Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الدغبانية * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Edh Dharijat   Ajeti:

Suretu Edh Dharijat

وَٱلذَّٰرِيَٰتِ ذَرۡوٗا
1. M (Mani Naawuni) po pɔhim din ʒiεri taŋkpaɣu, kadinyɛla ʒiεbu ni yεlimaŋli.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱلۡحَٰمِلَٰتِ وِقۡرٗا
2. Yaha! M (Mani Naawuni) po sagbaŋ din ʒiri timsim (sakom).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱلۡجَٰرِيَٰتِ يُسۡرٗا
3. Yaha! M (Mani Naawuni) po ŋarim shɛŋa din chani (kom zuɣu) ni soochi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱلۡمُقَسِّمَٰتِ أَمۡرًا
4. Yaha! M (Mani Naawuni) po Malaaika shɛba ban piriti Naawuni yolisa (daba sunsuuni).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّمَا تُوعَدُونَ لَصَادِقٞ
5. Achiika! Bɛ ni gbaari ya shɛli daalikauli maa (Chiyaama yiɣisibu) nyɛla yεlimaŋli.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنَّ ٱلدِّينَ لَوَٰقِعٞ
6. Yaha! Achiika! Sanyoo (saliya karibu nyaaŋa) nyɛla din yɛn niŋ.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلسَّمَآءِ ذَاتِ ٱلۡحُبُكِ
7. Yaha! M (Mani Naawuni) po sagbana shɛli din mali soya (ka saŋmarsi chani di puuni).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّكُمۡ لَفِي قَوۡلٖ مُّخۡتَلِفٖ
8. Achiika! Yi (Maka chεfurinim’) be yεltɔɣa din milgi ni taba ni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يُؤۡفَكُ عَنۡهُ مَنۡ أُفِكَ
9. Bɛ ŋmalgirila (ninsalinim’) ka chɛri o (Annabi Muhammadu), bɛ mi ni ŋmalgi ninvuɣu so (ka chɛ dolsigu)?
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُتِلَ ٱلۡخَرَّٰصُونَ
10. Bɛ (Naawuni) narim ʒirinima.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱلَّذِينَ هُمۡ فِي غَمۡرَةٖ سَاهُونَ
11. Ninvuɣu shεba ban be birginsim puuni, ka nyɛla ban tam Chiyaama yεla.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَسۡـَٔلُونَ أَيَّانَ يَوۡمُ ٱلدِّينِ
12. Ka bɛ naan bɔhira: “Bondali n-nyɛ sanyoo dali (Chiyaama yiɣisibu dali)”?
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَوۡمَ هُمۡ عَلَى ٱلنَّارِ يُفۡتَنُونَ
13. Dabsi’ shεli bɛ ni yɛn ti be buɣumni, kabɛ niŋdi ba furminsi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ذُوقُواْ فِتۡنَتَكُمۡ هَٰذَا ٱلَّذِي كُنتُم بِهِۦ تَسۡتَعۡجِلُونَ
14. (Ka bɛ yεli ba): “Lammi ya yi furiminsi, ŋɔ maa ka yi daa bɔri yom ni di paai yala.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ ٱلۡمُتَّقِينَ فِي جَنَّٰتٖ وَعُيُونٍ
15. Achiika! Wuntizɔriba yɛn ti bela Alizanda puri mini bilsi ni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ءَاخِذِينَ مَآ ءَاتَىٰهُمۡ رَبُّهُمۡۚ إِنَّهُمۡ كَانُواْ قَبۡلَ ذَٰلِكَ مُحۡسِنِينَ
16. Ka bɛ nyɛla ban saɣiti bɛ Duuma (Naawuni) ni ti ba shɛli. Achiika! Bɛ daa nyɛla ban tumdi tuunviɛla poi ni dina (Dunia puuni).
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَانُواْ قَلِيلٗا مِّنَ ٱلَّيۡلِ مَا يَهۡجَعُونَ
17. Bɛ daa nyɛla ninvuɣu shεba ban gbihiri biɛla yuŋ puuni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَبِٱلۡأَسۡحَارِ هُمۡ يَسۡتَغۡفِرُونَ
18. Ka bɛ nyɛla ban daa bɔri Naawuni gaafara yuŋ bahigu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَفِيٓ أَمۡوَٰلِهِمۡ حَقّٞ لِّلسَّآئِلِ وَٱلۡمَحۡرُومِ
19. Yaha! Ŋun suhiri mini ŋun bi suhiri tarli daa bela bɛ daarzichi puuni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَفِي ٱلۡأَرۡضِ ءَايَٰتٞ لِّلۡمُوقِنِينَ
20. Yaha! Naawuni nam yɛlikpahinda be tiŋgbani yaaŋa zuɣu n-zaŋ ti ninvuɣu shεba ban dihitabli (ni Chiyaama yiɣisibu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَفِيٓ أَنفُسِكُمۡۚ أَفَلَا تُبۡصِرُونَ
