Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الياؤو * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Merjem   Ajeti:

Maryam

كٓهيعٓصٓ
Kâf-Hâ-Yâ-‘Aîn-Swâd.[1]
(19:1) Asi harufusi ni chimpepe mu isimosimo ya Qur’an. Ni pangali jwine jwaakumanyilila mate gakwe ikaŵeje Allah pe basi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ذِكۡرُ رَحۡمَتِ رَبِّكَ عَبۡدَهُۥ زَكَرِيَّآ
(Achi ni) chikumbusyo cha ukoto wa Ambuje ŵenu (Allah) pa kapolo Jwakwe Zakariya.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِذۡ نَادَىٰ رَبَّهُۥ نِدَآءً خَفِيّٗا
Pandema jajwaŵilasile Ambujegwe (Allah) ni m’bilango wakusongona.
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ رَبِّ إِنِّي وَهَنَ ٱلۡعَظۡمُ مِنِّي وَٱشۡتَعَلَ ٱلرَّأۡسُ شَيۡبٗا وَلَمۡ أَكُنۢ بِدُعَآئِكَ رَبِّ شَقِيّٗا
Jwatite: “E Ambuje ŵangu! Maupa gangu gatochomele, ni ntwe wangu ujenele uli, ni nganimbeje jwantapane pakum’benda Mmwe Ambuje ŵangu (kwanti ni nganjanga).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنِّي خِفۡتُ ٱلۡمَوَٰلِيَ مِن وَرَآءِي وَكَانَتِ ٱمۡرَأَتِي عَاقِرٗا فَهَبۡ لِي مِن لَّدُنكَ وَلِيّٗا
“Chisimu une ngwajogopa achalongo achimijangu (kuti atakonanga Dini) panyuma pangu, sano ŵankwangu ni ali ŵapalale,[2] basi mumbani (mwanache) jwawinjila kuumila Kukwenu.”
(19:2) Nnole chilaaki cha Ȃya ja (3:40).
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَرِثُنِي وَيَرِثُ مِنۡ ءَالِ يَعۡقُوبَۖ وَٱجۡعَلۡهُ رَبِّ رَضِيّٗا
“Tanjinjile une, ni talijinjile soni liŵasa lya Yaakubu (pa ilimu ya Dini ni utume), soni chimuntende jwalakwejo Mmwe Ambuje ŵangu kuŵa jwakunonyeledwa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَٰزَكَرِيَّآ إِنَّا نُبَشِّرُكَ بِغُلَٰمٍ ٱسۡمُهُۥ يَحۡيَىٰ لَمۡ نَجۡعَل لَّهُۥ مِن قَبۡلُ سَمِيّٗا
(Jwasalilidwe kuti): “E mmwe Zakariya! Chisimu Uwwe tukumpa abali jakusengwasya ja mwanache lina lyakwe Yahaya, nganitumpeje jwalijose lyele linali kala kose.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ رَبِّ أَنَّىٰ يَكُونُ لِي غُلَٰمٞ وَكَانَتِ ٱمۡرَأَتِي عَاقِرٗا وَقَدۡ بَلَغۡتُ مِنَ ٱلۡكِبَرِ عِتِيّٗا
(Zakariya) jwatite: “Ambuje ŵangu! Chingole chantiuli mwanache kutendaga ŵankwangu ŵapalale, ni une pamasile pambiche pambesi pa uchekulu?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ كَذَٰلِكَ قَالَ رَبُّكَ هُوَ عَلَيَّ هَيِّنٞ وَقَدۡ خَلَقۡتُكَ مِن قَبۡلُ وَلَمۡ تَكُ شَيۡـٔٗا
(Lilaika) lyatite: “Mwele (ni muchiiŵele). Ambuje ŵenu akuti: ‘Yalakweyo iŵele yakwepepala Kukwangu, soni chisimu nan’gumbile mmwejo kalakala nkanim’be kuŵa chilichose.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ رَبِّ ٱجۡعَل لِّيٓ ءَايَةٗۖ قَالَ ءَايَتُكَ أَلَّا تُكَلِّمَ ٱلنَّاسَ ثَلَٰثَ لَيَالٖ سَوِيّٗا
(Zakariya) jwatite: “Ambuje ŵangu! Mumbichilani chimanyilo (chachiimanyisye yanti ŵankwangu ajigele chilu)?” Lyalakwe (Lilaika) lyatite: “Chimanyilo chenu ni chanti; ngasinkombola kwaŵechetekasya ŵandu ilo itatu kutendaga n’di ŵambonembonepe.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَخَرَجَ عَلَىٰ قَوۡمِهِۦ مِنَ ٱلۡمِحۡرَابِ فَأَوۡحَىٰٓ إِلَيۡهِمۡ أَن سَبِّحُواْ بُكۡرَةٗ وَعَشِيّٗا
