Check out the new design

قۇرئان كەرىم مەنىلىرىنىڭ تەرجىمىسى - قۇرئان كەرىم قىسقىچە تەپسىرىنىڭ فۇلانىچە تەرجىمىسى * - تەرجىمىلەر مۇندەرىجىسى


مەنالار تەرجىمىسى سۈرە: قەمەر   ئايەت:

Simoore lewru

سۈرىنىڭ مەقسەتلىرىدىن:
التذكير بنعمة تيسير القرآن، وما فيه من الآيات والنذر.
Siftanirde neemaaji newaare Quraana e ko woni e hembo e kaawisaaji e jeertingol.

ٱقۡتَرَبَتِ ٱلسَّاعَةُ وَٱنشَقَّ ٱلۡقَمَرُ
Darngal ngal hewtii, lewru ndun kadi seekinoke gila fewndo Annabiijo (jom kisiyee on). Seekagol ndu ngol woni maande laaɓunde.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَإِن يَرَوۡاْ ءَايَةٗ يُعۡرِضُواْ وَيَقُولُواْ سِحۡرٞ مُّسۡتَمِرّٞ
Si sirkooɓe ɓen yi'ii maande e hujja goonginɗo Nulaaɗo on (yo o his), ɓe ɗuurnoo jaɓugol ɗum, ɓe wi'a: ɗii hujjaaji e ɓannganduyeeji ɗi men yi'i, ko mbilewu meerente.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَكَذَّبُواْ وَٱتَّبَعُوٓاْ أَهۡوَآءَهُمۡۚ وَكُلُّ أَمۡرٖ مُّسۡتَقِرّٞ
Ɓe fenni goonga ka o addani ɓe kan, ɓe jokki mbeleeɗe maɓɓe fennugol ngol. Hara le fiyaaku kala - moƴƴi maa boni - ko waɗayɗum no haaniri non Ñalande Darngal.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ جَآءَهُم مِّنَ ٱلۡأَنۢبَآءِ مَا فِيهِ مُزۡدَجَرٌ
Gomɗii kumpite mofte ɗe Alllah halkirnoo yeddugol tooña arii e maɓɓe, yeru ko ɓe haɗitora yeddugol tooña.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
حِكۡمَةُۢ بَٰلِغَةٞۖ فَمَا تُغۡنِ ٱلنُّذُرُ
Kon ko ari e maɓɓe, ko ñeñƴal timmungal, fii no wonira hujja e maɓɓe. Kono jertingol nafataa yimɓe ɓe gomɗintaa Allah e Ñalaande sakkitiinde.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَتَوَلَّ عَنۡهُمۡۘ يَوۡمَ يَدۡعُ ٱلدَّاعِ إِلَىٰ شَيۡءٖ نُّكُرٍ
Si ɓe salanike ma an Nulaaɗo, selu ɓe ɗuurnoɗaa ɓe, habbitoɗaa ñalnde noddoowo halfinaaɗo wuttoygol ngol ka allaandu noddoyta e huunde añiniinde, nde tawata tageefo anndaano sugu mayre ko adii.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• عدم التأثر بالقرآن نذير شؤم.
Anngal battinorgol Alqur'aana no wa'i wa kiite.

• خطر اتباع الهوى على النفس في الدنيا والآخرة.
Aayeeje ɗen hollii fii bone jokkugol mbeleeɗe wonkii ka aduna e ka laakara.

• عدم الاتعاظ بهلاك الأمم صفة من صفات الكفار.
Anngal waajitorgol halkude mofte adinooɓe, ko jikku heeferɓe.