21. Ni mammaŋ’ nambu puuni. Di ni bɔŋɔ, yi bi nyara?
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَفِي ٱلسَّمَآءِ رِزۡقُكُمۡ وَمَا تُوعَدُونَ
22. Yaha! Yi daarzichi mini bɛ ni niŋdiya shɛli alikauli maa bela sagbana ni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَوَرَبِّ ٱلسَّمَآءِ وَٱلۡأَرۡضِ إِنَّهُۥ لَحَقّٞ مِّثۡلَ مَآ أَنَّكُمۡ تَنطِقُونَ
23. Dinzuɣu, m-po sagbana ni tiŋgbani Duuma. Achiika! Di nyɛla yεlimaŋli kamani yi ni kuli yεri ŋɔ maa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَلۡ أَتَىٰكَ حَدِيثُ ضَيۡفِ إِبۡرَٰهِيمَ ٱلۡمُكۡرَمِينَ
24. (Yaa nyini Annabi)! Di ni bɔŋɔ, Annabi Ibrahima jilma saamba la lahibali paagi a na?
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِذۡ دَخَلُواْ عَلَيۡهِ فَقَالُواْ سَلَٰمٗاۖ قَالَ سَلَٰمٞ قَوۡمٞ مُّنكَرُونَ
25. Saha shεli bɛ ni daa kpe o sani, ka bɛ yεli: “Salaaman (Suhudoo be yizuɣu),” ka o (Annabi Ibrahima) yεli: “Salaaman (Suhudoo be yi gba zuɣu),” yi nyɛla ninvuɣu shɛba n-ni bi mi.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَرَاغَ إِلَىٰٓ أَهۡلِهِۦ فَجَآءَ بِعِجۡلٖ سَمِينٖ
26. Kao ŋmalgi kpe o maligu ni, n-ti ʒi ba naɣibila titali (din she) na.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَقَرَّبَهُۥٓ إِلَيۡهِمۡ قَالَ أَلَا تَأۡكُلُونَ
27. Kaozaŋ li m-miri ba na, (ka bɛ zaɣisi li),kao yεli:“Di ni bɔŋɔ, yi ku ŋubi?
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَوۡجَسَ مِنۡهُمۡ خِيفَةٗۖ قَالُواْ لَا تَخَفۡۖ وَبَشَّرُوهُ بِغُلَٰمٍ عَلِيمٖ
28. Ka o (Annabi Ibraahima) zo dabiεm ni bana (saamba maa), ka bɛ yεli: “Miri ka a zo dabiεm, ka naan ti o suhupiεlli lahibali ni bidibbila so ŋun nyɛ baŋda (ka opaɣayɛndɔɣi o).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَقۡبَلَتِ ٱمۡرَأَتُهُۥ فِي صَرَّةٖ فَصَكَّتۡ وَجۡهَهَا وَقَالَتۡ عَجُوزٌ عَقِيمٞ
29. Ka o (Annabi Ibrahima) paɣa kpa bɛ polo na, ka nyɛla ŋun chɛhira, ka wobsiri o ninni, ka yεli: “Mani nyɛla ŋun kurigi, ka lahi nyɛ paɣaŋɔli.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالُواْ كَذَٰلِكِ قَالَ رَبُّكِۖ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلۡحَكِيمُ ٱلۡعَلِيمُ
30. Ka bɛ (Malaaikanim’ maa) yεli: “Lala ka a Duuma (Naawuni) yεli: “Achiika! Ŋuna n-nyɛ Yεmgoliŋga lana, Baŋda.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ قَالَ فَمَا خَطۡبُكُمۡ أَيُّهَا ٱلۡمُرۡسَلُونَ
31. Kao yεli: “Yi lahibali leei kuli nyɛla dini, yaa yinim’ tuumba?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالُوٓاْ إِنَّآ أُرۡسِلۡنَآ إِلَىٰ قَوۡمٖ مُّجۡرِمِينَ
32. Ka bɛ (Malaaikanim’ maa) yεli: “Achiika! Bɛ tim ti la ninvuɣu shεba ban nye bibiɛhi sani (Annabi Lutu niriba).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
لِنُرۡسِلَ عَلَيۡهِمۡ حِجَارَةٗ مِّن طِينٖ
33. “Domin ti ti labi ba ni kuɣu shɛŋa din nyɛ yεɣiri (ka bɛ she li ni buɣum).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
مُّسَوَّمَةً عِندَ رَبِّكَ لِلۡمُسۡرِفِينَ
34. “Ka di (kuɣa maa) nyɛla bɛ ni niŋ shεli alaama a Duuma (Naawuni) sani domin barinanim’ zuɣu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَخۡرَجۡنَا مَن كَانَ فِيهَا مِنَ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ
