Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - Teburin Bayani kan wasu Fassarori


Fassarar Ma'anoni Sura: Suratu Ghafir   Aya:

Simoore Gaafir

daga cikin abunda Surar ta kunsa:
بيان حال المجادلين في آيات الله، والرد عليهم.
Hollude ngonko yeddandirteeɓe e aayaaje Alla e ruttude ɓe.

حمٓ
Haa, Miim: yewtere fii sugu ɗee kalfe yewtanooma ka simoore Al Baqarah.
Tafsiran larabci:
تَنزِيلُ ٱلۡكِتَٰبِ مِنَ ٱللَّهِ ٱلۡعَزِيزِ ٱلۡعَلِيمِ
Jippinde Quraana ummaade e Alla Tedduɗo O hay gooto foolataa Mbo gannduɗo maslahaaji jiyaaɓe Makko e dow Nelaaɗo Makko.
Tafsiran larabci:
غَافِرِ ٱلذَّنۢبِ وَقَابِلِ ٱلتَّوۡبِ شَدِيدِ ٱلۡعِقَابِ ذِي ٱلطَّوۡلِۖ لَآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَۖ إِلَيۡهِ ٱلۡمَصِيرُ
Haforoowo junubaaji ɗin, Jaɓanoowo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Saɗtuɗo leptugol saliiɗo tuubannde Mo, Jom neema yaajuɗo. Reweteeɗo e goonga alaa, si wanaa Kanko tun, ko ka Makko woni ruttorde nden, Ñalnde Darngal. O yoɓa ɓe, ko ɓe hanndi kon.
Tafsiran larabci:
مَا يُجَٰدِلُ فِيٓ ءَايَٰتِ ٱللَّهِ إِلَّا ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ فَلَا يَغۡرُرۡكَ تَقَلُّبُهُمۡ فِي ٱلۡبِلَٰدِ
Alaa ko wennjata e Aayeeje Allah ɓannginɗe tawhiidi e goonga Nulaaɓe ɓen, si wanaa yedduɓe Allah ɓen, sabu jiiɓagol haqille maɓɓe. Wata a sunor hoditoraa, ko ɓe woni dillirde jawle e neemaaji. Ko ɓe nennitiranaa, ko hebilangol ɓe fewjana ɓe.
Tafsiran larabci:
كَذَّبَتۡ قَبۡلَهُمۡ قَوۡمُ نُوحٖ وَٱلۡأَحۡزَابُ مِنۢ بَعۡدِهِمۡۖ وَهَمَّتۡ كُلُّ أُمَّةِۭ بِرَسُولِهِمۡ لِيَأۡخُذُوهُۖ وَجَٰدَلُواْ بِٱلۡبَٰطِلِ لِيُدۡحِضُواْ بِهِ ٱلۡحَقَّ فَأَخَذۡتُهُمۡۖ فَكَيۡفَ كَانَ عِقَابِ
Ado ɓee ɗoo, hari yimɓe Nuuhu ɓen fenniino Nulaaɓe mun, feddeeji ɗin ɓaawo maɓɓe kadi fenni Aadi, e Samuuda, e yimɓe Luutu ɓen, e wonndiiɓe Madyana ɓen e Fir'awna'en fow. Mofte kala e ɓen ɗon, himmiri nanngugol Nulaaɗo mun on, fii warugol mo. Ɓe wennjiri meere maɓɓe, fii bonnitirgol nde goonga kan. Kono Mi nanngi ɓe. Tesko no nanngal Am waɗtinirnoo e maɓɓe. Ɗum ko lepte saɗtuɗe wonunoo.
Tafsiran larabci:
وَكَذَٰلِكَ حَقَّتۡ كَلِمَتُ رَبِّكَ عَلَى ٱلَّذِينَ كَفَرُوٓاْ أَنَّهُمۡ أَصۡحَٰبُ ٱلنَّارِ
Ko wano Allah ñaawiri non fii halkugol ɗen mofte fennunooɓe Nulaaɓe mun, Konngol Joomi maa ngol, an Nulaaɗo, jojjiri e yedduɓe ɓen: wonnde pellet, ko ɓe yimɓe Yiite.
Tafsiran larabci:
ٱلَّذِينَ يَحۡمِلُونَ ٱلۡعَرۡشَ وَمَنۡ حَوۡلَهُۥ يُسَبِّحُونَ بِحَمۡدِ رَبِّهِمۡ وَيُؤۡمِنُونَ بِهِۦ وَيَسۡتَغۡفِرُونَ لِلَّذِينَ ءَامَنُواْۖ رَبَّنَا وَسِعۡتَ كُلَّ شَيۡءٖ رَّحۡمَةٗ وَعِلۡمٗا فَٱغۡفِرۡ لِلَّذِينَ تَابُواْ وَٱتَّبَعُواْ سَبِيلَكَ وَقِهِمۡ عَذَابَ ٱلۡجَحِيمِ
Malaa'ikaaɓe ronndiiɓe Arsi Joomi maa kin, an Nulaaɗo, e ɓeya wonɓe sera makki, hiɓe laɓɓina Joomi maɓɓe, e kon ko hanndaa e Makko, ɓe gomɗina Mo, ɓe ɗaɓɓira Mo, haforangol gomɗimɓe Allah ɓen, ɓe wi'a: Joomi amen, ganndal Maa ngal e yurmeende Maa nden, yaajanii kala huunde. Yawtan tuubuɓe ɓen, junuubi maɓɓe ɗin, ɓen jokkuɓe diina Maa kan, daɗndaa ɓe kadi, Yiite ngen.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• الجمع بين الترغيب في رحمة الله، والترهيب من شدة عقابه: مسلك حسن.
Jillugol hakkunde rerɗingol e yurmeende Allah nden, e hulɓinigol lepte Makko ɗen, ko laawol moƴƴol, ka noddugol e diina.

