Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - Translations’ Index


Translation of the meanings Surah: Ar-Ra‘d   Ayah:

Simoore manaango (rigaango)

Purposes of the Surah:
الرد على منكري الوحي والنبوة ببيان مظاهر عظمة الله.
Ruttude yedduɓe wahyu e annabaagal e hollirde manngu Alla.

الٓمٓرۚ تِلۡكَ ءَايَٰتُ ٱلۡكِتَٰبِۗ وَٱلَّذِيٓ أُنزِلَ إِلَيۡكَ مِن رَّبِّكَ ٱلۡحَقُّ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يُؤۡمِنُونَ
Alif, Laam, Miim, Raa: Yewtere fii ɗee Aayeeje yawtiino ka fuɗɗorde cortewol Baqarah. Ɗee Aayeeje fuɗɗoraaɗe ngol cortewol e Alqur'aanaare jippinaande nden e maaɗa an Nulaaɗo, ko goonga mo sikke alaa e mu'un. Sikke woo alaa wonnde ko immorde ka Alla, kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe gomɗinirtaa nde sattere feere e townitaare.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱللَّهُ ٱلَّذِي رَفَعَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ بِغَيۡرِ عَمَدٖ تَرَوۡنَهَاۖ ثُمَّ ٱسۡتَوَىٰ عَلَى ٱلۡعَرۡشِۖ وَسَخَّرَ ٱلشَّمۡسَ وَٱلۡقَمَرَۖ كُلّٞ يَجۡرِي لِأَجَلٖ مُّسَمّٗىۚ يُدَبِّرُ ٱلۡأَمۡرَ يُفَصِّلُ ٱلۡأٓيَٰتِ لَعَلَّكُم بِلِقَآءِ رَبِّكُمۡ تُوقِنُونَ
Ko Alla woni On tagirɗo kammuuli ɗin ɓamtaaɗi ko aldaa e tugaale ɗe yi'oton. Refti O toowi O fotondiri ka dow 'Arshi fotondirgol e Makko, senaade woodanii Mo, ko aldaa e ñemmbugol maa nannditagol. O eltiri naange ngen e lewru ndun ko nafa tagu Makko ngun: kala e majji hino doga haa e lajal dumunna happaaɗo e ganndal Alla. Kanko seniiɗo On, Himo firlitoowo fiyaaku on ka kammuuli e ka leydi no O haajiri. Himo ɓannginira Aayeeje tinndinooje e kattala Makka ngal jortagol nde yananteɗon hawroygol e Joomi mon Ñalnde Darngal, hebilanoɗon ngal golle moƴƴe.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَهُوَ ٱلَّذِي مَدَّ ٱلۡأَرۡضَ وَجَعَلَ فِيهَا رَوَٰسِيَ وَأَنۡهَٰرٗاۖ وَمِن كُلِّ ٱلثَّمَرَٰتِ جَعَلَ فِيهَا زَوۡجَيۡنِ ٱثۡنَيۡنِۖ يُغۡشِي ٱلَّيۡلَ ٱلنَّهَارَۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَتَفَكَّرُونَ
Ko Kanko seniiɗo On woni weertuɗo leydi ndin, O tagi pelle tabituɗe e mayri fii wata ndi yergu e yimɓe ɓen. O waɗi e noone kala e dimɗe ɗen, noone ɗiɗi gorel e deyel wano kulle ɗen. Himo suddira jemma on ñalorma on, o niɓɓita ɓaawo nde o jalbunoo. Wonii e ko jantaa koo, dalilaaji e ɓanngannduyeeji wonannde yimɓe miijitotooɓe taskoo ɓen e golle Alla ɗen, ko kamɓe nafitorta ɗin dalilaaji e ɓanngannduyeeji.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَفِي ٱلۡأَرۡضِ قِطَعٞ مُّتَجَٰوِرَٰتٞ وَجَنَّٰتٞ مِّنۡ أَعۡنَٰبٖ وَزَرۡعٞ وَنَخِيلٞ صِنۡوَانٞ وَغَيۡرُ صِنۡوَانٖ يُسۡقَىٰ بِمَآءٖ وَٰحِدٖ وَنُفَضِّلُ بَعۡضَهَا عَلَىٰ بَعۡضٖ فِي ٱلۡأُكُلِۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَعۡقِلُونَ
Hino ka leydi tummbe ɓadondirɗe, hino ton kadi gese 'inabu, e remuruuji, e tamarooje dukkinɗe e salndu wooturu, goɗɗe dukkiniri calɗi calɗi. Ɗen gese e remuruuji no yarniree ndiyam gootam. Meɗen ɓurna yoga majji dow yoga ka dakamme ekw immorde e nafooreeji, e hoore ko ɗi ɓadondiri kon fow ɗi yariraa ndiyam gootam. Wonii e ko jantaa koo, dalilaaji e ɓannganndaduyeeji, wonannde yimɓe haqqilooɓe; tawde ko kamɓe woni taskotooɓe ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ وَإِن تَعۡجَبۡ فَعَجَبٞ قَوۡلُهُمۡ أَءِذَا كُنَّا تُرَٰبًا أَءِنَّا لَفِي خَلۡقٖ جَدِيدٍۗ أُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ بِرَبِّهِمۡۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ ٱلۡأَغۡلَٰلُ فِيٓ أَعۡنَاقِهِمۡۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ أَصۡحَٰبُ ٱلنَّارِۖ هُمۡ فِيهَا خَٰلِدُونَ
Si a ŋalɗay e goɗɗum an Nulaaɗo, haray ko ɓuri jojjude e ko ŋalɗataa, ko fennugol ɓe ngol immital, e wiide hujjinora yeddugol ngal: Eyoo si men maayii men wontii mbulmbulndi e ƴi'e kiɗɗe, menen men immintinte men wuurnitee? Ɓen woni yedduɓe immital ɓaawo maayde, ko ɓen kadi yeddi Joomi maɓɓe e kattal Makko immintingol maayuɓe. Ko ɓen woni kolbiroyteeɓe jolokooje Yiite ka daaɗe maɓɓe Ñalnde Darngal, ko ɓen kadi woni yimɓe Yiite, kamɓe ko ɓe luttooɓe e magge poomaa, fii maɓɓe lannataa, lepte maɓɓe dartotaako.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• إثبات قدرة الله سبحانه وتعالى والتعجب من خلقه للسماوات على غير أعمدة تحملها، وهذا مع عظيم خلقتها واتساعها.
Aayeeje ɗen hino tabintina kattal Alla seniiɗo On, e ŋalaw wonɗo e tagugol Mo kammuuli ɗin ko aldaa e tugaale ko ronndooɗi, e hoore ko ɗi mawɗi tagu kon ɗi yaaji.

• إثبات قدرة الله وكمال ربوبيته ببرهان الخلق، إذ ينبت النبات الضخم، ويخرجه من البذرة الصغيرة، ثم يسقيه من ماء واحد، ومع هذا تختلف أحجام وألوان ثمراته وطعمها.
Hiɗe tabintiniri kadi kattane Alla ngal e timmal reweede Mo nde hujja tagu ngun. Tawde Himo fuɗina puɗi mawɗi, O yaltina gabbe tokoose e majji, refti O yarnira ndiyam gootam. Ɗum e ɗum mun, ɗe luutondiray e mawneendi e nooneeji dimɗe e dakamme majji.