35. Dinzuɣu, ka Ti (Tinim’ Naawuni) daa yihi ninvuɣu shεba ban be di puuni ka ti yεlimaŋli maa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَمَا وَجَدۡنَا فِيهَا غَيۡرَ بَيۡتٖ مِّنَ ٱلۡمُسۡلِمِينَ
36. Ti mi daa bi nya so naɣila yili gaŋ din nyɛ Muslinnim’ yili di (tiŋ’ maa) ni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَتَرَكۡنَا فِيهَآ ءَايَةٗ لِّلَّذِينَ يَخَافُونَ ٱلۡعَذَابَ ٱلۡأَلِيمَ
37. Ka Ti (Tinim’ Naawuni) chε alaama yini n-zali di puuni n-zaŋ ti ninvuɣu shεba ban zɔri (Naawuni) azaaba kpeeni la.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَفِي مُوسَىٰٓ إِذۡ أَرۡسَلۡنَٰهُ إِلَىٰ فِرۡعَوۡنَ بِسُلۡطَٰنٖ مُّبِينٖ
38. Ni Annabi Musa yɛltɔɣa ni, saha shεli Ti (Tinim’ Naawuni) ni daa tim o Fir’auni sani ni daliri (o jaangbee la) din be polo ni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَتَوَلَّىٰ بِرُكۡنِهِۦ وَقَالَ سَٰحِرٌ أَوۡ مَجۡنُونٞ
39. Ka o (Fir’auna) lebi biri ni o tobbihi, ka yεli: “O (Musa) nyɛla sihiralana, bee yinyaa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَخَذۡنَٰهُ وَجُنُودَهُۥ فَنَبَذۡنَٰهُمۡ فِي ٱلۡيَمِّ وَهُوَ مُلِيمٞ
40. Dinzuɣu, ka Ti (Tinim’ Naawuni) daa gbaagi o mini o tobbihi, ka zaŋ ba n-ti labi teeku kom ni, ka o lahi nyɛ bɛ ni galindi so.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَفِي عَادٍ إِذۡ أَرۡسَلۡنَا عَلَيۡهِمُ ٱلرِّيحَ ٱلۡعَقِيمَ
41. Ni Aadu nima (Annabi Hudu niriba) yɛltɔɣa ni, saha shεli Ti nidaa tim pɔhim kpeeni na bɛ zuɣu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا تَذَرُ مِن شَيۡءٍ أَتَتۡ عَلَيۡهِ إِلَّا جَعَلَتۡهُ كَٱلرَّمِيمِ
42. Di bi chɛri shɛli kam di ni gari di zuɣu, naɣila di zaŋ li mi leei kamani koba din bursi la.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَفِي ثَمُودَ إِذۡ قِيلَ لَهُمۡ تَمَتَّعُواْ حَتَّىٰ حِينٖ
43. Ni Samuudu nima (Annabi Salihu niriba) yɛltɔɣa ni, saha shεli bɛ (Naawuni) ni daa yεli ba: “Wummi ya nyεɣisim hali ni saha biɛla.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَعَتَوۡاْ عَنۡ أَمۡرِ رَبِّهِمۡ فَأَخَذَتۡهُمُ ٱلصَّٰعِقَةُ وَهُمۡ يَنظُرُونَ
44. Ka bɛ kpahi yεɣi tariga ka chɛ bɛ Duuma zaligu, dinzuɣu ka tahigu daa gbaai ba, ka bɛ nyɛla ban kuli lihira.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَمَا ٱسۡتَطَٰعُواْ مِن قِيَامٖ وَمَا كَانُواْ مُنتَصِرِينَ
45. Dinzuɣu, bɛ daa bi tooi yiɣisira, bɛ mi daa pala ban yɛn tooi sɔŋ bɛ maŋa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَوۡمَ نُوحٖ مِّن قَبۡلُۖ إِنَّهُمۡ كَانُواْ قَوۡمٗا فَٰسِقِينَ
46. Lala n-daa nyɛ Annabi Nuhu niriba pɔi ni bana, achiika! Bɛ daa shiri nyɛla ninvuɣu shεba ban kpee yi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلسَّمَآءَ بَنَيۡنَٰهَا بِأَيۡيْدٖ وَإِنَّا لَمُوسِعُونَ
47. Ni sagbana, ka Ti (Tinim’ Naawuni) zaŋ yaa me li. Yaha! Achiika! Tinim’ nnyɛ ban yɛlgiri li.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلۡأَرۡضَ فَرَشۡنَٰهَا فَنِعۡمَ ٱلۡمَٰهِدُونَ