Basi ni jwakopweche m’chigunguli chakuswalila ni kuonechela ku ŵandu ŵakwe, ni jwasalile ŵanganyao ni makono kuti: “Munswejesyani (Allah) kundaŵi ni kwigulo.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَٰيَحۡيَىٰ خُذِ ٱلۡكِتَٰبَ بِقُوَّةٖۖ وَءَاتَيۡنَٰهُ ٱلۡحُكۡمَ صَبِيّٗا
(Allah ŵansalile Yahaya kuti): “E mmwe Yahaya! Jigalani Chitabu (cha Taurat) mwamachili.” Ni twampele jwalakwe lunda (lwa utume) ali jwannandi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَحَنَانٗا مِّن لَّدُنَّا وَزَكَوٰةٗۖ وَكَانَ تَقِيّٗا
Ni (twampele soni) chinonyelo (chakuwanganyichilana ni chanasa) kuumila Kukwetu, ni kuswejela (kusambi syantundu uliose), ni jwaliji soni jwawoga (wakun’jogopa Allah).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَبَرَّۢا بِوَٰلِدَيۡهِ وَلَمۡ يَكُن جَبَّارًا عَصِيّٗا
Soni jwaliji jwakwatendela yambone achinangolo ŵakwe, soni nganaŵa jwakulikulungusya kapena jwakunyosya.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَسَلَٰمٌ عَلَيۡهِ يَوۡمَ وُلِدَ وَيَوۡمَ يَمُوتُ وَيَوۡمَ يُبۡعَثُ حَيّٗا
Soni ntendele waliji pa jwalakwe kutandila lisiku lyajwapali, ni lisiku lyakuwa nambo soni (uchiŵa pajwalakwe) lisiku lyajuchiukulidwa m’malembe ni kuŵa ni umi soni.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ مَرۡيَمَ إِذِ ٱنتَبَذَتۡ مِنۡ أَهۡلِهَا مَكَانٗا شَرۡقِيّٗا
Soni munsalani Maryam m’Chitabu (achi cha Qur’an), pandema jaŵaatukwiche achalongo achimijakwe (ni kulungama) kuupande wakundaŵi (wansikiti wa Baitul Muqaddas).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱتَّخَذَتۡ مِن دُونِهِمۡ حِجَابٗا فَأَرۡسَلۡنَآ إِلَيۡهَا رُوحَنَا فَتَمَثَّلَ لَهَا بَشَرٗا سَوِيّٗا
Ni jwaŵisile chakusiŵilila ku ŵanganyao. Basi ni twantumichisye Nsimu Wetu (Jibulilu), ni walilandenye kukwakwe nti chisawu mundu jusyesyene.
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَتۡ إِنِّيٓ أَعُوذُ بِٱلرَّحۡمَٰنِ مِنكَ إِن كُنتَ تَقِيّٗا
(Maryam) jwatite: “Chisimu une ngulijuya mwa (Allah) Jwaukoto wejinji kukwenu, nam’baga mmwejo ŵawoga (wakun’jogopa Allah).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ إِنَّمَآ أَنَا۠ رَسُولُ رَبِّكِ لِأَهَبَ لَكِ غُلَٰمٗا زَكِيّٗا
(Lilaika) lyatite: “Chisimu une ntenga jwa Ambuje ŵenu, (mbiche) kukumpa ntuka wa mwanache jwanswela.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَتۡ أَنَّىٰ يَكُونُ لِي غُلَٰمٞ وَلَمۡ يَمۡسَسۡنِي بَشَرٞ وَلَمۡ أَكُ بَغِيّٗا
(Maryam) jwatite: “Chingole chantiuli mwanache kutendaga nganangwayeje mundu jwalijose (jwannume), soni nganimba jwachigwagwa?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ كَذَٰلِكِ قَالَ رَبُّكِ هُوَ عَلَيَّ هَيِّنٞۖ وَلِنَجۡعَلَهُۥٓ ءَايَةٗ لِّلنَّاسِ وَرَحۡمَةٗ مِّنَّاۚ وَكَانَ أَمۡرٗا مَّقۡضِيّٗا
(Lilaika) lyatite: “Mwele (ni muchiiŵele), Ambuje ŵenu akuti: ‘Yalakweyo iŵele yakwepepala Kukwangu, soni kuti tuntende jwalakwejo kuŵa chisimosimo kwa ŵandu, ni ukoto wakuuma Kukwetu, soni (achi) ni chiŵele chilamusi chelamulelamule.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ فَحَمَلَتۡهُ فَٱنتَبَذَتۡ بِهِۦ مَكَانٗا قَصِيّٗا
Basi (Maryam) ni ŵajigele chilu cha jwalakwe (Isa),[3] basi (Maryam) ni jwatukwiche nacho (chilucho kulungama) kuupande wakunaula (wa ku Baitulaham).
