantuluchila jwalakweju chisimosimo kuumila kwa Ambujegwe?” Jilani: “Chisimu Allah akunnechelelaga kusokonechela jwansachile, ni kun’jongolela Kukwakwe jwaujile (kwa Allah pa kutenda toba).”
تفسیرهای عربی:
ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَتَطۡمَئِنُّ قُلُوبُهُم بِذِكۡرِ ٱللَّهِۗ أَلَا بِذِكۡرِ ٱللَّهِ تَطۡمَئِنُّ ٱلۡقُلُوبُ
Aŵala ŵaakulupilile, soni mitima jao ni jikutulalilaga pakunkolanga Allah. Manyililani yanti; pakunkolanga Allah mitima jikasatulalila.[2]
(13:2) Kusosekwa kwa Dhikr Allah (Kunkumbuchila ni kunkolanga Allah): (a) Akusimulila Abu Mȗsâ رضى الله عنه yanti: Ntume ﷺ jwatite: “Chilandanyo cha ajula jwaakwakumbuchilaga Ambujegwe (Allah) ni jwangaakwakumbuchilaga Ambujegwe, chili chisawu mundu jwachijumi ni jwam’bwe.” (Swahîh Al-Bukhârî, Hadith No. 6044). (b) Akusimulila Abu Hurairah رضى الله عنه yanti: Ntenga jwa Allah ﷺ jwatite: “Mundu jwataŵechete maloŵe ganti: ‘Subhân Allah wa bihamdihi (Kuswejela nikwakwe Allah, nambo soni lumbili losope lwene ni Lwakwe),’ jwataŵechete gele maloŵega lisiku lililyose kakwana lichila (100), tisisyuliche sambi syakwe syosope nantimuno sikatupile mpela chiwulo cha m’mbwani.” (Swahîh Al-Bukhârî, Hadith No. 6042). (c) Akusimulila Abu Hurairah رضى الله عنه yanti: Ntenga jwa Allah ﷺ jwatite: “Jwalijose jwataŵechete maloŵe ganti: ‘Lâ ilâha illallâh wahdahȗ lâ sharîkîka lahȗ, lahul-mulku wa lahul-hamdu wa Huwa ‘alâ kulli shai’in Qadîr (Pangali jwakuŵajilwa kun’galagatila ikaŵeje Allah, Jikape, jwangali ŵakamusyangana Najo, Uchimwene ni Ŵakwe, nambo soni Lumbili ni Lwakwe, soni Jwalakwe pa chindu chilichose juŵele Jwakombola),’ jwataŵechete gele maloŵega lisiku lililyose kakwana lichila (100), tapate sawabu syanti mpela apeleche ulukosyo ku achikapolo likumi, talembeledwe sawabu syakwana lichila (100), takululuchilidwe sambi syakwana lichila (100), takole jwakun’gosa jwalakwejo ku shetani muusi wosope mpaka kuswa, ni pangali jwampaka ayiche ni masengo gambone nnope kugapunda galakwega, ikaŵeje mundu jwatatende yakupunda yalakweyo.” (Swahîh Al-Bukhârî, Hadith No. 6040).
تفسیرهای عربی:
ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ طُوبَىٰ لَهُمۡ وَحُسۡنُ مَـَٔابٖ
Aŵala ŵaakulupilile ni kutendaga yambone, kusengwa ni kwao, kwisa soni malo gakuujila gambone nnope (ku Mbepo).
تفسیرهای عربی:
كَذَٰلِكَ أَرۡسَلۡنَٰكَ فِيٓ أُمَّةٖ قَدۡ خَلَتۡ مِن قَبۡلِهَآ أُمَمٞ لِّتَتۡلُوَاْ عَلَيۡهِمُ ٱلَّذِيٓ أَوۡحَيۡنَآ إِلَيۡكَ وَهُمۡ يَكۡفُرُونَ بِٱلرَّحۡمَٰنِۚ قُلۡ هُوَ رَبِّي لَآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ عَلَيۡهِ تَوَكَّلۡتُ وَإِلَيۡهِ مَتَابِ
Iyyoyopeyo tuntumisye mmwejo (Muhammadi ﷺ) ku nkutula wajapite paujo pakwe mikutula jine, kuti mwaasoomele yatun’juwulile, nambo ŵanganyao akunkana Ar-Rahmân (Jwaukoto wejinji). Jilani: “Jwalakwe ni M’mbuje gwangu, pangali nnungu jwine (jwakuŵajilwa kun’galagatila) ikaŵeje Jwelepejo. Kukwakwe njegamiile, soni Kukwakwe ni kwakuujila kwangu pakutenda toba.”