• أن إخراج الله تعالى للأشجار الضخمة من البذور الصغيرة، بعد أن كانت معدومة، فيه رد على المشركين في إنكارهم للبعث؛ فإن إعادة جمع أجزاء الرفات المتفرقة والمتحللة في الأرض، وبعثها من جديد، بعد أن كانت موجودة، هو بمنزلة أسهل من إخراج المعدوم من البذرة.
Wonnde ko Alla yaltinirta kon e leɗɗe mawɗe ɗen gabbe tokoose, ɓaawo ɗe woodanooka, ɗum ko raddugol sirkooɓe yedduɓe immital ɓen. Tawde ruttitugol mooɓita pattaali maayɗo saakitiiɗe ka leydi, wuurnita ɗi kesum ɓaawo ɗi woodeede, ɗum ko ŋanaaku ɓurngu hoyude diini fuɗingol abbere nde woodanooka.

وَيَسۡتَعۡجِلُونَكَ بِٱلسَّيِّئَةِ قَبۡلَ ٱلۡحَسَنَةِ وَقَدۡ خَلَتۡ مِن قَبۡلِهِمُ ٱلۡمَثُلَٰتُۗ وَإِنَّ رَبَّكَ لَذُو مَغۡفِرَةٖ لِّلنَّاسِ عَلَىٰ ظُلۡمِهِمۡۖ وَإِنَّ رَبَّكَ لَشَدِيدُ ٱلۡعِقَابِ
Sirkooɓe ɓen hino hawjirane an Nulaaɗo, lepte ɗen, hiɓe hawjana yanugol ɗe e maɓɓe ado neemaaji ɗi Alla hoddirani ɓe ɗin timmannde ɗe. Gomɗii le lepte yeruuje majje wulike ado maɓɓe e mofte fennuuɓe ɓen, ko haɗi ɓe waajitoragol ɗum? Pellet, Joomi maa an Nulaaɗo, ko Jom-yawtangol wonannde yimɓe ɓen, e hoore ko ɓe tooñata kon. O hawjantaa leptugol ɓe fii no ɓe tuubirana Alla. Pellet, Kanko Alla ko O tiiɗuɗo leptugol wonande haɓɓitotooɓe e keeferaaku ɓen si ɓe tuubaali.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَيَقُولُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لَوۡلَآ أُنزِلَ عَلَيۡهِ ءَايَةٞ مِّن رَّبِّهِۦٓۗ إِنَّمَآ أَنتَ مُنذِرٞۖ وَلِكُلِّ قَوۡمٍ هَادٍ
Ɓen yedduɓe Alla hino wi'irane salaare e sattere feere maɓɓe: Ko haɗno Aaya jippinee e Muhammadu immorde ka Joomi makko, wano ko jippinanoo kon e Muusaa e Iisaa? Anndu an Nulaaɗo, ko an jertinoowo hulɓina yimɓe ɓen e lepte Alla ɗen. Alanaa ma e maandeeji Alla ɗin si wanaa ko O jonnu-maa kon. Hino woodani kala yimɓe, Annabaajo fewnoowo ɓe e laawol goonga, o tinndina ɓe e maggol.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱللَّهُ يَعۡلَمُ مَا تَحۡمِلُ كُلُّ أُنثَىٰ وَمَا تَغِيضُ ٱلۡأَرۡحَامُ وَمَا تَزۡدَادُۚ وَكُلُّ شَيۡءٍ عِندَهُۥ بِمِقۡدَارٍ
Alla no anndi kala ko deyel saawata e reedu mun, Himo anndi kadi kala ko renngaaji ɗin heɓata: ustagol, ɓeydagol, nawnaare maa cellal. Huunde kala ka Makko Seniiɗo On, ko eɓɓaa-ɗum, ɓeydotaako ɗon, ɗuytotaako e mun. .
Arabic explanations of the Qur’an:
عَٰلِمُ ٱلۡغَيۡبِ وَٱلشَّهَٰدَةِ ٱلۡكَبِيرُ ٱلۡمُتَعَالِ
Tawde Kanko Seniiɗo On, ko O annduɗo kala ko wirnanii so'irɗe tagu Makko ngun, Annduɗo kala ko ɗi so'irɗe maɓɓe ɗen so'ata. On Mawɗo e sifaaji Mun e inɗe Mun e golle Mun, Townitoriiɗo kala tagu Makko ngun jaati Makko e sifaaji Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
سَوَآءٞ مِّنكُم مَّنۡ أَسَرَّ ٱلۡقَوۡلَ وَمَن جَهَرَ بِهِۦ وَمَنۡ هُوَ مُسۡتَخۡفِۭ بِٱلَّيۡلِ وَسَارِبُۢ بِٱلنَّهَارِ
Himo anndi sirru e ko ɓuri ɗum. Hino fotana Mo anndugol on suuɗuɗo koongol e mooɗon, onon yimɓe ɓen, e on feññinɗo ngol. Ko wano non kadi anngol Mo on suuɗorayɗo yimɓe ɓen jemma, e on yaltintinoowo golle mun ɗen ñalorma teɗɗam.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَهُۥ مُعَقِّبَٰتٞ مِّنۢ بَيۡنِ يَدَيۡهِ وَمِنۡ خَلۡفِهِۦ يَحۡفَظُونَهُۥ مِنۡ أَمۡرِ ٱللَّهِۗ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُغَيِّرُ مَا بِقَوۡمٍ حَتَّىٰ يُغَيِّرُواْ مَا بِأَنفُسِهِمۡۗ وَإِذَآ أَرَادَ ٱللَّهُ بِقَوۡمٖ سُوٓءٗا فَلَا مَرَدَّ لَهُۥۚ وَمَا لَهُم مِّن دُونِهِۦ مِن وَالٍ
Hino woodni Mo Kanko seniiɗo On, Malaa'ikaaɓe lontondirooɓe e neɗɗo on: woɗɓe arda jemma, ɓeya arda ñalorma. Hiɓe reenira neɗɗo on yamiroore Alla, immorde e koddoruyeeji ɗi Alla winndi yo ɓe daɗndu mo e majji, ɓe winnda haalaaji e golle makko. Pellet Alla waylataa moƴƴere yimɓe waɗta bone, haa ɓe waylira yettugol Mo. Si Alla faandanike yimɓe halakuyee, alaa yiltoowo ko O faandii kon. Alanaa on onon yimɓe ɓen, gaanin Alla, immorde e giɗo heftoowo fiyakuuji mon, on Mo ruttotɗon e mun fii duñugol alba'ujji memayɗi on.
Arabic explanations of the Qur’an:
هُوَ ٱلَّذِي يُرِيكُمُ ٱلۡبَرۡقَ خَوۡفٗا وَطَمَعٗا وَيُنشِئُ ٱلسَّحَابَ ٱلثِّقَالَ
Ko Kanko woni holliroowo on, onon ɓee yimɓe, maƴe ɗen, O hawtitana on e ɗum: hulugol maƴƴe ɗen e tamƴinagol toɓo ngon. Ko Kanko kadi fuɗɗata ɗen duule teddiniraaɗe toɓo heewngo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَيُسَبِّحُ ٱلرَّعۡدُ بِحَمۡدِهِۦ وَٱلۡمَلَٰٓئِكَةُ مِنۡ خِيفَتِهِۦ وَيُرۡسِلُ ٱلصَّوَٰعِقَ فَيُصِيبُ بِهَا مَن يَشَآءُ وَهُمۡ يُجَٰدِلُونَ فِي ٱللَّهِ وَهُوَ شَدِيدُ ٱلۡمِحَالِ
Digaali ɗen no senina Joomi majje yettugol Mo hamdinoo. Mala'ikaaɓe ɓen kadi subbunhinanoo Joomi maɓɓe hulugol Mo mawnina Mo. Alla no wurta parñite sunnooje ɗen e on Mo O muuyi e tagu Makko ngun, ɗe halka mo. Heeferɓe ɓen hino yeddondira fii wootinɗingol Alla. Alla non ko saɗtuɗo nanngal e doole wonannde on yedduɗo Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• عظيم مغفرة الله وحلمه عن خطايا بني آدم، فهم يستكبرون ويَتَحَدَّوْنَ رسله وأنبياءه، ومع هذا يرزقهم ويعافيهم ويحلم عنهم.
Haforal Alla ngal e muñal Makko ngal gaayi e goopi ɓiɗɓe Aadama ɓen, ko ko mawni: ɓe townitoto ɓe teeroo Nulaaɓe e Annabaaɓe Makko. Ɗum e wonnde, O arsikay ɓe, O yaafanoo ɓe, O muññanoo ɓe.