خُشَّعًا أَبۡصَٰرُهُمۡ يَخۡرُجُونَ مِنَ ٱلۡأَجۡدَاثِ كَأَنَّهُمۡ جَرَادٞ مُّنتَشِرٞ
Jaasuɓe e ndaarɗe, hiɓe yaltira e genaale ɗen faade ka ñaawirde, wano kanuuji carotooɗi, hakkee hawjere.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
مُّهۡطِعِينَ إِلَى ٱلدَّاعِۖ يَقُولُ ٱلۡكَٰفِرُونَ هَٰذَا يَوۡمٌ عَسِرٞ
Heñaniiɓe noddoowo on ka ñaawirde. Heeferɓe ɓen wi'a: ndee ɗoo ko ñalaande sattunde. Tawde hinde wonnde e caɗeele e kulhuli.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
۞ كَذَّبَتۡ قَبۡلَهُمۡ قَوۡمُ نُوحٖ فَكَذَّبُواْ عَبۡدَنَا وَقَالُواْ مَجۡنُونٞ وَٱزۡدُجِرَ
Ado ɓee yedduɓe ma ɗoo an Nulaaɗo, hari yimɓe Nuuhu ɓen yeddiino. Ɓe fenni ko Men nuli kon jeyaaɗo Amen on Nuuhu e maɓɓe, ɓe wi'i woo: ko jinnaaɗo ! ɓe purii mo noone fow wiide si o accaali noddugol ɓe.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَدَعَا رَبَّهُۥٓ أَنِّي مَغۡلُوبٞ فَٱنتَصِرۡ
O torii Joomi makko, wonnde : yimɓe am ɓen foolii lam, ɓe jaɓanaali lam. Faaboram jippinirgol leopte e dow maɓɓe.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَفَتَحۡنَآ أَبۡوَٰبَ ٱلسَّمَآءِ بِمَآءٖ مُّنۡهَمِرٖ
Men udditiri dammbuɗe kammu ngun, ndiyam saaƴayɗam jokkondira.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَفَجَّرۡنَا ٱلۡأَرۡضَ عُيُونٗا فَٱلۡتَقَى ٱلۡمَآءُ عَلَىٰٓ أَمۡرٖ قَدۡ قُدِرَ
Men tuɓɓiniri leydi ndin ɓulli ndiyam. Ndiyam ɗam ka kammu e ɗam ka leydi fottiri yamiroore Allah hoddiranoonde ko ɓooyi. Ɗam yooli fow, si wanna ɓe Allah daɗnunoo ɓe.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَحَمَلۡنَٰهُ عَلَىٰ ذَاتِ أَلۡوَٰحٖ وَدُسُرٖ
Men roondorii Nuuhu e laana lesaaka marka alluwe e peŋe. Men daɗndi mo kanko e wondunooɓe e maɓɓe ɓen yoolagol.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
تَجۡرِي بِأَعۡيُنِنَا جَزَآءٗ لِّمَن كَانَ كُفِرَ
Ka laana no dogira e mororonje maayo e ngon, ndenka Amen. Ɗum ko faabo Nuuhu ngon non e ko yimɓe makko ɓen fenni mo kon, ɓe yeddi ko o addani ɓe kon immorde ka Allah.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَد تَّرَكۡنَٰهَآ ءَايَةٗ فَهَلۡ مِن مُّدَّكِرٖ
Gomɗii Men fillitorii kon ko Men leptirnoo ɓe, waaju e tasakuyee. Taw non si woodi waajitryɗo ɗum?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَكَيۡفَ كَانَ عَذَابِي وَنُذُرِ
Taskii ko honno lepte Am ɗen wa'unoo? E ko honno jertinol Am halkugol ɓe ngol wa'unoo?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ يَسَّرۡنَا ٱلۡقُرۡءَانَ لِلذِّكۡرِ فَهَلۡ مِن مُّدَّكِرٖ