48. Ni tiŋgbani, ka Ti (Tinim’ Naawuni) yεrgi li, M-bo ni Duuma shɛba ban yεrgira.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمِن كُلِّ شَيۡءٍ خَلَقۡنَا زَوۡجَيۡنِ لَعَلَّكُمۡ تَذَكَّرُونَ
49. Binshɛɣu kam mi, Ti (Tinim’ Naawuni) nam li mi balibu buyi, domin achiika! Yi teei Naawuni yɛla.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَفِرُّوٓاْ إِلَى ٱللَّهِۖ إِنِّي لَكُم مِّنۡهُ نَذِيرٞ مُّبِينٞ
50. “Dinzuɣu, zom ya n-labi Naawuni sani, achiika! Mani (Muhammadu) nyɛla saɣisigu lana n-tin ya polo ni.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَا تَجۡعَلُواْ مَعَ ٱللَّهِ إِلَٰهًا ءَاخَرَۖ إِنِّي لَكُم مِّنۡهُ نَذِيرٞ مُّبِينٞ
51. “Yaha! Di bon ya duuma so m-pahi Naawuni zuɣu. Achiika! N-nyɛla saɣisigulana n-tin ya polo ni.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَذَٰلِكَ مَآ أَتَى ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِم مِّن رَّسُولٍ إِلَّا قَالُواْ سَاحِرٌ أَوۡ مَجۡنُونٌ
52. Lala n-nyɛ li, tuun’ so na ʒin kana ninvuɣu shεba ban daa kana poi ni bana (Maka chɛfurinim’) maa sani, naɣila bɛ yεli mi: “O nyɛla sihiralana, bee yinyaa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَتَوَاصَوۡاْ بِهِۦۚ بَلۡ هُمۡ قَوۡمٞ طَاغُونَ
53. Di nibɔŋɔ,bɛ zaŋ li (chɛfuritali) mi n-wuhi taba? Chɛli gba, bɛ kuli nyɛla ninvuɣu shεba ban kpahiri yεɣiri tariga.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَتَوَلَّ عَنۡهُمۡ فَمَآ أَنتَ بِمَلُومٖ
54. Dinzuɣu (yaa nyini Annabi)! Yim bɛ yεlani,apala bɛ ni galindi ninvuɣu so.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَذَكِّرۡ فَإِنَّ ٱلذِّكۡرَىٰ تَنفَعُ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ
55. Yaha! Niŋmi wa’azu, achiika! Wa’azu nyɛla din niŋdi ninvuɣu shεba ban ti Naawuni yεlimaŋli anfaani.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا خَلَقۡتُ ٱلۡجِنَّ وَٱلۡإِنسَ إِلَّا لِيَعۡبُدُونِ
56.Yaha! M (Mani Naawuni) bi nam alizinnim’ mini ninsalinima, naɣila bɛ jεm ma zuɣu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَآ أُرِيدُ مِنۡهُم مِّن رِّزۡقٖ وَمَآ أُرِيدُ أَن يُطۡعِمُونِ
57. M (Mani Naawuni) bi bɔri arzichi shεli bɛ sani, M-mi bi bɔri ni bɛ dihi Ma.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ ٱللَّهَ هُوَ ٱلرَّزَّاقُ ذُو ٱلۡقُوَّةِ ٱلۡمَتِينُ
58. Achiika! Naawuni n-nyɛ Yolsigulana, Kpɛŋlana, Ŋun kpɛŋ paai tariga.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَإِنَّ لِلَّذِينَ ظَلَمُواْ ذَنُوبٗا مِّثۡلَ ذَنُوبِ أَصۡحَٰبِهِمۡ فَلَا يَسۡتَعۡجِلُونِ
59. Achiika! Ninvuɣu shεba ban di zualinsi mali bɛ tarli (azaaba) kamani bɛ taba (ban pun gari maa) ni daa nyɛ bɛ tarli shεm. Dinzuɣu, bɛ di bɔri yomyoma.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَوَيۡلٞ لِّلَّذِينَ كَفَرُواْ مِن يَوۡمِهِمُ ٱلَّذِي يُوعَدُونَ
60. Dinzuɣu, azaaba kpeeni be ninvuɣu shεba ban niŋ chεfuritali zuɣu, n-zaŋ chaŋ bɛ dabsi’ shεli bɛ ni niŋdi ba di daalikauli maa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Edh Dharijat
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الدغبانية - Përmbajtja e përkthimeve

ترجمة معاني القرآن الكريم إلى اللغة الدغبانية، ترجمها محمد بابا غطوبو.

Mbyll