Check out the new design

Firo maanaaji al-quraan tedduɗo oo - Eggo e haala Fulfulde wonande deftere Firo Alkur'aana raɓɓinaango. * - Tippudi firooji ɗii


Firo maanaaji Simoore: Simooee njomolaaji   Aaya:
وَقَٰرُونَ وَفِرۡعَوۡنَ وَهَٰمَٰنَۖ وَلَقَدۡ جَآءَهُم مُّوسَىٰ بِٱلۡبَيِّنَٰتِ فَٱسۡتَكۡبَرُواْ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَمَا كَانُواْ سَٰبِقِينَ
Men halki kadi Qaaruuna, mutindinirgol mo e suudu makko ndun, nde o bewunoo e yimɓe Muusaa ɓen. Men Halkidi kadi Fir'awna e jaagorɗo makko on Haaruuna, yoolugol ɓe ka maayo. Gomɗii le, Muusaa addaniino ɓe Aayeeje ɓannguɗe, tinndinayɗe wonnde ko e goonga o woni. Kono ɓe townitorii e leydi Misra ndin, salagol gomɗinde mo. Kono ɓe wonaano laawotooɓe lepte Amen ɗen.
Faccirooji aarabeeji:
فَكُلًّا أَخَذۡنَا بِذَنۢبِهِۦۖ فَمِنۡهُم مَّنۡ أَرۡسَلۡنَا عَلَيۡهِ حَاصِبٗا وَمِنۡهُم مَّنۡ أَخَذَتۡهُ ٱلصَّيۡحَةُ وَمِنۡهُم مَّنۡ خَسَفۡنَا بِهِ ٱلۡأَرۡضَ وَمِنۡهُم مَّنۡ أَغۡرَقۡنَاۚ وَمَا كَانَ ٱللَّهُ لِيَظۡلِمَهُمۡ وَلَٰكِن كَانُوٓاْ أَنفُسَهُمۡ يَظۡلِمُونَ
Men leptiri kala jantaaɓe dow ɓen, halkugol ɓe: no e maɓɓe, yimɓe Luutu ɓen, ɓe Men wuurti kaaƴe sijjiila e maɓɓe; no e maɓɓe kadi, yimɓe Saalih e Shu'aybu ɓen, ɓe Men halkiri haacaango; no e maɓɓe, Qaaruuna, mo Men mutindini e galle mun ɗen; no e maɓɓe kadi, yimɓe Nuuhu ɓen e Fir'awna e Haamaana, ɓe halkiri yoolagol. Kono non, Alla siforaali tooñirɗo ɓe halkirgol junuubi ɗi ɓe faggitaaki; si ko woni, ko kamɓe tooñirnoo ko'e maɓɓe, faggitagol geddi, haa ɓe hanndi e lepte.
Faccirooji aarabeeji:
مَثَلُ ٱلَّذِينَ ٱتَّخَذُواْ مِن دُونِ ٱللَّهِ أَوۡلِيَآءَ كَمَثَلِ ٱلۡعَنكَبُوتِ ٱتَّخَذَتۡ بَيۡتٗاۖ وَإِنَّ أَوۡهَنَ ٱلۡبُيُوتِ لَبَيۡتُ ٱلۡعَنكَبُوتِۚ لَوۡ كَانُواْ يَعۡلَمُونَ
Misal sirkooɓe jogitiiɓe gaanin Alla ɓen sanamuuji reweteeɗi, jortagol nafa e tefoore majji, ko wano misal marijaawowal saccungal suudu ka daɗndira jaggitere. Ko ɓuri non lo'ude e cuuɗi ɗin, ko suudu marijaawo; tawde ndu dartotaako gaño. Ko non sanamuuji maɓɓe ɗin kadi wa'i, ko nafataa, ɗi lorrataa, ɗi tefataa. Kono ko si sirkooɓe ɓen anndayno ɗum, si ɓe aɗitoo jogitorgol sanamuuji ɗin, reweteeɗi gaanin Alla.
Faccirooji aarabeeji:
إِنَّ ٱللَّهَ يَعۡلَمُ مَا يَدۡعُونَ مِن دُونِهِۦ مِن شَيۡءٖۚ وَهُوَ ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡحَكِيمُ
Pellet, Alla ko annduɗo kon ko ɓe rewata ko woori Mo. Hunnde e mun suuɗaaki Mo. Ko Kanko woni Fooluɗo Mo fooletaake, Ñeeño e tagu Mun e eɓɓoore Mun e toppitagol Mun.
