Check out the new design

Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - Fassarar Fulaniyanci ta taƙaitaccen Tafsirin AlƘur'ani mai girma. * - Teburin Bayani kan wasu Fassarori


Fassarar Ma'anoni Sura: Al'shuraa   Aya:
ذَٰلِكَ ٱلَّذِي يُبَشِّرُ ٱللَّهُ عِبَادَهُ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِۗ قُل لَّآ أَسۡـَٔلُكُمۡ عَلَيۡهِ أَجۡرًا إِلَّا ٱلۡمَوَدَّةَ فِي ٱلۡقُرۡبَىٰۗ وَمَن يَقۡتَرِفۡ حَسَنَةٗ نَّزِدۡ لَهُۥ فِيهَا حُسۡنًاۚ إِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ شَكُورٌ
Ko ngon welo-welo mawngo, woni ko Allah wewlinirta jeyaaɓe Makko ɓen, e junngo Nulaaɓe Makko on; ɓen jeyaaɓe gomɗimɓe Allah e Nulaaɓe Makko ɓen, ɓe golli golle moƴƴe. An Nulaaɗo, maaku: mi ɗaɓɓiraa on njoɓdi woo, e ko mi yottinta kon, si wanaa njoɓdi wootiri, ndi nafitorton onon; ndin woni: nde yiɗorton lam, fii ko mi enɗam mon. Kala faggitiiɗo moƴƴere, Men ɓeydanay mo njoɓdi e hoore mayre: moƴƴere nden, ko sappo yeru mayre. Pellet, Allah ko Haforoowo junuubi kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, mantoowo golle maɓɓe moƴƴe ɗen ɗe ɓe gollirta fii Makko.
Tafsiran larabci:
أَمۡ يَقُولُونَ ٱفۡتَرَىٰ عَلَى ٱللَّهِ كَذِبٗاۖ فَإِن يَشَإِ ٱللَّهُ يَخۡتِمۡ عَلَىٰ قَلۡبِكَۗ وَيَمۡحُ ٱللَّهُ ٱلۡبَٰطِلَ وَيُحِقُّ ٱلۡحَقَّ بِكَلِمَٰتِهِۦٓۚ إِنَّهُۥ عَلِيمُۢ بِذَاتِ ٱلصُّدُورِ
Hini jeyaa e ko sirkooɓe ɓen aaƴii, wonnde Muhammadu (yo o his) fefindi ndee Alqur'aanaare, o dammbi nde e Joomi makko. Allah ruttiiri ɓe wiide: hara a aru fefindaade fenaande woo, Ma Mi notu e ɓernde maa nde, Mi meha meere fefindaande nden, Mi heddina goonga kan. Nde tawnoo non, wanaa non woniri, ɗum tinndinii wonnde Annabiijo on (yo o his) ko wahayu Joomi makko o wonndi e mun. Pellet le, ko O Annduɗo ko woni e ɓerɗe jeyaaɓe Makko ɓen. Huunde suuɗaaki Mo e mum.
Tafsiran larabci:
وَهُوَ ٱلَّذِي يَقۡبَلُ ٱلتَّوۡبَةَ عَنۡ عِبَادِهِۦ وَيَعۡفُواْ عَنِ ٱلسَّيِّـَٔاتِ وَيَعۡلَمُ مَا تَفۡعَلُونَ
Ko Kanko Allah woni jaɓoowo tuubuubuyee jeyaaɓe Makko yedduɓe ɓen, si ɓe ruttike e Makko, O yawtana ɓe bonɗi ɗi ɓe faggitii ɗin, e hoore Himo anndi kala ko huuwoton. Huunde suuɗaaki Mo e golle mon ɗen. Ma O yoɓitoy on ɗe.
Tafsiran larabci:
وَيَسۡتَجِيبُ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ وَيَزِيدُهُم مِّن فَضۡلِهِۦۚ وَٱلۡكَٰفِرُونَ لَهُمۡ عَذَابٞ شَدِيدٞ
Himo jaabina toraare gomɗimɓe Allah e Nulaaɗo Mun on, ɓe golli golle moƴƴe, O ɓeydana ɓe e ko ɓe lamndaaki mo kon, ka ɓural Makko. Yedduɓe Allah e Nulaaɗo Mun ɓen non, hino woodani ɓe lepte saɗtuɗe, habbitiiɗe ɓe Ñalnde Darngal.
Tafsiran larabci:
۞ وَلَوۡ بَسَطَ ٱللَّهُ ٱلرِّزۡقَ لِعِبَادِهِۦ لَبَغَوۡاْ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَلَٰكِن يُنَزِّلُ بِقَدَرٖ مَّا يَشَآءُۚ إِنَّهُۥ بِعِبَادِهِۦ خَبِيرُۢ بَصِيرٞ
Si tawno Allah yaññanno jeyaaɓe Makko ɓen fow arsike, ko pellet, ɓe bewirayno tooñe ka hoore leydi; kono Himo jippinira arsike on, emmbere ko O muuyi yaññude O ɓillina. Pellet, ko O humpitiiɗo fii jeyaaɓe Makko ɓen, Reenuɗo ɓe. O okkiray ñeñƴal Makko ngal, O ɓillinira ngal kadi.
Tafsiran larabci:
وَهُوَ ٱلَّذِي يُنَزِّلُ ٱلۡغَيۡثَ مِنۢ بَعۡدِ مَا قَنَطُواْ وَيَنشُرُ رَحۡمَتَهُۥۚ وَهُوَ ٱلۡوَلِيُّ ٱلۡحَمِيدُ
Ko Kanko woni jippinoowo ndiyam ɗam e jeyaaɓe Makko ɓen, ɓaawo ɓe taƴaade fii majjam, O saaka ɗam ndiyam, ɗam fuɗina leydi ndin. Ko Kanko kadi woni Giɗo heftuɗo fii maɓɓe, Yettiniiɗo e kala fiyaakyu.
Tafsiran larabci:
وَمِنۡ ءَايَٰتِهِۦ خَلۡقُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَثَّ فِيهِمَا مِن دَآبَّةٖۚ وَهُوَ عَلَىٰ جَمۡعِهِمۡ إِذَا يَشَآءُ قَدِيرٞ
Hino jeyaa e maandeeji tindinayɗi e kattal e gootaagu Makko ngun: tagugol kammuuli ɗin e leydi ndin, e ɗin ruugayɗi haawniiɗi, ɗi O saakiti hakkunde majji. Kanko e fii mooɓindiroygol ɓe ngol ñaawa ɓe yoɓita ɓe, nde O haaji e mun woo, ko O hattanɗo. O ronkataa fii mun, wano woniri O ronkaano tagugol ɓe ka arannde laawol.
Tafsiran larabci:
وَمَآ أَصَٰبَكُم مِّن مُّصِيبَةٖ فَبِمَا كَسَبَتۡ أَيۡدِيكُمۡ وَيَعۡفُواْ عَن كَثِيرٖ
Kala ko heɓi on, onon ɓee yimɓe, immorde e musiiba wonkiijii mon maa e jawle mon, ko sabu geddi ɗi juuɗe mon ɗen faggitii. Allah non, hino yaafoo ko ɗuuɗi e mun, hara O nanngitirtaa on ɗin.
Tafsiran larabci:
وَمَآ أَنتُم بِمُعۡجِزِينَ فِي ٱلۡأَرۡضِۖ وَمَا لَكُم مِّن دُونِ ٱللَّهِ مِن وَلِيّٖ وَلَا نَصِيرٖ
On wonaa hattanɓe laawagol lepte Joomi ɗen, si O faandanike on ɗe; On maraa kadi yawti Mo Kanko, woni giɗo hettoowo fii mon, wanaa ballo faabotooɗo on e lepte Makko ɗen, si O faandanii mon ɗe.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• الداعي إلى الله لا يبتغي الأجر عند الناس.
Noddoowo faade Allah, o ɗaɓɓirtaa yimɓe ɓen njoɓdi.

• التوسيع في الرزق والتضييق فيه خاضع لحكمة إلهية قد تخفى على كثير من الناس.
Yaññaneede maa ɓiɗtinanee arsike, ko e ñeñal Allah ngal yowii, anndugol ɗum no wirnanoo ko ɗuuɗi e yimɓe ɓen.

• الذنوب والمعاصي من أسباب المصائب.
Ko bakkatuuji e yeddugol, wonata sabu caɗeele.

 
Fassarar Ma'anoni Sura: Al'shuraa
Teburin Jerin Sunayen Surori Lambar shafi
 
Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - Fassarar Fulaniyanci ta taƙaitaccen Tafsirin AlƘur'ani mai girma. - Teburin Bayani kan wasu Fassarori

Wanda aka buga a Cibiyar Tafsiri da karatuttukan AlƘur'ani.

Rufewa