• الثناء على الله بتوحيده والتسبيح بحمده أدب من آداب الدعاء.
Mantirgol Allah tawhiidi, subbunhinora yettugol Mo, hino jeyaa e needeeji toraare.

• كرامة المؤمن عند الله؛ حيث سخر له الملائكة يستغفرون له.
Allah teddinirii gomɗimɓe ɓen, tawde O eltiroyay Malaa'ika'en, ko toranooɓe yaafeede.

رَبَّنَا وَأَدۡخِلۡهُمۡ جَنَّٰتِ عَدۡنٍ ٱلَّتِي وَعَدتَّهُمۡ وَمَن صَلَحَ مِنۡ ءَابَآئِهِمۡ وَأَزۡوَٰجِهِمۡ وَذُرِّيَّٰتِهِمۡۚ إِنَّكَ أَنتَ ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡحَكِيمُ
Mala'ika'en wi'a kadi: Joomi amen, naadu gomɗimɓe ɓen ka Aljannaaji ñiiɓal, ɗin ɗi foduɗaa ɓe, waɗtidaaɓe e kala moƴƴinnoɗo golle, immorde e baabiraaɓe maɓɓe, e genndiraaɓe maɓɓe, e ɓiɗɓe maɓɓe. Pellet, ko An woni Fooluɗo Mo gooto foolataa, Ñeeñuɗo e eɓɓoore e toppitannde Mun.
Tafsiran larabci:
وَقِهِمُ ٱلسَّيِّـَٔاتِۚ وَمَن تَقِ ٱلسَّيِّـَٔاتِ يَوۡمَئِذٖ فَقَدۡ رَحِمۡتَهُۥۚ وَذَٰلِكَ هُوَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ
Daɗndaa ɓe golle maɓɓe bonɗe ɗen, hara A nanngitiraali ɓe ɗen. Kala non daɗnduɗaa ɗum Ñalnde Darngal, haray A yuminii mo. Ko ɗum woni malal mawnungal ngal sugu mun alaa.
Tafsiran larabci:
إِنَّ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ يُنَادَوۡنَ لَمَقۡتُ ٱللَّهِ أَكۡبَرُ مِن مَّقۡتِكُمۡ أَنفُسَكُمۡ إِذۡ تُدۡعَوۡنَ إِلَى ٱلۡإِيمَٰنِ فَتَكۡفُرُونَ
Yedduɓe e Nulaaɗo Makko on, noddoyte Ñalnde Darngal, tuma ɓe naadaa ka Yiite, ɓe tikkana ko'e maɓɓe, haa ɓe feññina ɗum, wonnde: ko tikkere Allah nden, ɓuri mawnude e dii ko tikkanɗon ko'e mon kon, tuma noddetenoɗon aduna, e fii gomɗingol Allah, yeddon Mo, kafidon Mo e reweteeɗi goo.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ رَبَّنَآ أَمَتَّنَا ٱثۡنَتَيۡنِ وَأَحۡيَيۡتَنَا ٱثۡنَتَيۡنِ فَٱعۡتَرَفۡنَا بِذُنُوبِنَا فَهَلۡ إِلَىٰ خُرُوجٖ مِّن سَبِيلٖ
Yedduɓ ɓen qirritoo junuubi maɓɓe ɗin, ka qirritagol tuuba nafataa, ɓe wi'a: joomi amen, A warii men laawi ɗiɗi, tawde men woodanooko, taguɗaa Men, refti waruɗaa men ɓaawo ɗum. Wuurnituɗaa men kadi laawi ɗiɗi, ka tawnoo men woodanooka, e ka wuurnituɗaa men ɗon ummital. Haray men qirrike junuubi ɗi men faggitii ɗin. Taw si laawol no woodi, ka men yaltira e ngee Yiite, men yiltitoo aduna, fii moƴƴingol golle amen, jaɓanaa men ɗe?
Tafsiran larabci:
ذَٰلِكُم بِأَنَّهُۥٓ إِذَا دُعِيَ ٱللَّهُ وَحۡدَهُۥ كَفَرۡتُمۡ وَإِن يُشۡرَكۡ بِهِۦ تُؤۡمِنُواْۚ فَٱلۡحُكۡمُ لِلَّهِ ٱلۡعَلِيِّ ٱلۡكَبِيرِ
Ɗen lepte ɗe leptiraɗon, ko sabu tawde si Allah tun noddanooma, hara O sirkanaaka, on yeddayno ɗum, waɗanon Mo kafidiiɗi; si tawii non O kafidaama, gomɗinon. Awa ñaawoore nden, ko Kanko tun heeranii, On Toowuɗo e Jaati Mun e Kattal Mun, Mawnuɗo e hoore kala huunde.
Tafsiran larabci:
هُوَ ٱلَّذِي يُرِيكُمۡ ءَايَٰتِهِۦ وَيُنَزِّلُ لَكُم مِّنَ ٱلسَّمَآءِ رِزۡقٗاۚ وَمَا يَتَذَكَّرُ إِلَّا مَن يُنِيبُ
Ko Allah tun woni holliroowo on maandeeji Makko ɗin, ka tatteeri(jookli) e ka wonkiiji, ko ɓannginana on, Kattal e Gootaagu Makko. O jippinirana on toɓo ka kammu, fii ko arsikireɗon, immorde e puɗi e remuruuji ewk. Alaa non waajitoroowo maandeeji Allah ɗin, si wanaa tuuboowo laɓɓina, ruttoo e Makko on.
Tafsiran larabci:
فَٱدۡعُواْ ٱللَّهَ مُخۡلِصِينَ لَهُ ٱلدِّينَ وَلَوۡ كَرِهَ ٱلۡكَٰفِرُونَ
Onon ɓee gomɗimɓe, rewiree Allah, laɓɓinirangol Mo dewal e toraare, hara on kafidaali Mo e goɗɗum, hay si tawii ɗum welataa heeferɓe ɓen.
Tafsiran larabci:
رَفِيعُ ٱلدَّرَجَٰتِ ذُو ٱلۡعَرۡشِ يُلۡقِي ٱلرُّوحَ مِنۡ أَمۡرِهِۦ عَلَىٰ مَن يَشَآءُ مِنۡ عِبَادِهِۦ لِيُنذِرَ يَوۡمَ ٱلتَّلَاقِ
Ko Kanko hanndi heertinaneede toraare e ɗoftaare, tawde ko O Jom darjaaji toowuɗi ɓanngi e kala tagu Makko ngun, Jeyɗo Arsi mawɗo on. Himo jippinira wahayu on, e mo o muuyani e jeyaaɓe Makko ɓen, no pittaali maɓɓe wuurira, ɓe wuurniira ɗum woɗɓe goo, e fii yo jertinir yimɓe ɓen, Ñalnde Darngal, nde aramɓe e sakkitiiɓe hawroyta.
Tafsiran larabci:
يَوۡمَ هُم بَٰرِزُونَۖ لَا يَخۡفَىٰ عَلَى ٱللَّهِ مِنۡهُمۡ شَيۡءٞۚ لِّمَنِ ٱلۡمُلۡكُ ٱلۡيَوۡمَۖ لِلَّهِ ٱلۡوَٰحِدِ ٱلۡقَهَّارِ
Ñalnde ɓe feeñoyta nden, hara hiɓe mooɓondiri e nokku gooto. Huunde suuɗotaako Allah, e fii maɓɓe, wanaa kamɓe, wanaa golle maɓɓe ɗen, wanaa kadi njoɓdi maɓɓe ndin.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• مَحَلُّ قبول التوبة الحياة الدنيا.
Ko ka aduna tuubugol jaɓetee.

