Check out the new design

Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - Fassarar Fulaniyanci ta taƙaitaccen Tafsirin AlƘur'ani mai girma. * - Teburin Bayani kan wasu Fassarori


Fassarar Ma'anoni Sura: Al'an'am   Aya:
۞ إِنَّ ٱللَّهَ فَالِقُ ٱلۡحَبِّ وَٱلنَّوَىٰۖ يُخۡرِجُ ٱلۡحَيَّ مِنَ ٱلۡمَيِّتِ وَمُخۡرِجُ ٱلۡمَيِّتِ مِنَ ٱلۡحَيِّۚ ذَٰلِكُمُ ٱللَّهُۖ فَأَنَّىٰ تُؤۡفَكُونَ
Pellet, ko Alla tun woni feccuɗo abbere nden O yaltini puɗi e mayre, O fecci kadi kundin=aalundere on O yaltini e makko leggal tamaro : himo yaltina wuuruɗum e ko maayi -tawde himo yaltina neɗɗanke e kala kulle ɗen immorde e heɗɗere, himo yaltina kadi maayuɗum e ko wuuri -tawde himo yaltina heɗɗere immorde e neɗɗo maa woofoonde immorde e gertogal. O mo'on waɗuɗo ɗum, ko Alla : Taguɗo on onon kadi. E ko honno wonaɗon fefindoreede gaay e goonga, onon ɓee sirkooɓe, e hoore ko seediɗon e goongo golle lobbe ɗe taguɗo On?!
Tafsiran larabci:
فَالِقُ ٱلۡإِصۡبَاحِ وَجَعَلَ ٱلَّيۡلَ سَكَنٗا وَٱلشَّمۡسَ وَٱلۡقَمَرَ حُسۡبَانٗاۚ ذَٰلِكَ تَقۡدِيرُ ٱلۡعَزِيزِ ٱلۡعَلِيمِ
Ko Kanko Seniiɗo On woni feccuɗo annoora subaka on immorde e niɓe jemma ɗen, ko Kanko kadi woni waɗuɗo jemma on deeƴirde yimɓe ɓen ; fii no ɓe fowtora ronkere ñalorma. O waɗi kadi naange ngen e lewru ndun dogirayɗe limoore hoddiraande. Ko jantaa koo, ko hoddiroore On Fooluɗo mo fooletaake, Annduɗo ko moƴƴani tagu Makko ngun.
Tafsiran larabci:
وَهُوَ ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُمُ ٱلنُّجُومَ لِتَهۡتَدُواْ بِهَا فِي ظُلُمَٰتِ ٱلۡبَرِّ وَٱلۡبَحۡرِۗ قَدۡ فَصَّلۡنَا ٱلۡأٓيَٰتِ لِقَوۡمٖ يَعۡلَمُونَ
Ko Kanko Seniiɗo On, woni waɗanɗo on onon ɓiɗɓe Aadama, koode ɗen ka kammu, fii no fewnitoron ɗe ka setagol mon ; si on majjii laawi ɗin ka njorndi e ka maayo. Gomɗii Men fensitii Aayeeje ɗen tinndinɗe Kattal Amen ngal, fii yimɓe taskitotooɓe ɗum, ɓe nafitora.
Tafsiran larabci:
وَهُوَ ٱلَّذِيٓ أَنشَأَكُم مِّن نَّفۡسٖ وَٰحِدَةٖ فَمُسۡتَقَرّٞ وَمُسۡتَوۡدَعٞۗ قَدۡ فَصَّلۡنَا ٱلۡأٓيَٰتِ لِقَوۡمٖ يَفۡقَهُونَ
Ko Kanko Seniiɗo On woni tagirɗo on wonkii wooti, kin woni ben mon Aadama : O fuɗɗori on tagugl ben mon e loopal, refti O tagi on immorde e makko, O tagani on ka ñiiɓon -woni rangaaji neeniraaɓe mon ɓen, e marorde -woni keeci baabiraaɓe mon ɓen. Gomɗii Men Ɓannginii Aayeeje ɗen wonannde yimɓe faamooɓe Daalol Alla ngol.
Tafsiran larabci:
وَهُوَ ٱلَّذِيٓ أَنزَلَ مِنَ ٱلسَّمَآءِ مَآءٗ فَأَخۡرَجۡنَا بِهِۦ نَبَاتَ كُلِّ شَيۡءٖ فَأَخۡرَجۡنَا مِنۡهُ خَضِرٗا نُّخۡرِجُ مِنۡهُ حَبّٗا مُّتَرَاكِبٗا وَمِنَ ٱلنَّخۡلِ مِن طَلۡعِهَا قِنۡوَانٞ دَانِيَةٞ وَجَنَّٰتٖ مِّنۡ أَعۡنَابٖ وَٱلزَّيۡتُونَ وَٱلرُّمَّانَ مُشۡتَبِهٗا وَغَيۡرَ مُتَشَٰبِهٍۗ ٱنظُرُوٓاْ إِلَىٰ ثَمَرِهِۦٓ إِذَآ أَثۡمَرَ وَيَنۡعِهِۦٓۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكُمۡ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يُؤۡمِنُونَ