تفسیرهای عربی:
وَلَوۡ أَنَّ قُرۡءَانٗا سُيِّرَتۡ بِهِ ٱلۡجِبَالُ أَوۡ قُطِّعَتۡ بِهِ ٱلۡأَرۡضُ أَوۡ كُلِّمَ بِهِ ٱلۡمَوۡتَىٰۗ بَل لِّلَّهِ ٱلۡأَمۡرُ جَمِيعًاۗ أَفَلَمۡ يَاْيۡـَٔسِ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَن لَّوۡ يَشَآءُ ٱللَّهُ لَهَدَى ٱلنَّاسَ جَمِيعٗاۗ وَلَا يَزَالُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ تُصِيبُهُم بِمَا صَنَعُواْ قَارِعَةٌ أَوۡ تَحُلُّ قَرِيبٗا مِّن دَارِهِمۡ حَتَّىٰ يَأۡتِيَ وَعۡدُ ٱللَّهِۚ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُخۡلِفُ ٱلۡمِيعَادَ
Soni ingaŵe kuti kwaliji kwana Qur’an janti ni jalakwejo matumbi nikwendesyedwa (pandema jakusoomwa), kapena ni jalakwejo litaka niganjidwa, kapena ni jalakwejo ŵawe nikwaŵechetekasya (jikaliji aji Qur’aniji, nambo masengo ga Qur’an ngaŵa gele). Nambo ulamusi wa chilichose uŵele wa Allah. Ana nganamanyililepe aŵala ŵaakulupilile yanti Allah angasache angajongwele ŵandu wosope? Sano chitapani ngachileka kwapata aŵala ŵaakanile ligongo lya ayila (yakusakala) yatesile, kapena chituule (chitapanicho) dusi ni musi ŵao mpaka chiyiche chilanga cha Allah, chisimu Allah jwangakasa chilanga.
تفسیرهای عربی:
وَلَقَدِ ٱسۡتُهۡزِئَ بِرُسُلٖ مِّن قَبۡلِكَ فَأَمۡلَيۡتُ لِلَّذِينَ كَفَرُواْ ثُمَّ أَخَذۡتُهُمۡۖ فَكَيۡفَ كَانَ عِقَابِ
Soni chisimu pamasile paŵatendedwe chipongwe Achimitenga paujo penu (mmwe Muhammadi ﷺ nkanim’biche), basi ni napeleche lipesa kwa aŵala ŵaŵakufuulu, kaneko ni nakwembekenye (ni ilagasyo), ana ilagasyo Yangu yaliji uli (kapoteche kakwe)!
تفسیرهای عربی:
أَفَمَنۡ هُوَ قَآئِمٌ عَلَىٰ كُلِّ نَفۡسِۭ بِمَا كَسَبَتۡۗ وَجَعَلُواْ لِلَّهِ شُرَكَآءَ قُلۡ سَمُّوهُمۡۚ أَمۡ تُنَبِّـُٔونَهُۥ بِمَا لَا يَعۡلَمُ فِي ٱلۡأَرۡضِ أَم بِظَٰهِرٖ مِّنَ ٱلۡقَوۡلِۗ بَلۡ زُيِّنَ لِلَّذِينَ كَفَرُواْ مَكۡرُهُمۡ وَصُدُّواْ عَنِ ٱلسَّبِيلِۗ وَمَن يُضۡلِلِ ٱللَّهُ فَمَا لَهُۥ مِنۡ هَادٖ
Ana kwali Ajula (Allah) jwaakuujiimila ntima uliose pa yaupanganyisye (kuti taachiulipila, ngaŵa nijwali jwakuŵajilwa kun’galagatila)? Ni am’biichiile Allah ŵakamusyangana nao. Jilani: “Mwakolangani (ŵakamusyangana naowo).” Kapena nkuntagulila Jwalakwe yangakuimanyilila pa chilambo, kapena (n’gamba kuŵecheta) maloŵe gapachanyape (ngaŵa gakuumila pasi pa ntima)? Nambo kuti gasalalisyidwe kwa aŵala ŵakanile malindi gao, ni asiŵilidwe kwitala (lyagoloka). Sano jwannechelele Allah kupotela, basi nganakola nkun’jongola.