(19:3) Kajigale ka Maryam chiilu chakupagwa Isa; Allah akuti: “Soni (munkumbuchilani Maryam) ajula jwaŵaugosile utukani wakwe, ni twapepelele mwa jwalakwe (umi) kuumila kwa Nsimu Ŵetu (Jibulilu ni kupagwa Isa jwangali babagwe), ni twantesile jwalakwe ni mwanagwe kuŵa chilosyo kwa iwumbe yosope.” (21:91) Iŵechetedwe yanti: Jibrîl u jwagambile kupepelela umi pa mitima pa Maryam, basi papopo Maryam ŵakwete chiilu changali ŵalume.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَجَآءَهَا ٱلۡمَخَاضُ إِلَىٰ جِذۡعِ ٱلنَّخۡلَةِ قَالَتۡ يَٰلَيۡتَنِي مِتُّ قَبۡلَ هَٰذَا وَكُنتُ نَسۡيٗا مَّنسِيّٗا
Sano ulwele wakunkuuli wanyyikasyisye ku chisichi cha ntende. Jwalakwe jwatite: “Nkongwene! Nabola ningaawe nkaniiŵe yalakweyi, ngati ngaliji jwakuliŵalichika kusyene.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَنَادَىٰهَا مِن تَحۡتِهَآ أَلَّا تَحۡزَنِي قَدۡ جَعَلَ رَبُّكِ تَحۡتَكِ سَرِيّٗا
Basi (Lilaika) lyam’bilasile (Maryam) chamwiŵanda mwakwe, (lichitiji): “Ngasin’dandaula. Chisimu Ambuje ŵenu antendele mwiŵanda mwenumo kapwapwa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَهُزِّيٓ إِلَيۡكِ بِجِذۡعِ ٱلنَّخۡلَةِ تُسَٰقِطۡ عَلَيۡكِ رُطَبٗا جَنِيّٗا
“Soni ligwedanyilani chisichi chantendecho, tijumpatuchile tende jwan’jiwu.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَكُلِي وَٱشۡرَبِي وَقَرِّي عَيۡنٗاۖ فَإِمَّا تَرَيِنَّ مِنَ ٱلۡبَشَرِ أَحَدٗا فَقُولِيٓ إِنِّي نَذَرۡتُ لِلرَّحۡمَٰنِ صَوۡمٗا فَلَنۡ أُكَلِّمَ ٱلۡيَوۡمَ إِنسِيّٗا
“Basi lyani, mwani ni ntuulasye liso (lyenu). Sano naga mum’bone mundu jwalijose, basi n’jile (ni makono) kuti: ‘Chisimu une ndaŵile nasili kwa (Allah) Jwaukoto wejinji jakuleka kuŵecheta, mwanti lelo nganam’bechetekasya mundu jwalijose.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَتَتۡ بِهِۦ قَوۡمَهَا تَحۡمِلُهُۥۖ قَالُواْ يَٰمَرۡيَمُ لَقَدۡ جِئۡتِ شَيۡـٔٗا فَرِيّٗا
Basi ni jwaiche najo (mwanachejo) ku ŵandu ŵakwe ali am’beleche. Ŵanganyao ŵatite: “E mmwe Maryam! Chisimu pamasile pam’biche ni chindu chekulungwa nnope (chakusimosya).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَٰٓأُخۡتَ هَٰرُونَ مَا كَانَ أَبُوكِ ٱمۡرَأَ سَوۡءٖ وَمَا كَانَتۡ أُمُّكِ بَغِيّٗا
“E mmwe alumbuŵao Haruna! Atati ŵenu nganaŵa mundu jwangalumbana, namuno achikulu ŵenu soni nganaŵa ŵachigwagwa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَشَارَتۡ إِلَيۡهِۖ قَالُواْ كَيۡفَ نُكَلِّمُ مَن كَانَ فِي ٱلۡمَهۡدِ صَبِيّٗا
Basi (Maryam) ŵannaanjiile (mwanache kuti aŵechetane najo). Ŵanganyao ŵatite: “Chitum’bechetekasye chinauli mwanache jwanti ali nnuuli?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ إِنِّي عَبۡدُ ٱللَّهِ ءَاتَىٰنِيَ ٱلۡكِتَٰبَ وَجَعَلَنِي نَبِيّٗا
(Mwanache) jwatite: “Chisimu une kapolo jwa Allah, ambele Chitabu, ni andesile kuŵa Ntume.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَجَعَلَنِي مُبَارَكًا أَيۡنَ مَا كُنتُ وَأَوۡصَٰنِي بِٱلصَّلَوٰةِ وَٱلزَّكَوٰةِ مَا دُمۡتُ حَيّٗا
“Soni andesile kuŵa jwaupile palipose pandili, ni anjisyisye kuswali ni kutola Zaka muchinonjelele ndili chijumi.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَبَرَّۢا بِوَٰلِدَتِي وَلَمۡ يَجۡعَلۡنِي جَبَّارٗا شَقِيّٗا
“Ni kwatendela yaukoto mama ŵangu, ni nganandenda kuŵa jwakulikwesya, kapena jwantapane.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلسَّلَٰمُ عَلَيَّ يَوۡمَ وُلِدتُّ وَيَوۡمَ أَمُوتُ وَيَوۡمَ أُبۡعَثُ حَيّٗا
“Soni ntendele uli kukwangu kutandila lisiku lyanapali, ni lisiku lyatinjiwa, kwikanila soni lisiku lyatinjiukulidwa m’malembe ni kuŵa ni umi soni.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
ذَٰلِكَ عِيسَى ٱبۡنُ مَرۡيَمَۖ قَوۡلَ ٱلۡحَقِّ ٱلَّذِي فِيهِ يَمۡتَرُونَ
Jwalakwe ni Isa mwanache jwa Maryam. (Aga ni) maloŵe gakuona gaakuŵa (Akilisito) ali nkugakaichila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا كَانَ لِلَّهِ أَن يَتَّخِذَ مِن وَلَدٖۖ سُبۡحَٰنَهُۥٓۚ إِذَا قَضَىٰٓ أَمۡرٗا فَإِنَّمَا يَقُولُ لَهُۥ كُن فَيَكُونُ
