Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الياؤو * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Et Tur   Ajeti:

At-Tȗr

وَٱلطُّورِ
Ngulilumbila litumbi (lyaŵam’bechetakasyisye Allah Musa lyalili ku Sinayi).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَكِتَٰبٖ مَّسۡطُورٖ
Ni chitabu chachilembeedwe (Qur’an).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فِي رَقّٖ مَّنشُورٖ
Mu ikalakala yepende yewunukulidwe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلۡبَيۡتِ ٱلۡمَعۡمُورِ
Ni Al-Bait-ul-Ma‘mȗr (Nyumba jajili kumawunde mwakulondana ni Likaaba, jaakujijaulilaga Achimalaika mwakuŵilinganya).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلسَّقۡفِ ٱلۡمَرۡفُوعِ
Ni nsakasa wenyakulidwe (liwunde).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلۡبَحۡرِ ٱلۡمَسۡجُورِ
Ni mbwani syegumbasye (mesi).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ عَذَابَ رَبِّكَ لَوَٰقِعٞ
Chisimu ilagasyo ya Ambuje ŵenu (Allah) iŵele yakupatikana kwene.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَّا لَهُۥ مِن دَافِعٖ
Pangali jwakuisiŵilila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَوۡمَ تَمُورُ ٱلسَّمَآءُ مَوۡرٗا
Lisiku lyalichitenganyika liwunde ni ntenganyiko wamachili.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَتَسِيرُ ٱلۡجِبَالُ سَيۡرٗا
Ni gachijenda matumbi ni kajende kaluŵilo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَوَيۡلٞ يَوۡمَئِذٖ لِّلۡمُكَذِّبِينَ
Basi ipotesi lyele lisikulyo taachiipata ŵakanila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱلَّذِينَ هُمۡ فِي خَوۡضٖ يَلۡعَبُونَ
Aŵala ŵaakuŵa nkung’anda mu yangali mate.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَوۡمَ يُدَعُّونَ إِلَىٰ نَارِ جَهَنَّمَ دَعًّا
Lisiku lyatachitutilidwa ku moto wa Jahannama katutilidwe kamachili.
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذِهِ ٱلنَّارُ ٱلَّتِي كُنتُم بِهَا تُكَذِّبُونَ
(Ni tachisalilidwa yanti): “Awu ni Moto awula wamwaliji nkuwukaanila.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَسِحۡرٌ هَٰذَآ أَمۡ أَنتُمۡ لَا تُبۡصِرُونَ
“Ana weleu usaŵi, kapena jenumanja ngankulola?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱصۡلَوۡهَا فَٱصۡبِرُوٓاْ أَوۡ لَا تَصۡبِرُواْ سَوَآءٌ عَلَيۡكُمۡۖ إِنَّمَا تُجۡزَوۡنَ مَا كُنتُمۡ تَعۡمَلُونَ
“Ujinjilani (ni kupasya kupoteka kwakwe), pililani kapena nkapilila yalumope kukwenu, chisimu nkulipidwa yamwaliji nkupanganya.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ ٱلۡمُتَّقِينَ فِي جَنَّٰتٖ وَنَعِيمٖ
Chisimu ŵawoga (wakun’jogopa Allah) tachiŵa m’Matimbe ga ku Mbepo, ni chindimba.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٰكِهِينَ بِمَآ ءَاتَىٰهُمۡ رَبُّهُمۡ وَوَقَىٰهُمۡ رَبُّهُمۡ عَذَابَ ٱلۡجَحِيمِ
Achiyisengwelaga yaŵapele M’mbuje gwao (Allah), aku M’mbuje gwao ali ŵagosile ku ilagasyo ya Moto Waukali.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كُلُواْ وَٱشۡرَبُواْ هَنِيٓـَٔۢا بِمَا كُنتُمۡ تَعۡمَلُونَ
(Tachasalila kuti): “Lyagani soni mwagani mwakusengwa ligongo lya ayila (yambone) yamwaliji nkutenda.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
مُتَّكِـِٔينَ عَلَىٰ سُرُرٖ مَّصۡفُوفَةٖۖ وَزَوَّجۡنَٰهُم بِحُورٍ عِينٖ
Ali ajegeme mu itengu yauchimbichimbi yejalidwe chenene, ni tuchalombekasya ni achimmasyeto ŵameso gakulanguka soni gekulungwa mwakusalalila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَٱتَّبَعَتۡهُمۡ ذُرِّيَّتُهُم بِإِيمَٰنٍ أَلۡحَقۡنَا بِهِمۡ ذُرِّيَّتَهُمۡ وَمَآ أَلَتۡنَٰهُم مِّنۡ عَمَلِهِم مِّن شَيۡءٖۚ كُلُّ ٱمۡرِيِٕۭ بِمَا كَسَبَ رَهِينٞ