• سعة علم الله تعالى بما في ظلمة الرحم، فهو يعلم أمر النطفة الواقعة في الرحم، وصَيْرُورتها إلى تخليق ذكر أو أنثى، وصحته واعتلاله، ورزقه وأجله، وشقي أو سعيد، فعلمه بها عام شامل.
Ganndal Alla ngal e ko woni kon ka renngaaji hino yaaji. Himo anndi fii toɓɓere maniiyu nden ka rennga, e no nde waylorta wonta gorel maa deyel, cella e nawna mayre, arsike e lajal mayre, maleede maa malkiseede mayre. Ganndal Makko fii ɗum hino mofti.

• عظيم عناية الله ببني آدم، وإثبات وجود الملائكة التي تحرسه وتصونه وغيرهم مثل الحَفَظَة.
Ko Alla toppitori ɓiɗɓ Aadama ɓen kon hino mawni, tabitiri seedee Malaa'ikaaɓe aynooɓe mo ɓen e woɗɓe goo, wano reenooɓe ɓen.

• أن الله تعالى يغير حال العبد إلى الأفضل متى ما رأى منه اتباعًا لأسباب الهداية، فهداية التوفيق منوطة باتباع هداية البيان.
Aayeeje ɗen hollii wonnde Alla waylirii fiyaaku yimɓe faade ko ɓuri moƴƴudee woo tuma O yi'i etaare maɓɓe no ɓe feewira. Tawde ko etanagol peewal ngal na fawii e rewde peewal banngungal.