Gomɗii Men newinirii Alquur'aanaare nden waajitorgol. Hara no woodi waajitorayɗo tasakuyeeji mayre.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
كَذَّبَتۡ عَادٞ فَكَيۡفَ كَانَ عَذَابِي وَنُذُرِ
Aadi'en fennuno Annabaajo maɓɓe on Huudu. Onon yimɓe Makka, teskee ko honno lepte Am ɗen wa'unoo e maɓɓe? Taskoɗon kadi ko honno Mi jertinirnoo ɗe woɗɓe goo?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّآ أَرۡسَلۡنَا عَلَيۡهِمۡ رِيحٗا صَرۡصَرٗا فِي يَوۡمِ نَحۡسٖ مُّسۡتَمِرّٖ
Men wurtu e maɓɓe henndu tiiɗundu ɓuuɓol, e ñalaande ɓaleere, duumodaynde e maɓɓe haa ka Jahiimi.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
تَنزِعُ ٱلنَّاسَ كَأَنَّهُمۡ أَعۡجَازُ نَخۡلٖ مُّنقَعِرٖ
Hindu wippitira yimɓe ɓen e leydi ndin, ndu bugora ɓe ko'e maɓɓe ɗen, wa si tawii ko ɓe daƴƴe ɗoofaade e jayru.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَكَيۡفَ كَانَ عَذَابِي وَنُذُرِ
Taskee onon yimɓe Makka ɓen, ko honno lepte Am ɗen wa'unoo e maɓɓe? Taskoɗon kadi ko honno Mi jertinirnoo ɗe woɗɓe goo?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ يَسَّرۡنَا ٱلۡقُرۡءَانَ لِلذِّكۡرِ فَهَلۡ مِن مُّدَّكِرٖ
Gomɗii Men newinirii Alquur'aanaare nden waajitorgol. Hara no woodi waajitorayɗo tasakuyeeji mayre.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
كَذَّبَتۡ ثَمُودُ بِٱلنُّذُرِ
Samuuda'en fennuno waaju Nulaaɗo maɓɓe on Saalih (yo o his).
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَقَالُوٓاْ أَبَشَرٗا مِّنَّا وَٰحِدٗا نَّتَّبِعُهُۥٓ إِنَّآ إِذٗا لَّفِي ضَلَٰلٖ وَسُعُرٍ
Ɓe wi'i hiɓe yedda : kere ko neɗɗo gooto e amen woni ko men jokkata? Si men waɗii ɗum, haray ontuma men wonii woopuɓe sari'a ooñiini e mun, woni kadi e tampere.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أَءُلۡقِيَ ٱلذِّكۡرُ عَلَيۡهِ مِنۢ بَيۡنِنَا بَلۡ هُوَ كَذَّابٌ أَشِرٞ
Hara ko e makko wahayu on jippinaa hakkunde amen? O heertora ɗum hakkunde amen? Si ko woni, ko fenoowo nii, townitiiɗo.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
سَيَعۡلَمُونَ غَدٗا مَّنِ ٱلۡكَذَّابُ ٱلۡأَشِرُ
Aray ɓe annda Ñalnde Janngo, ko hommbo woni fenoowo townitiiɗo on? Anndon si Saalih kaa ko kamɓe?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّا مُرۡسِلُواْ ٱلنَّاقَةِ فِتۡنَةٗ لَّهُمۡ فَٱرۡتَقِبۡهُمۡ وَٱصۡطَبِرۡ
Ko Men yaltinirooɓe ngelooba ndewa mbam ka fetere, Men wurtira mba e maɓɓe, jarribagol ɓe. Aynituɓe ɓe an Saalih, tinaa ko ɓe waɗata mba e ko ɓe huuwetee ontuma, muññoɗaa lorra maɓɓe.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• مشروعية الدعاء على الكافر المصرّ على كفره.
Hino sar'inaa huɗugol keefeero haɓɓitiiɗo e keeferaaku.