Nganiiŵa yakuŵajilwa kwa Allah kulitendela mwanache jwalijose, kuswejela ni Kwakwe. Pati asachile chilichose (kuti chipatikane), basi agambaga kuchisalila kuti “M'be!” Ni chikasaŵaga.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنَّ ٱللَّهَ رَبِّي وَرَبُّكُمۡ فَٱعۡبُدُوهُۚ هَٰذَا صِرَٰطٞ مُّسۡتَقِيمٞ
(Isa jwatite) “Soni chisimu Allah ni M’mbuje gwangu soni M’mbuje gwenu, basi mun’galagatilani. Ali ni litala lyagoloka.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱخۡتَلَفَ ٱلۡأَحۡزَابُ مِنۢ بَيۡنِهِمۡۖ فَوَيۡلٞ لِّلَّذِينَ كَفَرُواْ مِن مَّشۡهَدِ يَوۡمٍ عَظِيمٍ
Basi ni gaatiindeene makuga (ga Akilisito) chilikati chao (pakwamba ya Isa, ŵane kutiji mwanache jwa Nnungu, ŵane nnungu jwene, ŵane jumpepe mwa milungu jitatu), basi ipotesi tiikaŵe ya aŵala ŵaŵakanile yakuja kuonechela pansongano wa lisiku lyekulungwa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَسۡمِعۡ بِهِمۡ وَأَبۡصِرۡ يَوۡمَ يَأۡتُونَنَا لَٰكِنِ ٱلظَّٰلِمُونَ ٱلۡيَوۡمَ فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٖ
Kaje kupikanichisya ŵanganyao (achimakafilio) ni kulolechesya lisiku lyatachituichilila! Nambo ŵalupuso lelo (pa duniya pano), ali mu kupotela kwakuonechela.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنذِرۡهُمۡ يَوۡمَ ٱلۡحَسۡرَةِ إِذۡ قُضِيَ ٱلۡأَمۡرُ وَهُمۡ فِي غَفۡلَةٖ وَهُمۡ لَا يُؤۡمِنُونَ
Soni mwatetelani ŵanganyao ya lisiku lyamadandausi, ndema jachichilamulidwa chilamusi (chakwinjila ku Mbepo ni ku Moto), kutendaga ŵanganyao (pa duniya pano), ali nkulilechelela soni ngakukulupilila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّا نَحۡنُ نَرِثُ ٱلۡأَرۡضَ وَمَنۡ عَلَيۡهَا وَإِلَيۡنَا يُرۡجَعُونَ
Chisimu Uwwe ni ŵatuchitawalila litaka ni yaili palakwepo (yosope ichiŵa Yetuwe panyuma pakuwa iwumbe yosope), soni Kukwetu tachiuchisyidwa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ إِبۡرَٰهِيمَۚ إِنَّهُۥ كَانَ صِدِّيقٗا نَّبِيًّا
Soni munsalani Ibrahima m’Chitabu (achi cha Qur’an), chisimu jwalakwe jwaliji jwakuŵecheta yakuona soni Ntume.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِذۡ قَالَ لِأَبِيهِ يَٰٓأَبَتِ لِمَ تَعۡبُدُ مَا لَا يَسۡمَعُ وَلَا يُبۡصِرُ وَلَا يُغۡنِي عَنكَ شَيۡـٔٗا
Pandema jaŵatite kwa babagwe: “E baba ŵangu! Ligongo chichi nkugalagatila chindu changapikana, changalola soni changaŵa nkunkamuchisya chilichose?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَٰٓأَبَتِ إِنِّي قَدۡ جَآءَنِي مِنَ ٱلۡعِلۡمِ مَا لَمۡ يَأۡتِكَ فَٱتَّبِعۡنِيٓ أَهۡدِكَ صِرَٰطٗا سَوِيّٗا
“E baba ŵangu! Chisimu une umbichilile umanyilisi wanganium’bichilila mmwe, basi munguyaani, tinan’jongolele kwitala lyagoloka.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَٰٓأَبَتِ لَا تَعۡبُدِ ٱلشَّيۡطَٰنَۖ إِنَّ ٱلشَّيۡطَٰنَ كَانَ لِلرَّحۡمَٰنِ عَصِيّٗا
“E baba ŵangu! Ngasimun’galagatilaga shetani, chisimu shetani kwa (Allah) Jwaukoto wejinji juŵele jwakunyosya kusyene.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَٰٓأَبَتِ إِنِّيٓ أَخَافُ أَن يَمَسَّكَ عَذَابٞ مِّنَ ٱلرَّحۡمَٰنِ فَتَكُونَ لِلشَّيۡطَٰنِ وَلِيّٗا
“E baba ŵangu! Chisimu une ngogopa kuti itakwika mwainkwayiye ilagasyo kuumila kwa (Allah) Jwaukoto wejinji, ni kuŵa mmwejo nsyoŵe jwa shetani.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ أَرَاغِبٌ أَنتَ عَنۡ ءَالِهَتِي يَٰٓإِبۡرَٰهِيمُۖ لَئِن لَّمۡ تَنتَهِ لَأَرۡجُمَنَّكَۖ وَٱهۡجُرۡنِي مَلِيّٗا
(Babagwe) ŵatite: “Ana nkujiŵenga milungu jangu mmwe Ibrahima (niligongo lyakwe nkujigamba)! Chisimu naga ngankuleka (yakujigambayo) chinansome kwene (maganga), soni mundyochelani ndaŵi jeleu (tukaonegana).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ سَلَٰمٌ عَلَيۡكَۖ سَأَسۡتَغۡفِرُ لَكَ رَبِّيٓۖ إِنَّهُۥ كَانَ بِي حَفِيّٗا
(Ibrahima) jwatite: “Ntendele uŵe kukwenu! Chinam’bendele chikululuko kwa Ambuje ŵangu, chisimu Ŵalakweo aŵele ŵakundendela nnope une ukoto.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَعۡتَزِلُكُمۡ وَمَا تَدۡعُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَأَدۡعُواْ رَبِّي عَسَىٰٓ أَلَّآ أَكُونَ بِدُعَآءِ رَبِّي شَقِيّٗا