لَهُۥ دَعۡوَةُ ٱلۡحَقِّۚ وَٱلَّذِينَ يَدۡعُونَ مِن دُونِهِۦ لَا يَسۡتَجِيبُونَ لَهُم بِشَيۡءٍ إِلَّا كَبَٰسِطِ كَفَّيۡهِ إِلَى ٱلۡمَآءِ لِيَبۡلُغَ فَاهُ وَمَا هُوَ بِبَٰلِغِهِۦۚ وَمَا دُعَآءُ ٱلۡكَٰفِرِينَ إِلَّا فِي ضَلَٰلٖ
Ko Allaahu On tun woodani noddaandu tawhiidi, gooto kafidaa Mo e ɗum. Ɗin sanamuuji ɗi sirkooɓe ɓen noddata ko woori Alla, ɗi jaabotaako ɓe e huunde. Ko ɓe noddata ɗin kon wonaali, si wanaa sugu ɗonka fontuɗo juuɗe mun e ndiyam fii no ɗam hewtira hunnduko makko o yarira ɗon, hara non ɗam ndiyam wonaali yottotoo-ɗam hunduko makko. Ko heeferɓe ɓen noddata sanamuuji ɗin kon wonaali si wanaa e yeebaare e woɗɗitagol sawaaba; tawde ɗi waawaa pooɗannde ɓe ɓafa, maa duñugol lorra.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلِلَّهِۤ يَسۡجُدُۤ مَن فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ طَوۡعٗا وَكَرۡهٗا وَظِلَٰلُهُم بِٱلۡغُدُوِّ وَٱلۡأٓصَالِ۩
Ko Alla tun woni ko jebbilantore sujjugol, denndaa- ngal ko woni ka kammuuli e ka leydi, Gomɗinɗo e keefeero hino fota e ɗum; si wanaa fii gomɗinɗo on yankinoray sujjugol ngol ɗoftaare, heeferɓe ɓen yankinorana Mo karahan.ko neesu mum ɗowata mbo e jebbilanaade Alla, ko e Makko ɗowtato kala jogitii ɗowdi e tagu Makko ngun, bimmbi e kiikiiɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
قُلۡ مَن رَّبُّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ قُلِ ٱللَّهُۚ قُلۡ أَفَٱتَّخَذۡتُم مِّن دُونِهِۦٓ أَوۡلِيَآءَ لَا يَمۡلِكُونَ لِأَنفُسِهِمۡ نَفۡعٗا وَلَا ضَرّٗاۚ قُلۡ هَلۡ يَسۡتَوِي ٱلۡأَعۡمَىٰ وَٱلۡبَصِيرُ أَمۡ هَلۡ تَسۡتَوِي ٱلظُّلُمَٰتُ وَٱلنُّورُۗ أَمۡ جَعَلُواْ لِلَّهِ شُرَكَآءَ خَلَقُواْ كَخَلۡقِهِۦ فَتَشَٰبَهَ ٱلۡخَلۡقُ عَلَيۡهِمۡۚ قُلِ ٱللَّهُ خَٰلِقُ كُلِّ شَيۡءٖ وَهُوَ ٱلۡوَٰحِدُ ٱلۡقَهَّٰرُ
An Nulaaɗo, maakan ɓee heeferɓe rewidooɓe e Alla goɗɗum goo: ko hommbo woni taguɗo kammuuli ɗin e leydi ndin, toppitiiɗo ɗi? Maaku an Nulaaɗo: Ko Alla woni taguɗo ɗin ɗiɗi, O toppitiiɗi. Hiɗon qirritii ɗum onon. Maakan ɓe an Nulaaɗo: E on jogitani ko'e mon heftuɓe gaain Alla, ɓe waawanaa ko'e maɓɓe pooɗude nafa, wanaa fere huncangol hoore-mun lorra? Ko honno ɗin waawiranta ɗum goɗɗo goo? Maakan ɓe an Nulaaɗo: E hara keefeero wumuɗo giiɗe fotay e gomɗinɗo yi'oowo feewuɗo? Kaa hara keefeero wonɗo e niɓe on fotay e gomɗinɗo yi'iroowo ndaygu on? Kaa ɓe waɗay Alla seniiɗo On kafidiiɓe Mo ka tagu, tagirɓe sugu tagu Makko ngun, tagu Alla nannditani ɓe e tagu kafidiiɓe maɓɓe ɓen? Maakan ɓe an Nulaaɗo: Ko Alla tun woni taguɗo kala huunde, kafidiiɗo alanaa Mo e tagu ngun, ko Kanko woni heertorɗo reweede, hannduɗo hertinaneede dewal, On Fooluɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَنزَلَ مِنَ ٱلسَّمَآءِ مَآءٗ فَسَالَتۡ أَوۡدِيَةُۢ بِقَدَرِهَا فَٱحۡتَمَلَ ٱلسَّيۡلُ زَبَدٗا رَّابِيٗاۖ وَمِمَّا يُوقِدُونَ عَلَيۡهِ فِي ٱلنَّارِ ٱبۡتِغَآءَ حِلۡيَةٍ أَوۡ مَتَٰعٖ زَبَدٞ مِّثۡلُهُۥۚ كَذَٰلِكَ يَضۡرِبُ ٱللَّهُ ٱلۡحَقَّ وَٱلۡبَٰطِلَۚ فَأَمَّا ٱلزَّبَدُ فَيَذۡهَبُ جُفَآءٗۖ وَأَمَّا مَا يَنفَعُ ٱلنَّاسَ فَيَمۡكُثُ فِي ٱلۡأَرۡضِۚ كَذَٰلِكَ يَضۡرِبُ ٱللَّهُ ٱلۡأَمۡثَالَ
Alla waɗii misal mutugol meere nden e heddagol goonga kan, ndiyam toɓo kammu ngun, si ɗam ilinii jooli, luggi hawri, kala e yeru mun, ilol ngol ronndoo nguufo ngon dow hummba hoore ndiyam ɗam. O waɗi misal goo e yoga e ko yimɓe ɓen huncinirta oogirɗe ɗen fii ɗaɓɓugol cuɗaari majje tafa ko yimɓe ɓen cuɗora. Ko sugu ɗen mise ɗiɗi Alla ɓannginirta goonga e meere: Meere nden, ko sugu ngufo hummbay- ngo ka ndiyam ngon e sugu ko hawketee e ko haynae ko e oogirɗe ɗen, goonga kan, ko sugu ndiyam laaɓu-ɗam yaretee-ɗam, fuɗinay-ɗam dimɗe e kuɗi e kon ko heddotoo e oogirɗe ɗen si taayinaama yimɓe ɓen nafitora. Ko wano Alla waɗirii ɗee mise ɗiɗi non, O waɗiranta yimɓe ɓen mise, fii senndugol goonga e meere.
Arabic explanations of the Qur’an:
لِلَّذِينَ ٱسۡتَجَابُواْ لِرَبِّهِمُ ٱلۡحُسۡنَىٰۚ وَٱلَّذِينَ لَمۡ يَسۡتَجِيبُواْ لَهُۥ لَوۡ أَنَّ لَهُم مَّا فِي ٱلۡأَرۡضِ جَمِيعٗا وَمِثۡلَهُۥ مَعَهُۥ لَٱفۡتَدَوۡاْ بِهِۦٓۚ أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمۡ سُوٓءُ ٱلۡحِسَابِ وَمَأۡوَىٰهُمۡ جَهَنَّمُۖ وَبِئۡسَ ٱلۡمِهَادُ
Hino woodani gomɗimɓe nootiiɓe Joomi mun e kon ko O noddi ɓe e mun fii bajjinɗingol Mo ɗoftoo Mo, mbarjaari moƴƴundi, ndin woni Aljanna. Heeferɓe saliiɓe nootagol Mo ɓen, si tawno hiɓe joginoo feere kala ko woni ka leydi kon e jawle, e cowaŋlle yeru ɗum, ɓe funsirayno ɗum soktorogl ko'e maɓɓe e lepte. Ɓen saliiɓe nootagol noddaandu Joomi maɓɓe ndun, ɓe hasboyte e bonɗi maɓɓe ɗin fow, jaaƴorde maɓɓe nden ton ko ka Jahannama. Nge bonii ndaɗɗudi e ñiiɓirde maɓɓe e ngen Yiite.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• بيان ضلال المشركين في دعوتهم واستغاثتهم بغير الله تعالى، وتشبيه حالهم بحال من يريد الشرب فيبسط يده للماء بلا تناول له، وليس بشارب مع هذه الحالة؛ لكونه لم يتخذ وسيلة صحيحة لذلك.
Aayeeje ɗen ɓannginii majjere sirkooɓe ɓen e nodditagol ɓe ngol faabinora ko woori Alla. Fiyaaku maɓɓe on no nanndita e on faalaɗo yarde ndiyam, o fonta juuɗe makko ɗen ɗan ronka arde mo, on ɗon wonaali yaroowo, tawde o memminaali sabuuji ɗin no ɗum newora.

• أن من وسائل الإيضاح في القرآن: ضرب الأمثال وهي تقرب المعقول من المحسوس، وتعطي صورة ذهنية تعين على فهم المراد.
Hino jeyaa e laabi no Alqur'aana ɓannginirta huunde: waɗugol mise ɗe haqqille faamata, mbaadinira ɗe piiji ɗi haqqille gasata faamirde.

• إثبات سجود جميع الكائنات لله تعالى طوعًا، أو كرهًا بما تمليه الفطرة من الخضوع له سبحانه.
Aayeeje ɗen hino tabintinani Alla sujjangol Mo tagu ngun fow, ɗoftaare maa yiɗi añi.