• نفع الموعظة خاص بالمنيبين إلى ربهم.
Ko tuubooɓe ruttoo e Allah ɓen tun, nafitorta waaju.

• استقامة المؤمن لا تؤثر فيها مواقف الكفار الرافضة لدينه.
Ñiiɓal gomɗinɗo, battinortah lunndal heeferɓe saliiɓe diina makko.

• خضوع الجبابرة والظلمة من الملوك لله يوم القيامة.
Dunndaranke e lamɓe tooñayooɓe fow, jebbiloyto Allah, Ñalnde Darngal.

ٱلۡيَوۡمَ تُجۡزَىٰ كُلُّ نَفۡسِۭ بِمَا كَسَبَتۡۚ لَا ظُلۡمَ ٱلۡيَوۡمَۚ إِنَّ ٱللَّهَ سَرِيعُ ٱلۡحِسَابِ
Hannde, wonkii kala yoɓete ko feggitii e golle: woni moƴƴere maa bone. Tooñe woo alaa hannde, tawde ko Allah ñaawata, pellet, Allah ko yaawuɗo hasboore jeyaaɓe Makko ɓen, tawde Himo huɓindii fii maɓɓe.
Tafsiran larabci:
وَأَنذِرۡهُمۡ يَوۡمَ ٱلۡأٓزِفَةِ إِذِ ٱلۡقُلُوبُ لَدَى ٱلۡحَنَاجِرِ كَٰظِمِينَۚ مَا لِلظَّٰلِمِينَ مِنۡ حَمِيمٖ وَلَا شَفِيعٖ يُطَاعُ
Jertinirɓe an Nulaaɗo, Ñalaande Darngal nden, ɓadiinde, hewtunde. Tawde ko ɓadii fow, ko ko hewti. Nde ñalnde, hakkee ko ɓerɗe ɗen ngoƴata, ɗe ƴawtiray ka konondol, hara ɓe waawataa haalude, si wanaa mo Allah duŋanii e maɓɓe. Tooñirnooɓe sirku e geddi ɓen non, ɓe heɓoytaa giɗo maa musiɗɗo, wanaa kadi tefoowo jaɓanteeɗo, si ɓe aru heɓude on.
Tafsiran larabci:
يَعۡلَمُ خَآئِنَةَ ٱلۡأَعۡيُنِ وَمَا تُخۡفِي ٱلصُّدُورُ
Allah no anndi ko gite ɗen janforta e ndaarɗe, e ko ɓerɗe ɗen suuɗata. Huunde e mun wirnaaki Mo.
Tafsiran larabci:
وَٱللَّهُ يَقۡضِي بِٱلۡحَقِّۖ وَٱلَّذِينَ يَدۡعُونَ مِن دُونِهِۦ لَا يَقۡضُونَ بِشَيۡءٍۗ إِنَّ ٱللَّهَ هُوَ ٱلسَّمِيعُ ٱلۡبَصِيرُ
Allah ko nunɗal ñaawirta, O tooñirtah goɗɗo ɗuytangol mo moƴƴi maa ɓeydangol mo bonɗi. Ɗin ɗi sirkooɓe ɓen rewata ko wanaa Allah, hay huunde ɗi ñaawataa, tawde ɗi jeyaa huunde. Pellet, ko Allah woni Nanoowo haala jeyaaɓe Mun, Yi'oowo annuyeeji e kuuɗe maɓɓe. O yoɓitoya ɓe ɗum.
Tafsiran larabci:
۞ أَوَلَمۡ يَسِيرُواْ فِي ٱلۡأَرۡضِ فَيَنظُرُواْ كَيۡفَ كَانَ عَٰقِبَةُ ٱلَّذِينَ كَانُواْ مِن قَبۡلِهِمۡۚ كَانُواْ هُمۡ أَشَدَّ مِنۡهُمۡ قُوَّةٗ وَءَاثَارٗا فِي ٱلۡأَرۡضِ فَأَخَذَهُمُ ٱللَّهُ بِذُنُوبِهِمۡ وَمَا كَانَ لَهُم مِّنَ ٱللَّهِ مِن وَاقٖ