“Soni chinantundumalile ŵanganyammwe ni yankuiŵenda kunneka Allah, une ni chinam’bendeje Mmbuje gwangu. Ngwete chikulupi chanti ngamba jwantapane pakum’benda Mmbuje gwangu (kwanti ni ngajanjidwa duwa jangu).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَلَمَّا ٱعۡتَزَلَهُمۡ وَمَا يَعۡبُدُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَهَبۡنَا لَهُۥٓ إِسۡحَٰقَ وَيَعۡقُوبَۖ وَكُلّٗا جَعَلۡنَا نَبِيّٗا
Basi ndema jaŵatundumalile ŵanganyao ni yaŵaliji nkuigalagatila kunneka Allah, twampele jwalakwejo Isihaka ni Yaakuubu, soni jwalijose (mwa ŵanganyao) twantesile kuŵa Ntume.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَوَهَبۡنَا لَهُم مِّن رَّحۡمَتِنَا وَجَعَلۡنَا لَهُمۡ لِسَانَ صِدۡقٍ عَلِيّٗا
Ni twapele soni ŵanganyao kuumila mu ukoto Ŵetu (chipanje ni ŵanache), ni twaŵichile kusalidwa kwambone soni kwapenani (ni ŵandu ŵadini syosope).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ مُوسَىٰٓۚ إِنَّهُۥ كَانَ مُخۡلَصٗا وَكَانَ رَسُولٗا نَّبِيّٗا
Soni munsalani Musa m’Chitabu (achi cha Qur’an), chisimu jwalakwe jwaliji jwakusagulidwa ni kuswejesyedwa, soni jwaliji Ntenga soni Ntume.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَنَٰدَيۡنَٰهُ مِن جَانِبِ ٱلطُّورِ ٱلۡأَيۡمَنِ وَقَرَّبۡنَٰهُ نَجِيّٗا
Ni twam’bilasile kuumila kun’dyo kwetumbi, ni twam’bandichisye kuti tuŵechetane najo mwakusongona.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَوَهَبۡنَا لَهُۥ مِن رَّحۡمَتِنَآ أَخَاهُ هَٰرُونَ نَبِيّٗا
Ni twampele (Musa) kuumila mu ukoto Ŵetu nchimwenegwe Haruna kuŵa Ntume.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ إِسۡمَٰعِيلَۚ إِنَّهُۥ كَانَ صَادِقَ ٱلۡوَعۡدِ وَكَانَ رَسُولٗا نَّبِيّٗا
Soni munsalani Ismaila m’Chitabu (achi cha Qur’an), chisimu jwalakwe jwaliji jwakuona pachilanga, soni jwaliji Ntenga soni Ntume.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَكَانَ يَأۡمُرُ أَهۡلَهُۥ بِٱلصَّلَوٰةِ وَٱلزَّكَوٰةِ وَكَانَ عِندَ رَبِّهِۦ مَرۡضِيّٗا
Soni jwaliji nkulichisya liŵasa lyakwe kuswali ni kutola Zaka, soni jwaliji jwakunonyeledwa kwa Ambujegwe (Allah).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ إِدۡرِيسَۚ إِنَّهُۥ كَانَ صِدِّيقٗا نَّبِيّٗا
Soni munsalani Idrisa m’Chitabu (achi cha Qur’an), chisimu jwalakwe jwaliji jwakuŵecheta yakuona soni Ntume.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَرَفَعۡنَٰهُ مَكَانًا عَلِيًّا
Ni twannyakwile (ni kum’bika) malo gapenani kusyene.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ أَنۡعَمَ ٱللَّهُ عَلَيۡهِم مِّنَ ٱلنَّبِيِّـۧنَ مِن ذُرِّيَّةِ ءَادَمَ وَمِمَّنۡ حَمَلۡنَا مَعَ نُوحٖ وَمِن ذُرِّيَّةِ إِبۡرَٰهِيمَ وَإِسۡرَٰٓءِيلَ وَمِمَّنۡ هَدَيۡنَا وَٱجۡتَبَيۡنَآۚ إِذَا تُتۡلَىٰ عَلَيۡهِمۡ ءَايَٰتُ ٱلرَّحۡمَٰنِ خَرُّواْۤ سُجَّدٗاۤ وَبُكِيّٗا۩
Ŵanganyao ni aŵala ŵaŵapele Allah chindimba, mwa achimitume, mu ŵanache ŵa Adam, ni mu aŵala ŵatwajigele pamo ni Nuhu (m’chombo), ni mu ŵanache ŵa Ibrahima ni Israila, ni mu aŵala ŵatwajongwele ni kwasagula. Pati gachisoomedwaga kukwao ma Ȃya ga (Allah) Jwaukoto wejinji, akasasenjelemukukaga kusujudu aku anankulila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ فَخَلَفَ مِنۢ بَعۡدِهِمۡ خَلۡفٌ أَضَاعُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَٱتَّبَعُواْ ٱلشَّهَوَٰتِۖ فَسَوۡفَ يَلۡقَوۡنَ غَيًّا
Basi ni yasipwiche panyuma pao isipuka (ŵanache ni isukulu yakusakala), ŵasijonasile swala (pangasilondesya chenene kasiswali kakwe kapena kusileka kwene), ni ŵakuyiye isako (yao), ni tachija kusimangana nao Moto.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِلَّا مَن تَابَ وَءَامَنَ وَعَمِلَ صَٰلِحٗا فَأُوْلَٰٓئِكَ يَدۡخُلُونَ ٱلۡجَنَّةَ وَلَا يُظۡلَمُونَ شَيۡـٔٗا
Ikaŵeje aŵala ŵatesile toba, ni kulupilila, ni kutendaga yambone, basi ŵanganyao takajinjile ku Mbepo, soni ngaja kutendedwa lupuso pa chilichose.