Ko Kanko Seniiɗo On woni Jippinɗo ndiyam immorde ka kammu, Men fuɗiniri ɗam kala noone e puɗi, Men yaltini e ɗin puɗi, ndemri e leɗɗe kecce, Meɗen yaltinira ɗum gabbe fawondirɗe wanobutaali ɗin. Hino ka piindi tamarooje ɗen kadi dukke baɗtiiɗe dariiɗo e jooɗiiɗo. Men yaltini kadi gese immorde e inabu, Men yaltini leɗɗe neɓɓan e rummaana, nannduɗe kaaki sertuɗe dimɗe. Ndaaree onon ɓee yimɓe, faade e dimɗe majje no wa'ata ka aranun, e no ɗe wa'ata si ɗe ɓenndii. Pellet, hino ɗum ɗoo mooɗon, dalilaaji feññinɗi Kattal Alla ngal, ɗum non ko wonannde yimɓe gomɗinooɓe Alla : ko ɓe gelotoo nafitora ɗii dalilaaji.
Tafsiran larabci:
وَجَعَلُواْ لِلَّهِ شُرَكَآءَ ٱلۡجِنَّ وَخَلَقَهُمۡۖ وَخَرَقُواْ لَهُۥ بَنِينَ وَبَنَٰتِۭ بِغَيۡرِ عِلۡمٖۚ سُبۡحَٰنَهُۥ وَتَعَٰلَىٰ عَمَّا يَصِفُونَ
Sirkooɓe ɓen waɗii jinnaaji ɗin kafidiiɗi Alla ka dewal, gomɗii le ko Alla tagi ɓe, wanaa goɗɗo goo tagi ɓe. Ko Kanko ɓuri hanndude e reweede. Ɓe waɗani Mo ɓiɗɓe worɓe -wano Alyahuuda wowliri fii 'Uzayru, Annasaara wowli fii Iisaa, e ɓiɗɓe rewɓe -wano sirkooɓe ɓen wowliri fii Malaa'ikaaɓe ɓen. O Laaɓi O Woɗɗondirii e kon ko yimɓe meere sifotoo.
Tafsiran larabci:
بَدِيعُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۖ أَنَّىٰ يَكُونُ لَهُۥ وَلَدٞ وَلَمۡ تَكُن لَّهُۥ صَٰحِبَةٞۖ وَخَلَقَ كُلَّ شَيۡءٖۖ وَهُوَ بِكُلِّ شَيۡءٍ عَلِيمٞ
Ko Kanko Seniiɗo On woni taguɗo kammuuli ɗin e leydi ndin. Ko honno ɓiɗɗo laatoranta Mo o alaa ɓeyngu?! Ko Kanko tagi kala huunde, Ko O Annduɗo kadi kala huunde.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• الاستدلال ببرهان الخلق والرزق (تخليق النبات ونموه وتحول شكله وحجمه ونزول المطر) وببرهان الحركة (حركة الأفلاك وانتظام سيرها وانضباطها)؛ وكلاهما ظاهر مشاهَد - على انفراد الله سبحانه وتعالى بالربوبية واستحقاق الألوهية.
Ko dallinorgol tagugol ngol e arsikugol ngol : tagugol puɗi ɗin wayla noone majji e mawneendi majji, e saaƴugol ndiyam ɗam. E daliilu dillere nden : dillere koode ɗen e njuɓɓudi majje. Ɗin ɗon fow ko tinndinɗi heeranagol Alla Seniiɗo On jeygol e reweede.

• بيان ضلال وسخف عقول المشركين في عبادتهم للجن.
Ɓannginngol majjere e faaɗere haqqille sirkooɓe ɓen, nde ɓe rewata jinna.

 
Fassarar Ma'anoni Sura: Al'an'am
Teburin Jerin Sunayen Surori Lambar shafi
 
Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - Fassarar Fulaniyanci ta taƙaitaccen Tafsirin AlƘur'ani mai girma. - Teburin Bayani kan wasu Fassarori

Wanda aka buga a Cibiyar Tafsiri da karatuttukan AlƘur'ani.

Rufewa