Hara ɓee sirkooɓe yiilaaki ka leydi, ɓe taskoo no mofte fennunooɓe ado maɓɓe ɓen wa'unoo? Ko battane bonɗe wonunoo. Hara le ɓeen no ɓurnoo ɓe tiiɗude ɓe doole e batteeji accaaɗi ka leydi, wano kubeeje ɗe ɓee ronki battinorde. Kono Allah halkitirno ɓe junuubi maɓɓe ɗin, ɓe heɓaano daɗndoowo ɓe e lepte Allah ɗen.
Tafsiran larabci:
ذَٰلِكَ بِأَنَّهُمۡ كَانَت تَّأۡتِيهِمۡ رُسُلُهُم بِٱلۡبَيِّنَٰتِ فَكَفَرُواْ فَأَخَذَهُمُ ٱللَّهُۚ إِنَّهُۥ قَوِيّٞ شَدِيدُ ٱلۡعِقَابِ
Ko waɗi kon ɓe leptaa, ko tawde Nulaaɓe maɓɓe ɓen addanayno ɓe hujjaaji ɓannguɗi, immorde ka Allah, ɓe yedda Allah, ɓe fenna Nulaaɓe Makko ɓen. E ko ɓe doolnunoo kon fow, Allah naangiri ɓe lepte, O halki fii maɓɓe, tawde pellet, ko O Doolnuɗo, Saɗtuɗo leptugol yedduɗo Mo, fenni Nulaaɓe Makko ɓen.
Tafsiran larabci:
وَلَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا مُوسَىٰ بِـَٔايَٰتِنَا وَسُلۡطَٰنٖ مُّبِينٍ
Gomɗii Men nulirii Muusaa, Aayeeje Amen bannguɗe ɗen, e hujja ɓannguɗo.
Tafsiran larabci:
إِلَىٰ فِرۡعَوۡنَ وَهَٰمَٰنَ وَقَٰرُونَ فَقَالُواْ سَٰحِرٞ كَذَّابٞ
Men nuli mo haa e Fir'awna, e jaagoraaɗo makko on Haamaana, e Qaaruuna. Kono ɓe wi'i: Muusaa, ko mbileejo, ɗuuɗuɗo fenaande, e wi'ugol ko o Nulaaɗo.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا جَآءَهُم بِٱلۡحَقِّ مِنۡ عِندِنَا قَالُواْ ٱقۡتُلُوٓاْ أَبۡنَآءَ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ مَعَهُۥ وَٱسۡتَحۡيُواْ نِسَآءَهُمۡۚ وَمَا كَيۡدُ ٱلۡكَٰفِرِينَ إِلَّا فِي ضَلَٰلٖ
Nde Muusaa addannooɓe hujjaaji ɓannginɗo goonga makko kan, Fir'awna wi'i:waree ɓiɗɓe gomɗimdimɓe ɓen e makko, heddon rewɓe maɓɓe ɓen, hoynugol ɓe. Kono ko heeferɓe ɓen fewjirta ɗuytugol limoore gomɗimɓe ɓen wonaali, si wanaa mulata yaha, hara batte alanaa ɗum.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• التذكير بيوم القيامة من أعظم الروادع عن المعاصي.
Annditugol Ñalaande Darngal nden, hino jeyaa e ko ɓuri mawnude, e ko haɗata yeddugol.

• إحاطة علم الله بأعمال عباده؛ خَفِيَّة كانت أم ظاهرة.
Ganndal Allah ngal no huuɓiti golle jeyaaɓe Makko ɓen, ko suuɗii e ko wirnii e majje.

• الأمر بالسير في الأرض للاتعاظ بحال المشركين الذين أهلكوا.
Aayeeje ɗen no rerɗina yiilagol e leydi ndin, fii waajitorgol fiyaaku sirkaynooɓe, halkaaɓe ɓen.