۞ أَفَمَن يَعۡلَمُ أَنَّمَآ أُنزِلَ إِلَيۡكَ مِن رَّبِّكَ ٱلۡحَقُّ كَمَنۡ هُوَ أَعۡمَىٰٓۚ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُوْلُواْ ٱلۡأَلۡبَٰبِ
On annduɗo wonnde ko Alla jippini kon e maaɗa an Nulaaɗo, ko immorde ka Joomi maa, sikke alaa e mu'un; on gomɗinɗo nootii Alla, o fotataa wa on gunɗo keefeero mo nootaaki Alla. Anndu non ko waajitorta ɗum, ko joomiraaɓe haqqillaaji hisuɗi ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلَّذِينَ يُوفُونَ بِعَهۡدِ ٱللَّهِ وَلَا يَنقُضُونَ ٱلۡمِيثَٰقَ
Nootiiɓe Alla ɓen, ko ɓen woni hunnooɓe ko ɓe ahodi e Alla kon maa ko ɓe ahodata e jeyaaɓe Makko ɓen kon, ɓe firtataa ahodal maɓɓe e Alla maa ahadi goɗɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱلَّذِينَ يَصِلُونَ مَآ أَمَرَ ٱللَّهُ بِهِۦٓ أَن يُوصَلَ وَيَخۡشَوۡنَ رَبَّهُمۡ وَيَخَافُونَ سُوٓءَ ٱلۡحِسَابِ
ko ɓen kadi woni jokkooɓe kala ko Alla yamiri jokkagol e mun immorde e enɗam, hiɓe hulira Joomi maɓɓe kulul duñayɓe ngol e ɗoftagol yamirooje Makko woɗɗitoo haɗaaɗi Makko. Hiɓe hula kadi nde ɓe Alla hasbirta ɓe kala ko ɓe faggitii e bakkaatu, tawde mo saɗtiraama hasboore, o halkoto.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱلَّذِينَ صَبَرُواْ ٱبۡتِغَآءَ وَجۡهِ رَبِّهِمۡ وَأَقَامُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَأَنفَقُواْ مِمَّا رَزَقۡنَٰهُمۡ سِرّٗا وَعَلَانِيَةٗ وَيَدۡرَءُونَ بِٱلۡحَسَنَةِ ٱلسَّيِّئَةَ أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمۡ عُقۡبَى ٱلدَّارِ
Ko ɓen kadi woni muññoriiɓe ɗoftagol Alla ngol, e ko Alla hoddirani ɓe kon woni moƴƴere maa bone, ɓe salii yeddugol Mo ngol ɗaɓɓugol welayee Alla, ɓe timminiri julde nden haaniri, ɓe nafqiri jawle ɗe Men yeɗi ɓe ɗen no haaniri, ɓe suuɗiri ngol nafku- gol kulol yiingo, ɓe feññiri ɗum fii no woɗɓe ñemtinira ɓe. Hino jeyaa e kelɗere maɓɓe, duñirgol bone boniiɗo e maɓɓe on moƴƴagol e makko. Ɓe siforiiɓe ɗin sifaaji, hino woodani ɓe galle yettiniiɗi Ñalnde Darngal.
Arabic explanations of the Qur’an:
جَنَّٰتُ عَدۡنٖ يَدۡخُلُونَهَا وَمَن صَلَحَ مِنۡ ءَابَآئِهِمۡ وَأَزۡوَٰجِهِمۡ وَذُرِّيَّٰتِهِمۡۖ وَٱلۡمَلَٰٓئِكَةُ يَدۡخُلُونَ عَلَيۡهِم مِّن كُلِّ بَابٖ
Ɗen battane moƴƴe yettiniiɗe, ko Aljannaaji ɗi ɓe ñiiɓata e muuɗum poomaa. Hino jeyaa e neemaaji maɓɓe ton, wonnde ɓe naatiday e ɓen feewuɓe e baabiraaɓe maɓɓe ɓen, e neeniraaɓe maɓɓe ɓen, e rewɓe maɓɓe ɓen, e ɓiɗɓe maɓɓe ɓen timmiirgol welo-welo hawroygol e maɓɓe. Hara ontuma, Malaa'ikaaɓe ɓen hino naatirana ɓe dame ɗen fow saɗnugol ɓe ka Aljanna.
Arabic explanations of the Qur’an:
سَلَٰمٌ عَلَيۡكُم بِمَا صَبَرۡتُمۡۚ فَنِعۡمَ عُقۡبَى ٱلدَّارِ
Malaa'ikaaɓe ɓen hiwrora ɓe tuma kala ɓe naati ka maɓɓe: "Kisal wonii e mon (salâmun ‘alaykum)", e maanaa: on hisirii e bone on sabu muñal mon ngal e ɗoftagol Alla, e koddoruyeeji Makko kaaɗɗi ɗin, e ko saliɗon yeddugol Mo ngol. Battane galle mon ɗen moƴƴii".
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱلَّذِينَ يَنقُضُونَ عَهۡدَ ٱللَّهِ مِنۢ بَعۡدِ مِيثَٰقِهِۦ وَيَقۡطَعُونَ مَآ أَمَرَ ٱللَّهُ بِهِۦٓ أَن يُوصَلَ وَيُفۡسِدُونَ فِي ٱلۡأَرۡضِ أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمُ ٱللَّعۡنَةُ وَلَهُمۡ سُوٓءُ ٱلدَّارِ
Ɓen non firtooɓe ahadi Alla ndin ɓaawo fiɓugol ndi, ɓe taƴoo e ko Alla yamiri kon yo jokke e enɗam, ko ɓen woni woɗɗinaama e yurmeende Alla. Hino woodani ɓen, battane bonɗo, ɗeen woni Yiite!
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱللَّهُ يَبۡسُطُ ٱلرِّزۡقَ لِمَن يَشَآءُ وَيَقۡدِرُۚ وَفَرِحُواْ بِٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا وَمَا ٱلۡحَيَوٰةُ ٱلدُّنۡيَا فِي ٱلۡأٓخِرَةِ إِلَّا مَتَٰعٞ
Alla no yaññana arsike on Mo O muuyi, Himo ɓiɗtinana kadi on Mo O muuyi e jeyaaɓe Makko ɓen. Yaajireede arsike wonaa maande maloore maa giggol Alla, ɓiɗtoreede ɗum kadi wonaa maa- nde malkiseede. Yedduɓe ɓen weltorii nguurndam aduna ɓe deeƴii e ɗum, hara non nguurndam aduna ɗam wonaali ka laakara, si wanaa dakamme seeɗa lannoowo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَيَقُولُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لَوۡلَآ أُنزِلَ عَلَيۡهِ ءَايَةٞ مِّن رَّبِّهِۦۚ قُلۡ إِنَّ ٱللَّهَ يُضِلُّ مَن يَشَآءُ وَيَهۡدِيٓ إِلَيۡهِ مَنۡ أَنَابَ
Ɓen yedduɓe Alla e Ayaaje Makko ɗen no wi'a: "Ko haɗno aaya jippinee e Muhammadu immorde ka Joomi makko, tinndinoowo goonga makko, men gomɗina mo?" Maakan ɓee an Nulaaɗo: "Alla kan majjiniray nunɗal Makko ngal mo O muuyi, O fewnira e Makko on tuuɓuɗo ruttorii ɓural Makko. Peewal ngal wanaa e juuɗe maɓɓe woni, sakko ɓe humindira ngal e jippagol Aaya".
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَتَطۡمَئِنُّ قُلُوبُهُم بِذِكۡرِ ٱللَّهِۗ أَلَا بِذِكۡرِ ٱللَّهِ تَطۡمَئِنُّ ٱلۡقُلُوبُ
Ɓen ɓe Alla fewnata, ko gomɗimɓe ɓen, ɓe ɓerɗe mun deeƴirta jantorgol Alla subbunhinagol hamdinoo, e janngugol Deftere Makko nden heɗitoo nde. Anndee ko jantagol Alla ngol tun ɓerɗe ɗen deeƴirta, ko ɗum ɗe haani deeƴirde.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الترغيب في جملة من فضائل الأخلاق الموجبة للجنة، ومنها: حسن الصلة، وخشية الله تعالى، والوفاء بالعهود، والصبر والإنفاق، ومقابلة السيئة بالحسنة والتحذير من ضدها.
Rerɗugol ko jeyaaɗum e jikku moƴƴo naatnooji Aljanna, hino jeyaa e mun: Rerɗugol jokka enɗam, e hulugol Alla, e hunnugol ahadi, e muññagol ka wintagol, e yottorgol bone on moƴƴere, e rentirgol e bone.