Faccirooji aarabeeji:
وَتِلۡكَ ٱلۡأَمۡثَٰلُ نَضۡرِبُهَا لِلنَّاسِۖ وَمَا يَعۡقِلُهَآ إِلَّا ٱلۡعَٰلِمُونَ
Ɗee ko mise ɗe Men piyanta yimɓe ɓen, fii ko finndina ɓe holla ɓe goonga, fewna ɓe e mun. Ko woni tun, taskortaako ɗe no haaniri, si wanaa annduɓe sari'a e ñeñal Alla ngal.
Faccirooji aarabeeji:
خَلَقَ ٱللَّهُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَ بِٱلۡحَقِّۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَةٗ لِّلۡمُؤۡمِنِينَ
Alla tagirii kammuuli ɗin e leydi ndin, e hoore goonga. Wanaa e meere maa fii fijindaaru O tagiri ɗi. Pellet, wonii e ngol tagugol ɗon, tinndinoore kattal ngal, fewtiniraande gomɗimɓe ɓen, tawde ko kamɓe dallinorta tagu Alla ngun, wiide taguɗo On no woodaa. Heeferɓe ɓen kan, ɓe yawtay e ɗen tinndinooje ka Winndere e hoore-maɓɓe tigiri, kono ɓe ronka waɗtannde yiila, e mawngu taguɗo On, e kattal Makko, Kanko seniiɗo On.
Faccirooji aarabeeji:
ٱتۡلُ مَآ أُوحِيَ إِلَيۡكَ مِنَ ٱلۡكِتَٰبِ وَأَقِمِ ٱلصَّلَوٰةَۖ إِنَّ ٱلصَّلَوٰةَ تَنۡهَىٰ عَنِ ٱلۡفَحۡشَآءِ وَٱلۡمُنكَرِۗ وَلَذِكۡرُ ٱللَّهِ أَكۡبَرُۗ وَٱللَّهُ يَعۡلَمُ مَا تَصۡنَعُونَ
An Nulaaɗo, janngan yimɓe ɓen, kon ko Alla wahayini e maaɗa ka Alqur'aanaare, ñiiɓniraa julde nden no timmiri. Pellet, julde timmunde sartiiji nden, hinde haɗa juuluɗo nden, yanugol e geddi e ko añinii; tawde ɗum no ndaygina ɓerɗe ɗen, haɗa ɗe faggitagol geddi, ɗowa ɗe e golle moƴƴe. Faamee ko jantagol Alla ngol, ɓuri kala huunde mawnude. Alla no anndi ko golloton kon. Huunde e golle mon, suuɗaaki Mo. O yoɓitoyay on e ɗum: woni ko moƴƴere maa bone.
Faccirooji aarabeeji:
Ina jeyaa e nafoore aayeeje ɗee e ngol hello:
• أهمية ضرب المثل: (مثل العنكبوت) .
Aayeeje ɗen joopike fii nafoore piyugol misal, ka daalol Alla: "ko wano marijaawowal".

• تعدد أنواع العذاب في الدنيا.
Lepte aduna ɗen, hino ɗuuɗi noone.

• تَنَزُّه الله عن الظلم.
Alla senike gaay e tooñe.

• التعلق بغير الله تعلق بأضعف الأسباب.
Humondirgol e ko wanaa Alla, ko humondirgol e ko ɓuri lo'ude e sabuuji.

• أهمية الصلاة في تقويم سلوك المؤمن.
juulde nden no nafa e sellingol jikku gomɗinɗo.

 
Firo maanaaji Simoore: Simooee njomolaaji
Tippudi cimooje Tonngoode hello ngoo
 
Firo maanaaji al-quraan tedduɗo oo - Eggo e haala Fulfulde wonande deftere Firo Alkur'aana raɓɓinaango. - Tippudi firooji ɗii

iwde e galle Firo jaŋdeeji Alkur'aana.

Uddude