Tefsiret në gjuhën arabe:
جَنَّٰتِ عَدۡنٍ ٱلَّتِي وَعَدَ ٱلرَّحۡمَٰنُ عِبَادَهُۥ بِٱلۡغَيۡبِۚ إِنَّهُۥ كَانَ وَعۡدُهُۥ مَأۡتِيّٗا
(Takagajinjile) Matimbe Gandamo, agala gataŵene nao chilanga (Allah) Jwaukoto wejinji achikapolo Ŵakwe mwangali kugaona. Chisimu Jwalakwe chilanga Chakwe chiŵele chakwika.
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَّا يَسۡمَعُونَ فِيهَا لَغۡوًا إِلَّا سَلَٰمٗاۖ وَلَهُمۡ رِزۡقُهُمۡ فِيهَا بُكۡرَةٗ وَعَشِيّٗا
Ngaaja kupikana mwalakwemo maloŵe gangali mate, ikaŵeje salâm (kulamuchila kwantendele), soni akwete kupata lisiki lyao mwalakwemo kundaŵi ni kwigulo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
تِلۡكَ ٱلۡجَنَّةُ ٱلَّتِي نُورِثُ مِنۡ عِبَادِنَا مَن كَانَ تَقِيّٗا
Jalakwejo ni Mbepo jatukaape kujitawala mwa achikapolo Ŵetu ŵaŵaliji ŵawoga (wakun’jogopa Allah).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا نَتَنَزَّلُ إِلَّا بِأَمۡرِ رَبِّكَۖ لَهُۥ مَا بَيۡنَ أَيۡدِينَا وَمَا خَلۡفَنَا وَمَا بَيۡنَ ذَٰلِكَۚ وَمَا كَانَ رَبُّكَ نَسِيّٗا
Ni ngatukasatulukaga (uwwe Achimalaika) ikaŵeje kwalilamusi lya Ambuje ŵenu (mmwe Muhammadi ﷺ), iŵele Yakwe yaili paujo petu ni yapanyuma petu kwisa soni yaili chilikati chayalakweyo, ni nganaŵa Ambuje ŵenu ŵanti ni kuliŵalila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
رَّبُّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَيۡنَهُمَا فَٱعۡبُدۡهُ وَٱصۡطَبِرۡ لِعِبَٰدَتِهِۦۚ هَلۡ تَعۡلَمُ لَهُۥ سَمِيّٗا
M’mbuje jwa kumawunde ni petaka ni chilikati cha iŵiliyi, basi mun’galagatileje (Jwele pejo), soni jendelechelani kupilila pakun’galagatila Jwalakwe. Ana pana jwankummanyilila jwakulandana Najo pakolanjidwa?
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَيَقُولُ ٱلۡإِنسَٰنُ أَءِذَا مَا مِتُّ لَسَوۡفَ أُخۡرَجُ حَيًّا
Sano mundu (kafili) ni akutiji: “Ana ndili mbwile, nambo yakuona chinjikoposyedwa (m’malembe) ni kuŵa ni umi?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَوَلَا يَذۡكُرُ ٱلۡإِنسَٰنُ أَنَّا خَلَقۡنَٰهُ مِن قَبۡلُ وَلَمۡ يَكُ شَيۡـٔٗا
Ana mundu ngaakukumbuchila kuti chisimu Uwwe twan’gumbile jwalakwejo kalakala kutendaga nganaŵa chilichose?