تفسیرهای عربی:
لَّهُمۡ عَذَابٞ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۖ وَلَعَذَابُ ٱلۡأٓخِرَةِ أَشَقُّۖ وَمَا لَهُم مِّنَ ٱللَّهِ مِن وَاقٖ
Akwete kupata ŵanganyao ilagasyo mu umi wa duniya, sano chisimu ipotesi ya Akhera niyakupoteka nnope, soni ngasakola nkwagosa jwalijose kwa Allah.
تفسیرهای عربی:
۞ مَّثَلُ ٱلۡجَنَّةِ ٱلَّتِي وُعِدَ ٱلۡمُتَّقُونَۖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُۖ أُكُلُهَا دَآئِمٞ وَظِلُّهَاۚ تِلۡكَ عُقۡبَى ٱلَّذِينَ ٱتَّقَواْۚ وَّعُقۡبَى ٱلۡكَٰفِرِينَ ٱلنَّارُ
Chilandanyo cha Mbepo jaapedwile chilanga ŵawoga (wakun’jogopa Allah, chili nyyi): Sulo sikujilima cha pasi pakwe, isogosi yakwe yandamo kwisa soni miulili jakwe. Jele nimbesi ja aŵala ŵan’jogwepe (Allah). Sano mbesi ja achimakafili ni Moto.
تفسیرهای عربی:
وَٱلَّذِينَ ءَاتَيۡنَٰهُمُ ٱلۡكِتَٰبَ يَفۡرَحُونَ بِمَآ أُنزِلَ إِلَيۡكَۖ وَمِنَ ٱلۡأَحۡزَابِ مَن يُنكِرُ بَعۡضَهُۥۚ قُلۡ إِنَّمَآ أُمِرۡتُ أَنۡ أَعۡبُدَ ٱللَّهَ وَلَآ أُشۡرِكَ بِهِۦٓۚ إِلَيۡهِ أَدۡعُواْ وَإِلَيۡهِ مَـَٔابِ
Sano aŵala ŵatwapele chitabu (mpela Abdullah bin Salâm ni Ayuda ŵane ŵaasingwiche) akuisengwela ayila yaitulusyidwe kukwenu (jajili Qur’an), nambo m’mikutula jine (jamakafili) mwana ŵaakuikana ine mwa yalakweyo. Jilani (mmwe Muhammadi ﷺ): “Chisimu une namulidwe kuti nan’galagatileje Allah ni ngawwanganyaga Jwalakwe (ni chilichose). Kukwakwe nguŵilanjila, soni Kukwakwe nikwakuujila kwangu.”
تفسیرهای عربی:
وَكَذَٰلِكَ أَنزَلۡنَٰهُ حُكۡمًا عَرَبِيّٗاۚ وَلَئِنِ ٱتَّبَعۡتَ أَهۡوَآءَهُم بَعۡدَ مَا جَآءَكَ مِنَ ٱلۡعِلۡمِ مَا لَكَ مِنَ ٱللَّهِ مِن وَلِيّٖ وَلَا وَاقٖ
Soni iyyoyopeyo tujitulwisye jalakwe (Qur’aniji) kuŵa chilamusi cha m’Charabu, nambo naga nkuye isako yao panyuma pa umanyilisi waum’bichilile, ngasinkola kwa Allah nsyoŵe jwalijose namuno akun’gosa.
تفسیرهای عربی:
وَلَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا رُسُلٗا مِّن قَبۡلِكَ وَجَعَلۡنَا لَهُمۡ أَزۡوَٰجٗا وَذُرِّيَّةٗۚ وَمَا كَانَ لِرَسُولٍ أَن يَأۡتِيَ بِـَٔايَةٍ إِلَّا بِإِذۡنِ ٱللَّهِۗ لِكُلِّ أَجَلٖ كِتَابٞ
Soni chisimu pamasile patwatumisye Achimitenga paujo penu (mmwe Muhammadi ﷺ), ni twaŵichile achiŵammakwao kwisa soni ŵanache, ni nganiyiŵa kwa ntenga julijose yanti nikwikanacho chisimosimo ikaŵeje mu lisosa lya Allah, ndema jilijose jana lilamusi lyakwe lyalilembedwe, (nkwika ndemajo lilamusi likasaika).