• إهلاك المكذبين وإنجاء المؤمنين سُنَّة إلهية.
Halkugol tooñuɓe ɓen, danndda gomɗinɓe ɓen, ko sunna Allah.

• تيسير القرآن للحفظ وللتذكر والاتعاظ.
Alqur'aana newiniraama fii hunnjagol e siftorde e waajitora.

وَنَبِّئۡهُمۡ أَنَّ ٱلۡمَآءَ قِسۡمَةُۢ بَيۡنَهُمۡۖ كُلُّ شِرۡبٖ مُّحۡتَضَرٞ
Humituɓe wonnde ndiyam woyndu maɓɓe ndun, ko senndaaɗam hakkunde e maɓɓe e ngelooba mbam: mba yara ñallal, ɓe yara ñallal. Kala maɓɓe yara geɓal mun kañum tun, e ñalaande mun nden.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَنَادَوۡاْ صَاحِبَهُمۡ فَتَعَاطَىٰ فَعَقَرَ
Ɓe noddiri wonndiiɗo maɓɓe on, fii warugol mba. O jonni kaafa kan, o wari mba e yamaruyee yimɓe makko ɓen.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَكَيۡفَ كَانَ عَذَابِي وَنُذُرِ
Taskee onon yimɓe Makka ɓen, ko honno lepte Am ɗen wa'unoo e maɓɓe? Taskoɗon kadi ko honno Mi jertinirnoo ɗum e woɗɓe goo?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّآ أَرۡسَلۡنَا عَلَيۡهِمۡ صَيۡحَةٗ وَٰحِدَةٗ فَكَانُواْ كَهَشِيمِ ٱلۡمُحۡتَظِرِ
Ko haacaango wooturu tun Men wurtunoo e maɓɓe, ngo halki ɓe, ɓe wa'i leɗɗe caŋe yooruɗe ɗe gaynaako wallitorta dammi mun.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ يَسَّرۡنَا ٱلۡقُرۡءَانَ لِلذِّكۡرِ فَهَلۡ مِن مُّدَّكِرٖ
Gomɗii Men newinirii Alquur'aanaare nden waajitorgol. Hara no woodi waajitorayɗo tasakuyeeji mayre.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
كَذَّبَتۡ قَوۡمُ لُوطِۭ بِٱلنُّذُرِ
Yumɓe Luutu ɓen fennuno waaju Nulaaɗo maɓɓe on Luutu (yo o his).
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّآ أَرۡسَلۡنَا عَلَيۡهِمۡ حَاصِبًا إِلَّآ ءَالَ لُوطٖۖ نَّجَّيۡنَٰهُم بِسَحَرٖ
Men wurtuno henndu kaaƴe e maɓɓe, si wanaa e ɓeynguure Luutu nden (yo o his) lepte ɗen hewtaano ɓe, tawde Men daɗnuno ɓe fewndo o yaltidunoo e maɓɓe ka wenndoogo, ado lepte ɗen yanude e ɓeya.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
نِّعۡمَةٗ مِّنۡ عِندِنَاۚ كَذَٰلِكَ نَجۡزِي مَن شَكَرَ
Men daɗniri ɓe lepte ɗen, moƴƴere Amen e maɓɓe. Ko wano Men yoɓitiri non Luutu, Men yoɓitirta kala yettuɗo neema Allah on e makko.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ أَنذَرَهُم بَطۡشَتَنَا فَتَمَارَوۡاْ بِٱلنُّذُرِ
Gomɗii le Luutu hulɓinirno ɓe lepte Amen ɗen. Kono ɓe yeddondiri e jertinol makko gol, ɓe fenni mo.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ رَٰوَدُوهُ عَن ضَيۡفِهِۦ فَطَمَسۡنَآ أَعۡيُنَهُمۡ فَذُوقُواْ عَذَابِي وَنُذُرِ
Gomɗii ɓe ɗaɓɓirno Luutu accidugol ɓe e hoɗɓe makko ɓen, fii no ɓe huuwira paŋnkare e maɓɓe. Laatii Men mahi gite maɓɓe ɗen, ɓe acci yi'ude, ɓe wi'ani ɓe: meeɗee non lepte ɗen e bone salagol jertinol Am ngol.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ صَبَّحَهُم بُكۡرَةً عَذَابٞ مُّسۡتَقِرّٞ