Sano aŵala ŵaakulupilile ni kwaakuuya ŵanache ŵao pa chikulupi, chitukasimanganye ŵanganyao ni ŵanache ŵao, soni ngatuja kwapunguchisya (malipilo ga) masengo gao chilichose. Mundu jwalijose tachiŵa uwombosi wakuliombolela ku (yakusakala) yaŵapanganyisye (pakutaŵidwa ku Moto).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَمۡدَدۡنَٰهُم بِفَٰكِهَةٖ وَلَحۡمٖ مِّمَّا يَشۡتَهُونَ
Ni tukaajonjechesyeje (ŵakulupililao ndaŵi ni katema) isogosi kwisa soni nyama, mu yataakaisacheje.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَتَنَٰزَعُونَ فِيهَا كَأۡسٗا لَّا لَغۡوٞ فِيهَا وَلَا تَأۡثِيمٞ
Takapochelanganeje kwalakweko ipanda (yankologo) wangatendekasya kuŵecheta yangali mate namuno yasambi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ وَيَطُوفُ عَلَيۡهِمۡ غِلۡمَانٞ لَّهُمۡ كَأَنَّهُمۡ لُؤۡلُؤٞ مَّكۡنُونٞ
Ni taakaasyuunguleje ŵanganyao achiboyi ŵao (ŵakwatumichila), gamba kuŵa ŵanganyao (kamelemende kakwe) nti chisawu ngalekale syesunjidwe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَقۡبَلَ بَعۡضُهُمۡ عَلَىٰ بَعۡضٖ يَتَسَآءَلُونَ
Ni tachigalauchilana ŵane kwa ŵane achiwusyanaga (yatite kawupate ntendele wa ku Mbepo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالُوٓاْ إِنَّا كُنَّا قَبۡلُ فِيٓ أَهۡلِنَا مُشۡفِقِينَ
Tachiti: “Chisimu uwwe twaliji kala ku maŵasa getu tuli nkogopa (ipotesi ya Allah).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَمَنَّ ٱللَّهُ عَلَيۡنَا وَوَقَىٰنَا عَذَابَ ٱلسَّمُومِ
“Basi Allah atutendele ukoto uwwe ni atugosile ku ilagasyo ya Moto.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّا كُنَّا مِن قَبۡلُ نَدۡعُوهُۖ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلۡبَرُّ ٱلرَّحِيمُ
“Chisimu uwwe twaliji kala (ku duniya) tuli nkum’bomba (Jwele Jikape), chisimu Jwalakwe ni Jwambone nnope, Jwachanasa channope.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَذَكِّرۡ فَمَآ أَنتَ بِنِعۡمَتِ رَبِّكَ بِكَاهِنٖ وَلَا مَجۡنُونٍ
Basi kumbusyani (mmwe Muhammadi ﷺ), soni mmwe nganim’ba abimbi kapena ŵamasoka pa chindimba cha Ambuje ŵenu (champele, wauli utume).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ يَقُولُونَ شَاعِرٞ نَّتَرَبَّصُ بِهِۦ رَيۡبَ ٱلۡمَنُونِ
Kapena ŵanganyao akutiji: “(Jwalakweju ni) nkwiimba ilaanga, tugamba kun’jembechela kuti chimpate chiwa (yachatite pakwapata akwiimba ŵane ŵaakala)?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُلۡ تَرَبَّصُواْ فَإِنِّي مَعَكُم مِّنَ ٱلۡمُتَرَبِّصِينَ
Jilani: “Jembechelaani, chisimu une none ndinamwe mwa akwembecheya.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ تَأۡمُرُهُمۡ أَحۡلَٰمُهُم بِهَٰذَآۚ أَمۡ هُمۡ قَوۡمٞ طَاغُونَ
Kapena lunda lwao ni lwalukwalamulila yalakweyi, kapena agambile kuŵa ŵandu ŵakusumba mpika?
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ يَقُولُونَ تَقَوَّلَهُۥۚ بَل لَّا يُؤۡمِنُونَ
Kapena akutiji: “Jwalakwe (Muhammadi ﷺ) ni jwaajituunjile (Qur’aniji)?” (Ngwamba), nambo kuti ŵanganyao ngaakukulupilila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَلۡيَأۡتُواْ بِحَدِيثٖ مِّثۡلِهِۦٓ إِن كَانُواْ صَٰدِقِينَ
Basi ayiche najo abali janti mpela jalakweji (Qur’an), naŵaga jamanjao akuŵecheta yakuona.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ خُلِقُواْ مِنۡ غَيۡرِ شَيۡءٍ أَمۡ هُمُ ٱلۡخَٰلِقُونَ
Kapena ŵagumbidwe mwangali chilichose (chakwagumba), kapena ŵanganyao ni ŵaŵaligumbile (achimisyene)?