وَقَالَ فِرۡعَوۡنُ ذَرُونِيٓ أَقۡتُلۡ مُوسَىٰ وَلۡيَدۡعُ رَبَّهُۥٓۖ إِنِّيٓ أَخَافُ أَن يُبَدِّلَ دِينَكُمۡ أَوۡ أَن يُظۡهِرَ فِي ٱلۡأَرۡضِ ٱلۡفَسَادَ
Fir'awana wi'i: Accee mi wara Muusaa, fii yaggingol mo, e no o noddira Joomi makko, fii haɗugol lam ɗum. Min mi haajaaka e ɗum. Mi hulu wata o waylu diina mon kan, maa o feññina bonnere ka leydi, woni warugol e bonnital.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ مُوسَىٰٓ إِنِّي عُذۡتُ بِرَبِّي وَرَبِّكُم مِّن كُلِّ مُتَكَبِّرٖ لَّا يُؤۡمِنُ بِيَوۡمِ ٱلۡحِسَابِ
Nde Fir'awna gaynunoo kammbude, Annabai Muusaa maakani mo: Mi moolorii daɗndiragol Jeyɗo lam On, jeyi on, e bone mawnintinaniiɗo goonga e gomɗinal, mo gomɗinaa Ñalnde Darngal, e hasboore e lepte ko woni ton.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ رَجُلٞ مُّؤۡمِنٞ مِّنۡ ءَالِ فِرۡعَوۡنَ يَكۡتُمُ إِيمَٰنَهُۥٓ أَتَقۡتُلُونَ رَجُلًا أَن يَقُولَ رَبِّيَ ٱللَّهُ وَقَدۡ جَآءَكُم بِٱلۡبَيِّنَٰتِ مِن رَّبِّكُمۡۖ وَإِن يَكُ كَٰذِبٗا فَعَلَيۡهِ كَذِبُهُۥۖ وَإِن يَكُ صَادِقٗا يُصِبۡكُم بَعۡضُ ٱلَّذِي يَعِدُكُمۡۖ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يَهۡدِي مَنۡ هُوَ مُسۡرِفٞ كَذَّابٞ
Gorko goo, gomɗinɗo Allah, jeyaaɗo e yimɓe fir'awna ɓen, suuɗunooɗo yimɓe mun, gomɗinal makko ngal, saliiɗo fellitgol maɓɓe warugol Muusa ngol, o wi'i: E on waray gorko mo bonnaa, si wanaa fii o wi'i: Ko Allah woni Joomi am? Hara le o addanii on hujjaaji e ɓannganduyeeji, sembinayɗi goonga makko kan, wiide ko O nulaaɗo Joomi makko? Si tawii ko o fenuɗo, haray lorra fenaande makko nden, ko e makko yantata; si tawii non ko goonguɗo, haray yoga e ko o kammbirani on kon e lepte aduna ɗen, heɓay on. Pellet, Allah fewanataa e goonga, on tawɗo no yawti keeri Allah ɗin, fefindii fenaande, baki e Makko, Kanko e Nulaaɓe Makko ɓen.
Tafsiran larabci:
يَٰقَوۡمِ لَكُمُ ٱلۡمُلۡكُ ٱلۡيَوۡمَ ظَٰهِرِينَ فِي ٱلۡأَرۡضِ فَمَن يَنصُرُنَا مِنۢ بَأۡسِ ٱللَّهِ إِن جَآءَنَاۚ قَالَ فِرۡعَوۡنُ مَآ أُرِيكُمۡ إِلَّا مَآ أَرَىٰ وَمَآ أَهۡدِيكُمۡ إِلَّا سَبِيلَ ٱلرَّشَادِ
Ko onon yo yimɓe am, laamu no woodani on hanndi, hiɗon fooli e leydi Misra ndin. Kono ko hommbo daɗndata en, e lepte Allah ɗen, si ɗe arii e men, tuma waruɗen Muusaa? Fir'awna wi'i: Ko feere am nde mi ñaawi nden, jokketee. Mi yi'ii feere warugol Muusaa, fii haɗugol bone e bonnere. Mi tinndintaa on, si wanaa sawaaba.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلَّذِيٓ ءَامَنَ يَٰقَوۡمِ إِنِّيٓ أَخَافُ عَلَيۡكُم مِّثۡلَ يَوۡمِ ٱلۡأَحۡزَابِ
Gomɗinɗo on laaɓani reedu, o wi'itani yimɓe makko ɓen: min on miɗo hulani on - si tawii on arii Muusaa e hoore tooñe e jaggitere - lepte, sugu lepte yimɓe feddeeji ɓen, haɓunooɓe Nulaaɓe mun adinooɓe, Allah halki ɓe.
Tafsiran larabci:
مِثۡلَ دَأۡبِ قَوۡمِ نُوحٖ وَعَادٖ وَثَمُودَ وَٱلَّذِينَ مِنۢ بَعۡدِهِمۡۚ وَمَا ٱللَّهُ يُرِيدُ ظُلۡمٗا لِّلۡعِبَادِ
Wano mbowka yeddaynooɓe fenna Nulaaɓe ɓen, sugu yimɓe Nuuhu ɓen, e Aadi'en, e Samuuda'en, e arunooɓe ɓaawo maɓɓe ɓen. Allah halkirno ɓe, yeddugol maɓɓe fenna Nulaaɓe ɓen. Allah non faandanaaki jeyaaɓe ɓen, tooñe. Ko junuubi maɓɓe, O leptirta ɓe, njoɓdi hawrondindi e golle maɓɓe ɗen.
Tafsiran larabci:
وَيَٰقَوۡمِ إِنِّيٓ أَخَافُ عَلَيۡكُمۡ يَوۡمَ ٱلتَّنَادِ
Ko onon yo yimɓe am, min miɗo hulani on, Ñalnde Darngal: nden Ñalaande, nde yimɓe ɓen noddindiroyta, sabu ɓadandiral maa jaahu, sikkugol ɓe ɗum nafay nden Ñalnde hulɓiniinde.
Tafsiran larabci:
يَوۡمَ تُوَلُّونَ مُدۡبِرِينَ مَا لَكُم مِّنَ ٱللَّهِ مِنۡ عَاصِمٖۗ وَمَن يُضۡلِلِ ٱللَّهُ فَمَا لَهُۥ مِنۡ هَادٖ
Ñalnde huccitiroyton, dugugol, sabu kulol Yiite ngen, hara daɗndoowo on e lepte Allah ɗen, alanaa on nden Ñalnde. Kala mo Allah hoyfii fii mun, O ɗawi mo gomɗingol, haray fewoowo mo alaa. Tawde ko Allah tun fewnata.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• لجوء المؤمن إلى ربه ليحميه من كيد أعدائه.
Gomɗinɗo ko e Joomi mun tuuginorta, daɗndugol mo pewje ayɓe makko.