• أن مقاليد الرزق بيد الله سبحانه وتعالى، وأن توسعة الله تعالى أو تضييقه في رزق عبدٍ ما لا ينبغي أن يكون موجبًا لفرح أو حزن، فهو ليس دليلًا على رضا الله أو سخطه على ذلك العبد.
Arsike ko juuɗe Alla woni. Yaajireede arsike maa faireede haanaa ka weltina maa sunina, tawde ɗum hollaa giggol Alla maa tikkere Makko e jeyaaɗo on.

• أن الهداية ليست بالضرورة مربوطة بإنزال الآيات والمعجزات التي اقترح المشركون إظهارها.
Peewal ngal humondira e jippagol Aaya ma kaawisaaji ɗi sirkooɓe ɓen lanndii ɗin tun.

• من آثار القرآن على العبد المؤمن أنه يورثه طمأنينة في القلب.
Hino jeyaa e ko Alqur'aana battinirta e gomɗinɗo, ko nde deeƴinta ɓernde makko nden kon.

ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ طُوبَىٰ لَهُمۡ وَحُسۡنُ مَـَٔابٖ
Ɓee ɗoo gomɗimɓe Alla ɓe golle moƴƴe, ɓadinooje ɓe Alla, hino woodani ɓe nguuree newiiɗo laakara, e battane moƴƴe; ɗen woni Aljanna.
Arabic explanations of the Qur’an:
كَذَٰلِكَ أَرۡسَلۡنَٰكَ فِيٓ أُمَّةٖ قَدۡ خَلَتۡ مِن قَبۡلِهَآ أُمَمٞ لِّتَتۡلُوَاْ عَلَيۡهِمُ ٱلَّذِيٓ أَوۡحَيۡنَآ إِلَيۡكَ وَهُمۡ يَكۡفُرُونَ بِٱلرَّحۡمَٰنِۚ قُلۡ هُوَ رَبِّي لَآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ عَلَيۡهِ تَوَكَّلۡتُ وَإِلَيۡهِ مَتَابِ
Ko wano ngal nulal ngal Men nulirnoo Nulaaɓe yawtunooɓe ɓen e mofte maɓɓe ɗen, Men nulir-maa an Nulaaɗo e mofte maa ɗen, fii yo a janngan ɓe Alqur'aanaare nde Men wahayini nden e maaɗa. Nde yonii dallinornde e goongugol maa, kono yimɓe maa ɓen yeddirii nde yeddugol ɓe Yurmotee- ɗo On, tawde ɓe kafidii Mo e goɗɗum goo. Maakan ɓe an Nulaaɗo: On Yurmeteeɗo Mo sirkanton, ko On woni Joomi am, Mo reweteeɗo e goonga alaa si wanaa Kanko. Ko e Makko mi fawi kala fiyaaku am, ko e Makko kadi woni tuubirde am.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَوۡ أَنَّ قُرۡءَانٗا سُيِّرَتۡ بِهِ ٱلۡجِبَالُ أَوۡ قُطِّعَتۡ بِهِ ٱلۡأَرۡضُ أَوۡ كُلِّمَ بِهِ ٱلۡمَوۡتَىٰۗ بَل لِّلَّهِ ٱلۡأَمۡرُ جَمِيعًاۗ أَفَلَمۡ يَاْيۡـَٔسِ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَن لَّوۡ يَشَآءُ ٱللَّهُ لَهَدَى ٱلنَّاسَ جَمِيعٗاۗ وَلَا يَزَالُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ تُصِيبُهُم بِمَا صَنَعُواْ قَارِعَةٌ أَوۡ تَحُلُّ قَرِيبٗا مِّن دَارِهِمۡ حَتَّىٰ يَأۡتِيَ وَعۡدُ ٱللَّهِۚ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُخۡلِفُ ٱلۡمِيعَادَ
Si tawno woodayno e defte Joomiiko ɗen gasaynde naɓireede pelle ɗen, maa nde seekiree leydi ndin ɓulli e canɗi yalta, maa nde nde janngee e maayɗo tun immitoo, ko ndee Alqur'aanaare jippinaande e maaɗa an Nulaaɗo wonaynoo. Tawde ko nde laaɓunde dalil, mawnunde batte si tawno ko ɓe joomiraaɓe ɓerɗe hulooje. Kono ɓe bugitii nde. Ko woni tun, ko Alla fiyaaku on fow woodani e jippingol kaawisaaji ekn. E gomɗimɓe Alla ɓen anndaali wonnde, si Alla muuyuno fewnugol yimɓe ɓen fow ko aldaa e jippingol maandeji ɗi no fewna ɓe, O waɗayno ɗum? Kono O waɗaali ɗum. Masiibo tiiɗuɗo seerataa hino heɓa yedduɓe Alla ɓen sabu kuuɗe maɓɓe keeferaaku e geddi ɗen, maa ngon masiibo jippoo takko galle maɓɓe haa fodoore Alla jippagol lepte jokkondirooje ɗen ara. Pellet Alla firtataa fodoore nde O fodi, si lajal mayre dottaande nden hewtii.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَقَدِ ٱسۡتُهۡزِئَ بِرُسُلٖ مِّن قَبۡلِكَ فَأَمۡلَيۡتُ لِلَّذِينَ كَفَرُواْ ثُمَّ أَخَذۡتُهُمۡۖ فَكَيۡفَ كَانَ عِقَابِ
A Wonaa Nulaaɗo mo yimɓe mun adii fennude ɓe jalkita, gomɗii mofte adinooɓe ma an Nulaaɗo, fennii Nulaaɓe maɓɓe, Mi muññanii ɓen yedduɓe Nulaaɓe mun ɓen haa ɓe sikki Mi halkataa ɓe, refti Mi nanngitiri ɓe lepte ɗuuɗuɗe. E miijo maa, ko honno lepte Am ɗen wonirnoo e ɓen? Pellet ɗe wonuno lepte sattuɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَفَمَنۡ هُوَ قَآئِمٌ عَلَىٰ كُلِّ نَفۡسِۭ بِمَا كَسَبَتۡۗ وَجَعَلُواْ لِلَّهِ شُرَكَآءَ قُلۡ سَمُّوهُمۡۚ أَمۡ تُنَبِّـُٔونَهُۥ بِمَا لَا يَعۡلَمُ فِي ٱلۡأَرۡضِ أَم بِظَٰهِرٖ مِّنَ ٱلۡقَوۡلِۗ بَلۡ زُيِّنَ لِلَّذِينَ كَفَرُواْ مَكۡرُهُمۡ وَصُدُّواْ عَنِ ٱلسَّبِيلِۗ وَمَن يُضۡلِلِ ٱللَّهُ فَمَا لَهُۥ مِنۡ هَادٖ
E ko on darorɗo reenugol arsikaaji tagu ngun fow, aynituɗo kala wonkii e ko ki faggitotoo e golle, O yoɓita ki golle makki, ko On haandi e dewal? Kaa ko ɗii sanamuuji ɗi hanndaa e reweede? Heeferɓe ɓen waɗii ɗin kafidaaɗi Alla tooñi e fenaande. Maakan ɓe an Nulaaɗo: Innanee men kafidiiɗi mon ɗi rewdoton ɗin e Alla, si on laatike goongu ɓe e ko nodditiɗon. Kaa on humpitay Alla ko O anndaa ka leydi e kafidiiɗi? Kaa on humpitay Mo woni ko feeñi tun e gonngol kono alaa woodaaka? Ko woni goo-nga, seytaane cuɗanii yedduɓe ɓen pewje maɓɓe bonɗe ɗen, ɓe yeddi Alla, ɗi palii ɓe gaayi e laawol peewal ngol. Kala non mo Alla majjini e ngol laawol peewal, haray fewnoowo mo alaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّهُمۡ عَذَابٞ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۖ وَلَعَذَابُ ٱلۡأٓخِرَةِ أَشَقُّۖ وَمَا لَهُم مِّنَ ٱللَّهِ مِن وَاقٖ
Hino woodani ɓe lepte ka nguurndam aduna, ɗe no yanira e maɓɓe wareede e daheede e juuɗe gomɗimɓe ɓen. Pellet ko lepte laakara haɓɓitiiɗe ɓe ɗen ɓurɗe sattande ɓe nise diini lepte aduna ɗen, tawde ko ɗe sattuɗe duumotooɗe ɗe taƴondir- taa. Alanaaɓe reenoowo ɓe e lepte Alla ɗen Ñalnde Darngal.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• أن الأصل في كل كتاب منزل أنه جاء للهداية، وليس لاستنزال الآيات، فذاك أمر لله تعالى يقدره متى شاء وكيف شاء.
Ka lasli, kala deftere tellinaande wonnde ko ardunde fewnugol, wanaa jippinirɗum Aayeeje tan. Ɗum ɗon ko yamiroore Alla, Himo hoddira ɗum no O haajiri e no O muuyiri.