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَوَرَبِّكَ لَنَحۡشُرَنَّهُمۡ وَٱلشَّيَٰطِينَ ثُمَّ لَنُحۡضِرَنَّهُمۡ حَوۡلَ جَهَنَّمَ جِثِيّٗا
Basi ngwalumbila Ambuje ŵenu! Chisimu Uwwe tuchasonganganya ŵanganyao pampepe ni mashetani, kaneka ni tuchiika nao kusyene mungulugulu mwa Jahannama ali chitindiŵalile.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ لَنَنزِعَنَّ مِن كُلِّ شِيعَةٍ أَيُّهُمۡ أَشَدُّ عَلَى ٱلرَّحۡمَٰنِ عِتِيّٗا
Kaneko ni tuchikoposya kusyene kuumila mwikuga lililyose jwalijose mwa ŵanganyao jwaŵaliji jwakupelenganya nnope pakunnyosya (Allah) Jwaukoto wejinji.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ لَنَحۡنُ أَعۡلَمُ بِٱلَّذِينَ هُمۡ أَوۡلَىٰ بِهَا صِلِيّٗا
Soni chisimu Uwwe, ni ŵatukwamanya chenene ŵali ŵakuŵajilwa kuujinjila walakwe (Motowo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِن مِّنكُمۡ إِلَّا وَارِدُهَاۚ كَانَ عَلَىٰ رَبِّكَ حَتۡمٗا مَّقۡضِيّٗا
Soni pangali jwalijose mwa jenumanja ikaŵeje chakaujomboche (Motowo), chiŵele (chalakwechi) kwa Ambuje ŵenu chilamusi chelamulelamule.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ نُنَجِّي ٱلَّذِينَ ٱتَّقَواْ وَّنَذَرُ ٱلظَّٰلِمِينَ فِيهَا جِثِيّٗا
Kaneko ni chitukaajokole aŵala ŵaŵaliji ni woga (wakun’jogopa Allah), ni chitukaaleche mwalakwemo ŵalupuso ali chitindiŵalile.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِذَا تُتۡلَىٰ عَلَيۡهِمۡ ءَايَٰتُنَا بَيِّنَٰتٖ قَالَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لِلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَيُّ ٱلۡفَرِيقَيۡنِ خَيۡرٞ مَّقَامٗا وَأَحۡسَنُ نَدِيّٗا
Sano naga gachisoomedwaga kukwao ma Ȃya Getu gakupikanika chenene, aŵala ŵaakanile akasatiji kwa aŵala ŵaakulupilile: “Ana lyapi mwa makuga gaŵili (lyajenumanja kapena lyetuwe) lyalili ni malo gambone nnope gakutama soni lyalili nganya jambone nnope (jakuchimbichika)?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَكَمۡ أَهۡلَكۡنَا قَبۡلَهُم مِّن قَرۡنٍ هُمۡ أَحۡسَنُ أَثَٰثٗا وَرِءۡيٗا
Ana jilingwa mwa mikutula jatwajijonasile paujo pao, jajakwete ndundu syambone nnope kwisa soni kaoneche kambone?
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُلۡ مَن كَانَ فِي ٱلضَّلَٰلَةِ فَلۡيَمۡدُدۡ لَهُ ٱلرَّحۡمَٰنُ مَدًّاۚ حَتَّىٰٓ إِذَا رَأَوۡاْ مَا يُوعَدُونَ إِمَّا ٱلۡعَذَابَ وَإِمَّا ٱلسَّاعَةَ فَسَيَعۡلَمُونَ مَنۡ هُوَ شَرّٞ مَّكَانٗا وَأَضۡعَفُ جُندٗا
Jilani (mmwe Muhammadi ﷺ): “Mundu jwali nkusokonechela, basi (Allah) Jwaukoto wejinji channundile jwalakwejo ndaŵi (jaumi wakwe), kwikanila pandema jataachiiona yaakuŵa nkupedwa chilanga – mwine ilagasyo kapena ndaŵi (jakwichila Kiyama) – basi tachimanyilila kuti nduni jwakwete malo gakusakala ni jwaakwete asilikali ŵangali machilili.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَيَزِيدُ ٱللَّهُ ٱلَّذِينَ ٱهۡتَدَوۡاْ هُدٗىۗ وَٱلۡبَٰقِيَٰتُ ٱلصَّٰلِحَٰتُ خَيۡرٌ عِندَ رَبِّكَ ثَوَابٗا وَخَيۡرٞ مَّرَدًّا
Sano Allah ni akwajonjechesyaga chongoko ŵandu ŵaajongweche, soni masengo gambone gakwendelechela ni gagali gambone nnope kwa Ambuje ŵenu pa malipilo, soni ni kwakuujila kwambone (ngaŵa ya duniya yaakutwanjila achimakafiliyo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَرَءَيۡتَ ٱلَّذِي كَفَرَ بِـَٔايَٰتِنَا وَقَالَ لَأُوتَيَنَّ مَالٗا وَوَلَدًا
Ana mum’bweni ajula jwaagakaaniile ma Ȃya Getu, ni kuŵecheta kuti: “Chisimu chene une (naga kumbuchisya soni ku umi pa Kiyama), chinjipedwa (soni) chipanje ni ŵanache (yaatite pakuumba pa duniya pano).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَطَّلَعَ ٱلۡغَيۡبَ أَمِ ٱتَّخَذَ عِندَ ٱلرَّحۡمَٰنِ عَهۡدٗا
Ana jutekuilingula yakusisika, kapena jutaŵene chilanga ni (Allah) Jwaukoto wejinji?
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَلَّاۚ سَنَكۡتُبُ مَا يَقُولُ وَنَمُدُّ لَهُۥ مِنَ ٱلۡعَذَابِ مَدّٗا
Ngwamba! Uwwe chitulembe yajukuŵecheta, ni tuchin’jonjechesya ndaŵi jelewu nnope jailagasyo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَنَرِثُهُۥ مَا يَقُولُ وَيَأۡتِينَا فَرۡدٗا
Ni tuchintawalila (pajuchiwapo) yosope yajukwambayo (chipanje ni ŵanache ŵakweo), ni juchituichilila (ku Kiyama) juli jikajikape.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱتَّخَذُواْ مِن دُونِ ٱللَّهِ ءَالِهَةٗ لِّيَكُونُواْ لَهُمۡ عِزّٗا
Eti ŵanganyao alitendele milungu jinepe kunneka Allah, kuti jape ŵanganyao machili ni uchimbichimbi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَلَّاۚ سَيَكۡفُرُونَ بِعِبَادَتِهِمۡ وَيَكُونُونَ عَلَيۡهِمۡ ضِدًّا
Ngwamba! (Ŵaakuti achimilungu ŵaowo) tachikukana kwagalagatila kwaoko, ni tachisyuka kuŵa atinda ŵao.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَلَمۡ تَرَ أَنَّآ أَرۡسَلۡنَا ٱلشَّيَٰطِينَ عَلَى ٱلۡكَٰفِرِينَ تَؤُزُّهُمۡ أَزّٗا
Ana ngankuiona yanti Uwwe tukugatumisyaga mashetani pa achimakafili gagakwakwembelechesyaga kusyene (kutenda yakusakala)?