• جواز كتم الإيمان للمصلحة الراجحة أو لدرء المفسدة.
Hino dagoo suuɗugol gomɗinal mun, fii nafoore wellitunde, maa duñugol bone.

• تقديم النصح للناس من صفات أهل الإيمان.
Laaɓangol yimɓe ɓen reedu, ko jeyaaɗum e jikkuuji muumini'en.

وَلَقَدۡ جَآءَكُمۡ يُوسُفُ مِن قَبۡلُ بِٱلۡبَيِّنَٰتِ فَمَا زِلۡتُمۡ فِي شَكّٖ مِّمَّا جَآءَكُم بِهِۦۖ حَتَّىٰٓ إِذَا هَلَكَ قُلۡتُمۡ لَن يَبۡعَثَ ٱللَّهُ مِنۢ بَعۡدِهِۦ رَسُولٗاۚ كَذَٰلِكَ يُضِلُّ ٱللَّهُ مَنۡ هُوَ مُسۡرِفٞ مُّرۡتَابٌ
Gomɗii Yuusufu ardaniino on ko adii, e hujjaaji ɓannginɗi wootinɗingol Allah, kono on seeraano e sikkitagol fenna, kon ko o addani on. Haa nde o faatinoo, ɓeyduɗon sikkitagol, wi'uɗon. Allah nultataa Nulaaɗo goo, ɓaawo makko. Ko wano majjirɗon nii e goonga kan, Allah majjinirta kala yawtoowo keeri Allah ɗin, sikkitiiɗo e gootaaku Makko.
Tafsiran larabci:
ٱلَّذِينَ يُجَٰدِلُونَ فِيٓ ءَايَٰتِ ٱللَّهِ بِغَيۡرِ سُلۡطَٰنٍ أَتَىٰهُمۡۖ كَبُرَ مَقۡتًا عِندَ ٱللَّهِ وَعِندَ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْۚ كَذَٰلِكَ يَطۡبَعُ ٱللَّهُ عَلَىٰ كُلِّ قَلۡبِ مُتَكَبِّرٖ جَبَّارٖ
Ɓen wenjirooɓe Aayeeje Allah ɗen, fii bonnitirgol ɗe ko aldaa e hujja arɗo ɓe, kuuɗe maɓɓe ɗen mawnii tikkere mun ka Allah, e ka gomɗimɓe Mo gomɗini Nulaaɓe Makko ɓen. Ko wano Allah notiri non e ɓerɗe ɓee wenjooɓe ɗoo ɓen, O notirta e ɓernde kala mawnintinaniiɗo goonga, dundarankeejo feewnetaake e peewal maa e jam.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ فِرۡعَوۡنُ يَٰهَٰمَٰنُ ٱبۡنِ لِي صَرۡحٗا لَّعَلِّيٓ أَبۡلُغُ ٱلۡأَسۡبَٰبَ
Fir'awna wi'ani jaagoraaɗo makko on Haaamaana: Ko an yo Haamaana, mahanam soorooru toowundu, no gasa ka mi yottoo ɗate ɗen.
Tafsiran larabci:
أَسۡبَٰبَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ فَأَطَّلِعَ إِلَىٰٓ إِلَٰهِ مُوسَىٰ وَإِنِّي لَأَظُنُّهُۥ كَٰذِبٗاۚ وَكَذَٰلِكَ زُيِّنَ لِفِرۡعَوۡنَ سُوٓءُ عَمَلِهِۦ وَصُدَّ عَنِ ٱلسَّبِيلِۚ وَمَا كَيۡدُ فِرۡعَوۡنَ إِلَّا فِي تَبَابٖ
Fii no mi yottora e laawi ƴawruɗi ɗin ka kammuuli, mi ƴeewa Reweteeɗo Muusaa, On mo o aaƴii wiide On ko Reweteeɗo e goonga, sabu miɗo sikki ko o fenoowo. Ko wano non Fir'awna cuɗiranaa, kuuɗe makko bonɗe ɗen, no de ɗaɓɓiraynoo Haamaana, waɗugol ɗum; o sakkaa e laawol goonga ngol, o heddii e laawol majjere ngol. Feere Fir'awna nden non - e fii feññingol meere makko nden, bonnita goonga Muusaa kan - wonaali, si wanaa e hayrere, tawde ko nimse e sooyugol ko sakkitori, e makiseede poomaa.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلَّذِيٓ ءَامَنَ يَٰقَوۡمِ ٱتَّبِعُونِ أَهۡدِكُمۡ سَبِيلَ ٱلرَّشَادِ
Gorko gomɗinɗo, jeyaaɗo e yimɓe Fir'awna ɓen, woni e laaɓangol reedu, o wi'i: Ko onon yo yimɓe am, jokkee lam, mi tinndina on, laawol sawaaba e peewal ngol.
Tafsiran larabci:
يَٰقَوۡمِ إِنَّمَا هَٰذِهِ ٱلۡحَيَوٰةُ ٱلدُّنۡيَا مَتَٰعٞ وَإِنَّ ٱلۡأٓخِرَةَ هِيَ دَارُ ٱلۡقَرَارِ
Ko onon yo yimɓe am, anndee ɗam nguurndam aduna, ko dakamme daƴondirayɗo, wata ɗum hodu on. Anndon ko laakara on, e neemaaji makko duumotooɗi ɗin, woni galle ñiiɓal ɗen. Golliranee ɗen ɗon, ɗoftagol Allah, rentoo e soklirgol nguurndam mon aduna, yejjiton gollangol laakara.
Tafsiran larabci:
مَنۡ عَمِلَ سَيِّئَةٗ فَلَا يُجۡزَىٰٓ إِلَّا مِثۡلَهَاۖ وَمَنۡ عَمِلَ صَٰلِحٗا مِّن ذَكَرٍ أَوۡ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤۡمِنٞ فَأُوْلَٰٓئِكَ يَدۡخُلُونَ ٱلۡجَنَّةَ يُرۡزَقُونَ فِيهَا بِغَيۡرِ حِسَابٖ
Mo gollii ko boni, o yoɓitetaake, si wanaa yeru ɗum, o ɓeydantaake lepte e mun; kala kadi golluɗo ko moƴƴi, hara ko fii Allah, woni gorko maa debbo, hara ko gomɗinɗo Allah e Nulaaɗo Makko on, ɓen ɗon e sifaaji maɓɓe yettiniiɗi ɗin, ɓe naatoyay Aljanaa, Ñalnde Darngal, ɓe arsikoyee ton: kon ko Allah fodunooɓe e dimɗe, e neemaaji duumiiɗi, ɗi taƴondirtaa, ko aldaa e limoore.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• الجدال لإبطال الحق وإحقاق الباطل خصلة ذميمة، وهي من صفات أهل الضلال.
Wenjirgol fii bonnitugol goonga, tabintina meere, ko jikku ŋiñaaɗo, anndiraaɗo yimɓe majjere ɓen.