• تسلية الله تعالى للنبي صلى الله عليه وسلم، وإحاطته علمًا أن ما يسلكه معه المشركون من طرق التكذيب، واجهه أنبياء سابقون.
Alla no yeewtira Annabiijo on (yo o his), O anndina mo wonnde ko sirkooɓe ɓen fennata mo kon, Annabaaɓe adinooɓe ɓen hawriino e ɗum.

• يصل الشيطان في إضلال بعض العباد إلى أن يزين لهم ما يعملونه من المعاصي والإفساد.
Seytaane no majjinira jeyaaɓe goo cuɗinangol ɓe ko ɓe huuwata e goopi e bone.

۞ مَّثَلُ ٱلۡجَنَّةِ ٱلَّتِي وُعِدَ ٱلۡمُتَّقُونَۖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُۖ أُكُلُهَا دَآئِمٞ وَظِلُّهَاۚ تِلۡكَ عُقۡبَى ٱلَّذِينَ ٱتَّقَواْۚ وَّعُقۡبَى ٱلۡكَٰفِرِينَ ٱلنَّارُ
Sifa Aljanna mo Alla fodi hulirɓe Mo ɗoftagol yami- rooje Makko ɗen woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin, ka ka canɗi ilata senngo ley kuɓeeje e leɗɗe majji. Dimɗe makko ɗen ko duumotooɗe ɗe taƴondirtaa, asku dimɗe aduna ɗen. Ko wano non kadi ɗowdi aljanna ndin duumotoondi ndi ustotaako. Ko ɗum woni battane hulirɓe Alla ɗoftagol yamirooje Makko ɗen woɗɗitoo e haɗaade Makko ɗin, battane hee-ferbe non ko naatugol Yiite nge ɓe duumotoo e mun poomaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱلَّذِينَ ءَاتَيۡنَٰهُمُ ٱلۡكِتَٰبَ يَفۡرَحُونَ بِمَآ أُنزِلَ إِلَيۡكَۖ وَمِنَ ٱلۡأَحۡزَابِ مَن يُنكِرُ بَعۡضَهُۥۚ قُلۡ إِنَّمَآ أُمِرۡتُ أَنۡ أَعۡبُدَ ٱللَّهَ وَلَآ أُشۡرِكَ بِهِۦٓۚ إِلَيۡهِ أَدۡعُواْ وَإِلَيۡهِ مَـَٔابِ
Ɓen Alyahuudaaɓe ɓe Men yeɗi Tawreeta, e ɓen Annasaaraaɓe ɓe Men yeɗi Linjiila, hiɓe weltora ko Men jippini kon e maaɗa an Nulaado, sabu ko ɗum yahdi kon e yoga kon ko jippinaa e maɓɓe. Kono hino e leƴƴi Alyahuuda e Annasaara'en yeddooɓe yoga e ko jippinaa kon e maaɗa, woni kala ko yahdaa e beleeɗe maɓɓe ɗen maa ko ɓe siforta waylaaɗum waɗtitaa. Maakan ɓe an Nulaaɗo: Anndee ko Alla yamiri lam, ko nde mi rewata Mo Kanko tun, hara mi kafidaali Mo e goɗɗum goo. Ko Kanko tun mi noddanta fii mun wanaa goɗɗum goo, ko ka Makko tun woni ruttorde am. Ko ɗum kadi Tawreeta e Linjiila addidi.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَكَذَٰلِكَ أَنزَلۡنَٰهُ حُكۡمًا عَرَبِيّٗاۚ وَلَئِنِ ٱتَّبَعۡتَ أَهۡوَآءَهُم بَعۡدَ مَا جَآءَكَ مِنَ ٱلۡعِلۡمِ مَا لَكَ مِنَ ٱللَّهِ مِن وَلِيّٖ وَلَا وَاقٖ
Ko wano Men jippiniri non defte adiiɗe ɗen e ɗemɗe yimbe maɓɓe, Men jippiniri Alqur'aana e maaɗa an Nulaaɗo. Ko nde konngol fensitaangol, ɓannginiraangol goonga e haala aarabu. Pellet si a jokkii mbeleeɗe yimɓe defte ɓen e momtugol ko yahdaa e mbeleeɗe maɓɓe ɗen, ɓaawo nde Alla hollu-laa ganndal Makko ngal, haray alanaa ma immorde ka Alla, reenoowo fiyaaku maa, e walloowo ma e ayɓe maa. Alanaama kadi daɗndoowo ma e lepte Makko ɗen.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا رُسُلٗا مِّن قَبۡلِكَ وَجَعَلۡنَا لَهُمۡ أَزۡوَٰجٗا وَذُرِّيَّةٗۚ وَمَا كَانَ لِرَسُولٍ أَن يَأۡتِيَ بِـَٔايَةٍ إِلَّا بِإِذۡنِ ٱللَّهِۗ لِكُلِّ أَجَلٖ كِتَابٞ
Gomɗii Men nulii Nulaaɓe ado maa an Nulaado, jeyaaɓe e yimɓe. Men waɗani ɓe genndiraaɓe e ɓiɗɓe wano ɓandinke fow. Haray wanaa Malaa'ika ɓe resataa ɓe jinbntaa Men waɗunoo ɓen Nulaaɓe, an ko e ɓen Nulaaɓe ɓandinkooɓe resooɓe jibina jeya-ɗaa. Ko waɗi si sirkooɓe ɓen hino ŋalɗa e ko wa'uɗaa nii kon? Haray non, dagantaako Nulaaɗo nde o addanta hoore-makko Aayaa, si wanaa nde Alla duŋanii mo ɗum. Hino woodani kala ñaawoore Alla, mbinndoodi ka ɗum jantaa fii mun, e lajal ngal ɓeydotaako ɗuytotaako.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَمۡحُواْ ٱللَّهُ مَا يَشَآءُ وَيُثۡبِتُۖ وَعِندَهُۥٓ أُمُّ ٱلۡكِتَٰبِ
Alla no meha ko O muuyi mehude e moƴƴere maa bone, malal maa malkise ek. Himo tabatina ko O haaji e ɗum. Ko ka Makko Alluwal reenaangal ngal woni, ruttorgal kala huunde. Kala ko ɓanngi e ko mehaa maa tabintinaa, hino yaadi e ko wini kon e maggal.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِن مَّا نُرِيَنَّكَ بَعۡضَ ٱلَّذِي نَعِدُهُمۡ أَوۡ نَتَوَفَّيَنَّكَ فَإِنَّمَا عَلَيۡكَ ٱلۡبَلَٰغُ وَعَلَيۡنَا ٱلۡحِسَابُ