Gomɗii lepte duumiiɗe dawiranno ɓe bimmbi law, ko heddoda e maɓɓe haa laakara, lepte ɗen ton kadi heɓa ɓe.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَذُوقُواْ عَذَابِي وَنُذُرِ
Ɓe wi'aee ontuma: Meeɗee lepte Am ɗe Mi liɓi e mon ɗen, e salagol mon jertiaango Luutu ngol.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ يَسَّرۡنَا ٱلۡقُرۡءَانَ لِلذِّكۡرِ فَهَلۡ مِن مُّدَّكِرٖ
Gomɗii Men newinirii Alquur'aanaare nden waajitorgol. Hara no woodi waajitorayɗo tesakuyeeji mayre.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ جَآءَ ءَالَ فِرۡعَوۡنَ ٱلنُّذُرُ
Gomɗii jertinaango Amen ngon arii e yimɓe Fir'awna ɓen, e dow ɗemngal Muusaa e Haaruuna, yo ɓe his.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
كَذَّبُواْ بِـَٔايَٰتِنَا كُلِّهَا فَأَخَذۡنَٰهُمۡ أَخۡذَ عَزِيزٖ مُّقۡتَدِرٍ
Ɓe fenni kala hujja e ɓanngannduyeeji immorɗi e Amen. Men yagginiri ɓe fennugol ɓe ngol, lepte Fooluɗo Mo fooletaake, Hattanɗo Mo ronkataa hay huunde.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أَكُفَّارُكُمۡ خَيۡرٞ مِّنۡ أُوْلَٰٓئِكُمۡ أَمۡ لَكُم بَرَآءَةٞ فِي ٱلزُّبُرِ
Kere ko heeferɓe mon ɓen onon yimɓe Makkah ɓen, ɓuri moƴƴude e dii ɓeya heeferɓe jantaaɓe (Yimɓe Nuuhu, e Aadi'en, e Samuuda'en, e Yimɓe Luutu ɓen e Fir'awna e yimɓe mun?) Kaa ko daɗugol e lepte Allah ɗen woni maandinanaa on e Defte jippiiɗe ɗen?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أَمۡ يَقُولُونَ نَحۡنُ جَمِيعٞ مُّنتَصِرٞ
Kaa hara ɓee heeferɓe Maakkah wi'ay: menen ko men dental wallindirooɓe e hoore kala faandaniiɗo men bone, eɓɓuɗo senndugol men?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
سَيُهۡزَمُ ٱلۡجَمۡعُ وَيُوَلُّونَ ٱلدُّبُرَ
Aray nden dental ɓee heeferɓe foolee, ɓe huccintina ɓabbe, yeeso gomɗimɓe ɓen. Ɗum waɗuno ñalnde hare nde Badri.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بَلِ ٱلسَّاعَةُ مَوۡعِدُهُمۡ وَٱلسَّاعَةُ أَدۡهَىٰ وَأَمَرُّ
Wurin ko Darngal ngal ɓe fennunoo ngal, woni fodoore leptugol ɓe ngol. Ko Darngal non ɓuri mawnude e saɗtude lepte dii ko ɓe leptanoo kon aduna ka Badri.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّ ٱلۡمُجۡرِمِينَ فِي ضَلَٰلٖ وَسُعُرٖ
pellet, bonnirɓe geddi e keeferaaku ɓen, wonii e majjere woɗɗiinde goonga, e lepte e tampere kadi.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
يَوۡمَ يُسۡحَبُونَ فِي ٱلنَّارِ عَلَىٰ وُجُوهِهِمۡ ذُوقُواْ مَسَّ سَقَرَ
Ñalnde ɓe daasiroytee geece maɓɓe ɗen ka nder Yiite, ɓe wi'anee : meeɗee non lepte Yiite ngen.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّا كُلَّ شَيۡءٍ خَلَقۡنَٰهُ بِقَدَرٖ
Men tagir huunde kala e eɓɓoore Amen yawtunde, tippude e anndal e muyɗe Amen, wonndude e ko Men winndunoo ka Alluwal reenaangal.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• شمول العذاب للمباشر للجريمة والمُتَمالئ معه عليها.
Lepte ɗen na huftadini bonnuɗo e wallondiraaɗo e bone on.