• التكبر مانع من الهداية إلى الحق.
Mawnintinaare, hino haɗa feewugol e goonga.

• إخفاق حيل الكفار ومكرهم لإبطال الحق.
Aajeeue ɗen ɓannginii sooyde heeferɓe ɓen, e pewje maɓɓe ɗen, fii bonnitugol goonga kan.

• وجوب الاستعداد للآخرة، وعدم الانشغال عنها بالدنيا.
Hino waɗɗii heblanaade laakara, hara yejjitiraali ɗum, golle aduna ɗen.

۞ وَيَٰقَوۡمِ مَا لِيٓ أَدۡعُوكُمۡ إِلَى ٱلنَّجَوٰةِ وَتَدۡعُونَنِيٓ إِلَى ٱلنَّارِ
Ko onon yo yimɓe am, ko waɗi si miɗo nodda on e daɗirgol hayrude aduna e laakara, gomɗinde Allah, golla ko moƴƴi, onon, hiɗon noddira lam naatugol Yiite, ɗaɓɓirgol lam, yeddugol Allah?
Tafsiran larabci:
تَدۡعُونَنِي لِأَكۡفُرَ بِٱللَّهِ وَأُشۡرِكَ بِهِۦ مَا لَيۡسَ لِي بِهِۦ عِلۡمٞ وَأَنَا۠ أَدۡعُوكُمۡ إِلَى ٱلۡعَزِيزِ ٱلۡغَفَّٰرِ
Hiɗon noddira lam e meere mon nden, jortagol no mi yeddira Allah, mi kafida Mo e goɗɗum goo, ko mi alanaa ɗum ganndal, hara non, min miɗo noddude on e gomɗingol Allah, Fooluɗo Mo gooto foolataa, Surroowo bakkaatu, Mawnuɗo haforangol jeyaaɓe Makko ɓen.
Tafsiran larabci:
لَا جَرَمَ أَنَّمَا تَدۡعُونَنِيٓ إِلَيۡهِ لَيۡسَ لَهُۥ دَعۡوَةٞ فِي ٱلدُّنۡيَا وَلَا فِي ٱلۡأٓخِرَةِ وَأَنَّ مَرَدَّنَآ إِلَى ٱللَّهِ وَأَنَّ ٱلۡمُسۡرِفِينَ هُمۡ أَصۡحَٰبُ ٱلنَّارِ
Tigi on, ko noddoton lam e mun kon, gomɗingol ɗoftoo, noddaandu goonga woo alanaa ɗum aduna, wanaa laakara, gooto kadi noototaakau ndun noddaandu. E wonnde pellet, ruttorde men nden, en fow, ko ka Allah tun, e wonnde fantimɓe geddi ɓen, ko ɓen woni yimɓe Yiite ɓen, duumotooɓe ton, Ñalnde Darngal.
Tafsiran larabci:
فَسَتَذۡكُرُونَ مَآ أَقُولُ لَكُمۡۚ وَأُفَوِّضُ أَمۡرِيٓ إِلَى ٱللَّهِۚ إِنَّ ٱللَّهَ بَصِيرُۢ بِٱلۡعِبَادِ
Ɓe salii laaɓal makko reedu ngal, o wi'ani ɓe: aray nde anndoton, fii ko mi laaɓani on reedu kon, nimson salaare mon nden; min non, mi fawii fiyaaku am on fow, e Allah Gooto On. Pellet, huunde suuɗaaki Allah, e golle jeyaaɓe Makko ɓen.
Tafsiran larabci:
فَوَقَىٰهُ ٱللَّهُ سَيِّـَٔاتِ مَا مَكَرُواْۖ وَحَاقَ بِـَٔالِ فِرۡعَوۡنَ سُوٓءُ ٱلۡعَذَابِ
Allah daɗndi mo, boneeji ɗi ɓe fewjunannoo mo ɗin, fii warugol mo, O huuɓitiri yimɓe Fir'awna ɓen, lepte yoolagol. Allah yooli mo kanko Fir'awna, e konu maɓɓe ngun fow.
Tafsiran larabci:
ٱلنَّارُ يُعۡرَضُونَ عَلَيۡهَا غُدُوّٗا وَعَشِيّٗاۚ وَيَوۡمَ تَقُومُ ٱلسَّاعَةُ أَدۡخِلُوٓاْ ءَالَ فِرۡعَوۡنَ أَشَدَّ ٱلۡعَذَابِ