Si Men hollii ma an Annabiijo, yogo ko Men fodi ɓe e lepte ado maayde maa nden, ɗum ko fewjoore Amen. Si taw non Men ƴettitii ma ado Men hollude ma ɗum, haray huunde fawaaki ma si wanaa yottin- gol ko Men yamir-maa yottingol kon. Wanaa an jogi yoɓitugol ɓe maa hasbugol ɓe, ɗum ko e Juuɗe Amen woni.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَوَلَمۡ يَرَوۡاْ أَنَّا نَأۡتِي ٱلۡأَرۡضَ نَنقُصُهَا مِنۡ أَطۡرَافِهَاۚ وَٱللَّهُ يَحۡكُمُ لَا مُعَقِّبَ لِحُكۡمِهِۦۚ وَهُوَ سَرِيعُ ٱلۡحِسَابِ
E ɓee heefreɓe yi'aali wonnde Meɗen ara e leydi ndin, Men ɗuytira ndi ka seraaji mari yaññugol lislaamu udditana juulɓe ɓen ton? Alla no ñaawira ko O haaji hakkunde jeyaaɓe Makko ɓen, hay e gooto wurtirtaa ñaawoore Makko nden ɗuytugol maa waylugol. Kanko seniiɗo On, ko O yacciiɗo hesboore, hiMo hasbira adiiɓe e sakkitiiɓe ñalnde wootere.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَقَدۡ مَكَرَ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡ فَلِلَّهِ ٱلۡمَكۡرُ جَمِيعٗاۖ يَعۡلَمُ مَا تَكۡسِبُ كُلُّ نَفۡسٖۗ وَسَيَعۡلَمُ ٱلۡكُفَّٰرُ لِمَنۡ عُقۡبَى ٱلدَّارِ
Gomɗii mofte adinooɓe ɓen hodinooma Annabaa- ɓe maɓɓe ɓen, ɓe fenni ko ɓe addi kon. Ko hoɗum ɓe waawunoo fewjirannde ɓe? Hay e huunde. Tawde non fewjoore nden tigiri, ko nde Alla fewji nden wanaa goɗɗo goo. Ko Kanko seniiɗo On kadi anndi ko wonii faggitotoo, O yoɓita ki ɗum. Ontuma, ɓe anndoyay ko haa honto ɓe faljirnoo salagol gomɗinde Alla, ɓe annda ko haa honto gomɗimɓe ɓen hawri e sawaaba, sabu ɓe ɗon heɓiray ɗum Aljanna e battane moƴƴe.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الترغيب في الجنة ببيان صفتها، من جريان الأنهار وديمومة الرزق والظل.
Aayeeje ɗen hino rerɗinira e Aljanna ɓanngingol sifaaji makko, wano ko canɗi ilata ton kon, arsike e ɗowdi duumanoo naatuɓe ton.

• خطورة اتباع الهوى بعد ورود العلم وأنه من أسباب عذاب الله.
Hino hulɓinii jokkugol mbeleeɗe ɓaawo ganndal heɓaade, ɗum kadi no sabimmbina lepte Alla.

• بيان أن الرسل بشر، لهم أزواج وذريات، وأن نبينا صلى الله عليه وسلم ليس بدعًا بينهم، فقد كان مماثلًا لهم في ذلك.
Aaayeeje ɗen ɓannginii wonnde Nulaaɓe ɓen ko ɓanndinkooɓe, hiɓe jogii genndiraaɓe e geyngol. E wonnde Annabiijo men on (yo o his), seedaa e maɓɓe, ɓe fow ko ɓe gootun e ɗum.

وَيَقُولُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لَسۡتَ مُرۡسَلٗاۚ قُلۡ كَفَىٰ بِٱللَّهِ شَهِيدَۢا بَيۡنِي وَبَيۡنَكُمۡ وَمَنۡ عِندَهُۥ عِلۡمُ ٱلۡكِتَٰبِ
Ɓen yedduɓe hino wi'a: A Wanaa Nulaaɗo Alla, an Muhammadu. Maakan ɓe: Alla yonii seedee hakku- de am e mon, wonnde ko mi Nulaaɗo Joomi am faade e mon, ɓen jogii ɓe ganndal Defte joopiiɗe fii am ɗen kadi no seedii. Kala non mo Alla woni seedee e goonga mun, haray ko fennoowo fennata lorrataa on.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• أن المقصد من إنزال القرآن هو الهداية بإخراج الناس من ظلمات الباطل إلى نور الحق.
Aayeeje ɗen hollii wonnde faandaare jippineede Alqur'aana, ko fewnugol yimɓe ɓen, yaltina ɓe e niɓe meere faade e annoora goonga.

• إرسال الرسل يكون بلسان أقوامهم ولغتهم؛ لأنه أبلغ في الفهم عنهم، فيكون أدعى للقبول والامتثال.
Nulaaɓe ɓen ko e haala yimɓe maɓɓe ɓen nulirtee, tawde ko ɗum ɓuranta welde faamude ɓe, ɓe jaɓana ɓe, ɓe ɗoftoo.

• وظيفة الرسل تتلخص في إرشاد الناس وقيادتهم للخروج من الظلمات إلى النور.
Golle nulaaɓe ɓen ko fewngugol ɗowira yimɓe ɓen no ɓe yaltira e niɓe faade e annoora.

 
Translation of the meanings Surah: Ar-Ra‘d
Surahs’ Index Page Number
 
Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - Translations’ Index

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

close