• شُكْر الله على نعمه سبب السلامة من العذاب.
Yettugol Allah e neemaaji Makko ɗin, hino wona sanbu daɗugol lepte.

• إخبار القرآن بهزيمة المشركين يوم بدر قبل وقوعها من الإخبار بالغيب الدال على صدق القرآن.
Ko Alqur'aana humpiti kon fii fooleede sirkooɓe ɓen ñalnde Badri, ado ɗum waɗude, ko noone e humpitugol wirniiɗi, tinnndinayɗum goongugol Alqur'aana.

• وجوب الإيمان بالقدر.
Hino waɗɗii gomɗingol kodduruyee.

وَمَآ أَمۡرُنَآ إِلَّا وَٰحِدَةٞ كَلَمۡحِۭ بِٱلۡبَصَرِ
Si Men faandanike huunde, yamiroore Amen e mayre wonataa, si wanaa konngol gootol pet, woni wiide : laato, nde laatora no Men faaliraa, yaawira wa hinƴaango yiitere.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَقَدۡ أَهۡلَكۡنَآ أَشۡيَاعَكُمۡ فَهَلۡ مِن مُّدَّكِرٖ
Gomɗii Men halkiino goreeɓe mon heeferɓe mofte adinooɓe. Hara wooday waajitorayɗo ɗum, o ɓooroo e keeferaaku makko?
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَكُلُّ شَيۡءٖ فَعَلُوهُ فِي ٱلزُّبُرِ
Kala huunde nden jeyaaɓe ɓen huuwi, hino maandinaa ka nder ɗeri Malaa'ika'en halfinaaɓe ɗum ɓen, ɓe winnday fow.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَكُلُّ صَغِيرٖ وَكَبِيرٖ مُّسۡتَطَرٌ
Kala ko fanɗi e kuugal maa haala, e ko mawni e mun, hino winndaa e ɗeri golle ɗin, maraa ka Alluwal reenaanagl. Aray nde ɓe yoɓitoyee ɗum.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّ ٱلۡمُتَّقِينَ فِي جَنَّٰتٖ وَنَهَرٖ
Pellet, hulirɓe Joomi mun siinuɓe yamiraaɗi Makko woɗɗitoo e haɗaaɗi Makko ɗin, hino e Aljannaaji ɗi ɓe neeminotoo e mun, canɗi ialyɗi.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فِي مَقۡعَدِ صِدۡقٍ عِندَ مَلِيكٖ مُّقۡتَدِرِۭ
E toolorde goonga, nde alaa haala meere wanaa bakkaatu, ka Laamɗo jogitiiɗo kala huunde On, Hattanɗo Mo huunde ronkintaa. wota a lamda fii neemaaji maɓɓe duumotooɗi ton ɗin.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• كتابة الأعمال صغيرها وكبيرها في صحائف الأعمال.
Golle ɗen, ɗuuɗi fanɗi winndete ka talki golle.

• ابتداء الرحمن بذكر نعمه بالقرآن دلالة على شرف القرآن وعظم منته على الخلق به.
Ko Jom hinaraŋke On fuɗɗori kon jantorgol neemaaji Makko ɗin Alaqur'aana, hino holla teddungal Alqur'aana teddi e mawnugol tawde Himo yeɗi ɗum jeyaaɓe Makko ɓen.

• مكانة العدل في الإسلام.
Nunɗal hino mawni fii mun ka Islaam.

• نعم الله تقتضي منا العرفان بها وشكرها، لا التكذيب بها وكفرها.
Neemaaji Allah ɗin e men, hino waɗɗini e men yettugol annda ɗi, hara wanaa fennugol ɗi yedda ɗi.

 
مەنالار تەرجىمىسى سۈرە: قەمەر
سۈرە مۇندەرىجىسى بەت نومۇرى
 
قۇرئان كەرىم مەنىلىرىنىڭ تەرجىمىسى - قۇرئان كەرىم قىسقىچە تەپسىرىنىڭ فۇلانىچە تەرجىمىسى - تەرجىمىلەر مۇندەرىجىسى

قۇرئان تەتقىقاتى تەپسىر مەركىزى چىقارغان.

تاقاش