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ خَلَقُواْ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَۚ بَل لَّا يُوقِنُونَ
Kapena ŵanganyao ni ŵaŵagumbile mawunde ni mataka? (Ngwamba), nambo kuti ngakusimichisya (ya ilagasyo ya Allah).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ عِندَهُمۡ خَزَآئِنُ رَبِّكَ أَمۡ هُمُ ٱلۡمُصَۜيۡطِرُونَ
Kapena akwete ŵanganyao imatiilo ya Ambuje ŵenu (Allah), kapena ŵanganyao ni ŵaakwete machili gakutendela yaakusaka?
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ لَهُمۡ سُلَّمٞ يَسۡتَمِعُونَ فِيهِۖ فَلۡيَأۡتِ مُسۡتَمِعُهُم بِسُلۡطَٰنٖ مُّبِينٍ
Kapena akwete makwelelo (gakwelela kwinani) ni akupikanilaga pa galakwego (yakuŵecheta Achimalaika kwinaniko)? Basi ayiche naotu akupikanila ŵaowo umboni wakuonechela.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ لَهُ ٱلۡبَنَٰتُ وَلَكُمُ ٱلۡبَنُونَ
Kapena Jwalakwe (Allah) ni jukwete ŵanache ŵachikongwe, sano jenumanja ni nkwete ŵanache ŵachilume?
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ تَسۡـَٔلُهُمۡ أَجۡرٗا فَهُم مِّن مَّغۡرَمٖ مُّثۡقَلُونَ
Kapena mmwe (Muhammadi ﷺ) nkwajuga ŵanganyao malipilo, sano jamanjao ni akusitopelwa nasyo ngongole?
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ عِندَهُمُ ٱلۡغَيۡبُ فَهُمۡ يَكۡتُبُونَ
Kapena akwete ŵanganyao (ilimu) yakusisika, basi ŵanganyao ni akulemba (yalakweyo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ يُرِيدُونَ كَيۡدٗاۖ فَٱلَّذِينَ كَفَرُواْ هُمُ ٱلۡمَكِيدُونَ
Kapena akusaka kutenda maliindi? Basi aŵala ŵaakufuulu ni ŵali ŵakwaujila malindi gao.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ لَهُمۡ إِلَٰهٌ غَيۡرُ ٱللَّهِۚ سُبۡحَٰنَ ٱللَّهِ عَمَّا يُشۡرِكُونَ
Kapena akwete ŵanganyao nnungu jwine jwangaŵaga Allah? Aswejele Allah ku yaakum'bwanganya nayo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِن يَرَوۡاْ كِسۡفٗا مِّنَ ٱلسَّمَآءِ سَاقِطٗا يَقُولُواْ سَحَابٞ مَّرۡكُومٞ
Namuno angachione chipande cha liwunde chinankugwa (kukwao kwakuli kwika kwa ipotesi), angatite: “(Aga ni) mawunde gawula gagakamatene (ngaŵa kwika kwa ipotesi).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَذَرۡهُمۡ حَتَّىٰ يُلَٰقُواْ يَوۡمَهُمُ ٱلَّذِي فِيهِ يُصۡعَقُونَ
Basi mwalekaani, mpaka tasimangane nalyo lisiku lyao alila lyatachikomoka kwa kuwa mu lyalakwelyo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَوۡمَ لَا يُغۡنِي عَنۡهُمۡ كَيۡدُهُمۡ شَيۡـٔٗا وَلَا هُمۡ يُنصَرُونَ
Lisiku lyaangaakamuchisya malindi gao chilichose, soni ŵanganyao ngasakulupusyidwa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنَّ لِلَّذِينَ ظَلَمُواْ عَذَابٗا دُونَ ذَٰلِكَ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَهُمۡ لَا يَعۡلَمُونَ
Soni chisimu akwete kupata aŵala ŵaatesile lupuso (ligongo lya ukafili wao) ilagasyo (ine pa duniya pano) nkaniyiŵe yalakweyo (ya ku Akhera), nambo ŵajinji mwa ŵanganyao ngakumanyilila.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱصۡبِرۡ لِحُكۡمِ رَبِّكَ فَإِنَّكَ بِأَعۡيُنِنَاۖ وَسَبِّحۡ بِحَمۡدِ رَبِّكَ حِينَ تَقُومُ
Basi chijembecheyaani mwakupilila (mmwe Muhammadi ﷺ) chilamusi cha Ambuje ŵenu (Allah), basi chisimu mmwe nkuloleledwa ni meso Getu, ni lluswejesyeje lumbili lwa Ambuje ŵenu (Allah) ndema jankwiimuka (kuumila llugono kapena pamalo palipose).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمِنَ ٱلَّيۡلِ فَسَبِّحۡهُ وَإِدۡبَٰرَ ٱلنُّجُومِ
Nombe soni chilo lluswejesyeje (lumbili lwa Ambuje ŵenu), ni pakutiŵila ndondwa (kumasikusiku).
Tefsiret në gjuhën arabe:
 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Et Tur
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الياؤو - Përmbajtja e përkthimeve

ترجمة معاني القرآن الكريم الى اللغة الياؤو، ترجمها محمد بن عبدالحميد سليكا.

Mbyll