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَلَا تَعۡجَلۡ عَلَيۡهِمۡۖ إِنَّمَا نَعُدُّ لَهُمۡ عَدّٗا
Basi ngasintenda chitema pa ŵanganyao (kuti apedwe ilagasyo mwachitema), chisimu Uwwe tukuŵa tulinkwaŵalanjila ŵanganyao chiŵalanjilo (chamasiku gao, pachigakwanapo tuchapa ilagasyo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَوۡمَ نَحۡشُرُ ٱلۡمُتَّقِينَ إِلَى ٱلرَّحۡمَٰنِ وَفۡدٗا
Lisiku lyatuchasonganganya ŵandu ŵawoga (wakun’jogopa Allah) ulendo wa kwa (Allah) Jwaukoto wejinji, ali m’mikutula jekwele mu yakwela.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَنَسُوقُ ٱلۡمُجۡرِمِينَ إِلَىٰ جَهَنَّمَ وِرۡدٗا
Ni tuchasakula akuleŵa wa ku Jahannama ali ni njota (mpela yaikasatiji pakusakulidwa ilango yanjota wakukumwa mesi).
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَّا يَمۡلِكُونَ ٱلشَّفَٰعَةَ إِلَّا مَنِ ٱتَّخَذَ عِندَ ٱلرَّحۡمَٰنِ عَهۡدٗا
Ngasakola machili gakuchondelela ikaŵeje jwapochele chilanga (cha lusa) kuumila kwa (Allah) Jwaukoto wejinji.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَالُواْ ٱتَّخَذَ ٱلرَّحۡمَٰنُ وَلَدٗا
Ŵanganyao ni akutiji: “(Allah) Jwaukoto wejinji alitendele mwanache.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَّقَدۡ جِئۡتُمۡ شَيۡـًٔا إِدّٗا
Chisimu pamasile pam’biche nacho chindu chakunyalaya kusyene (pa yankuŵechetayi).
Tefsiret në gjuhën arabe:
تَكَادُ ٱلسَّمَٰوَٰتُ يَتَفَطَّرۡنَ مِنۡهُ وَتَنشَقُّ ٱلۡأَرۡضُ وَتَخِرُّ ٱلۡجِبَالُ هَدًّا
Mawunde gakusigalaga panandi kuti gapasuchepasuche ni maloŵego, nombe litaka ganjikaganjika, nombe matumbi kugwa ni katikakatika.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَن دَعَوۡاْ لِلرَّحۡمَٰنِ وَلَدٗا
Ligongo lyakunnambuchisya (Allah) Jwaukoto wejinji kuti jwana mwanache.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا يَنۢبَغِي لِلرَّحۡمَٰنِ أَن يَتَّخِذَ وَلَدًا
Soni nganiiŵa yakuŵajilwa kwa (Allah) Jwaukoto wejinji kulitendela mwanache.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِن كُلُّ مَن فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ إِلَّآ ءَاتِي ٱلرَّحۡمَٰنِ عَبۡدٗا
Pangali jwalijose jwaali kumawunde ni petaka ikaŵeje chijuchiyika kwa (Allah) Jwaukoto wejinji juli kapolo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَّقَدۡ أَحۡصَىٰهُمۡ وَعَدَّهُمۡ عَدّٗا
Chisimu pamasile paŵakusenye ŵanganyao pakwamanya chenene, ni ŵaŵalasile chiŵalanjilo chakwana.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَكُلُّهُمۡ ءَاتِيهِ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِ فَرۡدًا
Soni ŵosope ŵeneo tachim’bichilila (Allah) lisiku lya Kiyama jikajika.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ سَيَجۡعَلُ لَهُمُ ٱلرَّحۡمَٰنُ وُدّٗا
Chisimu aŵala ŵaakulupilile ni kutendaga yambone, (Allah) Jwaukoto wejinji tachaŵichila ŵanganyao chinonyelo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَإِنَّمَا يَسَّرۡنَٰهُ بِلِسَانِكَ لِتُبَشِّرَ بِهِ ٱلۡمُتَّقِينَ وَتُنذِرَ بِهِۦ قَوۡمٗا لُّدّٗا
Basi chisimu tujijepepesye jele (Qur’aniji) m’chiŵecheto chenu (mmwe Muhammadi ﷺ), kuti mwasengwasye najo ŵandu ŵawoga (wakun’jogopa Allah), ni kwatetela najo ŵandu ŵamakani.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَكَمۡ أَهۡلَكۡنَا قَبۡلَهُم مِّن قَرۡنٍ هَلۡ تُحِسُّ مِنۡهُم مِّنۡ أَحَدٍ أَوۡ تَسۡمَعُ لَهُمۡ رِكۡزَۢا
Ana jilingwa mwa mikutula jatwajijonasile paujo pao? Ana pana jwalijose jwankum’bona (mmwe Muhammadi ﷺ) mwa jamanjao kapena kupikana nswakanyo wakwe?
Tefsiret në gjuhën arabe:
 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Merjem
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الياؤو - Përmbajtja e përkthimeve

ترجمة معاني القرآن الكريم الى اللغة الياؤو، ترجمها محمد بن عبدالحميد سليكا.

Mbyll