تفسیرهای عربی:
يَمۡحُواْ ٱللَّهُ مَا يَشَآءُ وَيُثۡبِتُۖ وَعِندَهُۥٓ أُمُّ ٱلۡكِتَٰبِ
Allah akasaifutaga yaisachile (kuti ayifute), ni kuilimbikasya (kuti ikatyoka yaisachile), soni Kukwakwe kwana Mama jwa Chitabu (Al-Lauh Al-Mahfûz).
تفسیرهای عربی:
وَإِن مَّا نُرِيَنَّكَ بَعۡضَ ٱلَّذِي نَعِدُهُمۡ أَوۡ نَتَوَفَّيَنَّكَ فَإِنَّمَا عَلَيۡكَ ٱلۡبَلَٰغُ وَعَلَيۡنَا ٱلۡحِسَابُ
Soni kanga chitunnosye (mmwe Muhammadi ﷺ pa duniya pepano) ine mwa ayila (ipotesi) yatukwatetela kapena kumpa chiwa (nkanitunnosye tiyapatepe), chisimu masengo genu nikulungusya (utenga) basi, sano Kukwetu ni kwachili chiŵalanjilo (cha kwaŵalanjila itendo yao).
تفسیرهای عربی:
أَوَلَمۡ يَرَوۡاْ أَنَّا نَأۡتِي ٱلۡأَرۡضَ نَنقُصُهَا مِنۡ أَطۡرَافِهَاۚ وَٱللَّهُ يَحۡكُمُ لَا مُعَقِّبَ لِحُكۡمِهِۦۚ وَهُوَ سَرِيعُ ٱلۡحِسَابِ
Ana ngaakuiwona yanti Uwwe tukuchiichilila chilambo (chamakafili) nikuchipungulaga (panandi panandi) kuumila m’malile mwakwe (pakuchipeleka kwa Asilamu pakupunda pangondo)? Sano Allah akasalamulaga, pangali jwakuwusyanukula ulamusi Wakwe, soni Jwalakwe ni Jwachitema pakuŵalanjila.
تفسیرهای عربی:
وَقَدۡ مَكَرَ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡ فَلِلَّهِ ٱلۡمَكۡرُ جَمِيعٗاۖ يَعۡلَمُ مَا تَكۡسِبُ كُلُّ نَفۡسٖۗ وَسَيَعۡلَمُ ٱلۡكُفَّٰرُ لِمَنۡ عُقۡبَى ٱلدَّارِ
Soni chisimu aŵala ŵapaujo pao ŵatesile malindi, basi Allah ni nsyene kuwesesya malindi gosope, jukumanyilila yaakupanganya mundu jwalijose, soni achimakafili taachimanyilila yanti: Mbesi (jambone) ja Nyumba (ja Akhera) jichiŵa jacheni!
تفسیرهای عربی:
وَيَقُولُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لَسۡتَ مُرۡسَلٗاۚ قُلۡ كَفَىٰ بِٱللَّهِ شَهِيدَۢا بَيۡنِي وَبَيۡنَكُمۡ وَمَنۡ عِندَهُۥ عِلۡمُ ٱلۡكِتَٰبِ
Ni akuŵechetaga aŵala ŵakanile kuti: “Mmwe (Muhammadi ﷺ) nganim’ba ntenga.” Jilani: “Allah akukwanila kuŵa Mboni chilikati changune ni jenumanja (yakuti une ntenga), kwisa soni aŵala ŵauli kukwao umanyilisi wa m’chitabu (mpela Abdullah bin Salâm ni Ayuda ŵane kwisa soni Akilisito ŵaujitiche Usilamu).”
تفسیرهای عربی:
 
ترجمهٔ معانی سوره: سوره رعد
فهرست سوره ها شماره صفحه
 
ترجمهٔ معانی قرآن کریم - ترجمهٔ یائو - لیست ترجمه ها

ترجمهٔ معانی قرآن کریم به زبان یائو ـ ترجمه: محمد بن عبدالحمید اسلیکا

بستن