Caggal ɓe maayii, ɓe weeɓitoyte e Yiite ngen, ka genaale maɓɓe, bimmbi e kiikiiɗe. Ñalnde Darngal darotoo (wi'oyte): Naadee jokkunooɓe Fir'awna ɓen, ka ɓuri saɗtude e lepte. Sabu ko ɓe yeddiraynoo kon, ɓe fenna ɓe falatoo e laawol Allah ngol.
Tafsiran larabci:
وَإِذۡ يَتَحَآجُّونَ فِي ٱلنَّارِ فَيَقُولُ ٱلضُّعَفَٰٓؤُاْ لِلَّذِينَ ٱسۡتَكۡبَرُوٓاْ إِنَّا كُنَّا لَكُمۡ تَبَعٗا فَهَلۡ أَنتُم مُّغۡنُونَ عَنَّا نَصِيبٗا مِّنَ ٱلنَّارِ
Janto an Nulaaɗo, tuma jokkunooɓe ɓen yeddondiroyta e jokkanooɓe ɓen, ka nder Yiite, ɓe wi'ana ɓen jokkonooɓe towninitinooɓe: Menen, ko onon men jokkunoo aduna, e majjere, taw si on duncanay men geɓal e lepte Allah ɗen, ronnditanoɗon men ɗe?
Tafsiran larabci:
قَالَ ٱلَّذِينَ ٱسۡتَكۡبَرُوٓاْ إِنَّا كُلّٞ فِيهَآ إِنَّ ٱللَّهَ قَدۡ حَكَمَ بَيۡنَ ٱلۡعِبَادِ
Townitiniiɓe jokkanooɓe ɓen kadi wi'a: En fow meeɗen, jokkunooɓe e jokkanooɓe fow, hino e Yiite ngen, gooto ronnditantaako goɗɗo goo, geɓal e lepte laakara ɗen. Tawde pellet, Alah ñaawii hakkunde jeyaaɓe ɓen. O yoɓiti kala e ko hanndi e mun kon.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلَّذِينَ فِي ٱلنَّارِ لِخَزَنَةِ جَهَنَّمَ ٱدۡعُواْ رَبَّكُمۡ يُخَفِّفۡ عَنَّا يَوۡمٗا مِّنَ ٱلۡعَذَابِ
Wonaaɓe lepteede ɓen ka Yiite fow wi'ana Malaa'ika'en, ayninaaɓe Yiite ngen, tuma ɓe taƴii yaltugol e magge, ruttoo aduna, fii tuubugol: Toranee men Joomi mon, O hoynana men ñalaande wootere, e ɗee lepte duumiiɗe.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• أهمية التوكل على الله.
Fawagol e Allah, ko huunde himmunde.

• نجاة الداعي إلى الحق من مكر أعدائه.
Noddoowo e goonga on, daɗay tun, e pewje ayɓe makko ɓen.

• ثبوت عذاب البرزخ.
Aayeeje ɗen tabintinii fii lepte "barzakh" ɗen.

• تعلّق الكافرين بأي سبب يريحهم من النار ولو لمدة محدودة، وهذا لن يحصل أبدًا.
Heeferɓe ɓen yowitoto e kala ko fowtiniroyta ɓe e lepte Yiite ngen, hay si yeru dumunno daɓɓo. Kono ɓe heɓataa ɗum.

قَالُوٓاْ أَوَلَمۡ تَكُ تَأۡتِيكُمۡ رُسُلُكُم بِٱلۡبَيِّنَٰتِۖ قَالُواْ بَلَىٰۚ قَالُواْ فَٱدۡعُواْۗ وَمَا دُعَٰٓؤُاْ ٱلۡكَٰفِرِينَ إِلَّا فِي ضَلَٰلٍ
Ayninaaɓe Jahannama ɓen jaaboo heeferɓe ɓen: Nulaaɓe mon ɓen ardanaano on e hujjaaji ɓannguɗi? Heeferɓe ɓen wi'a: oo'owoye ! Ɓe arduno e mun few ! Malaa'ika'en jaabitoo: awa toree, onon tigiri. Menen men tefantaa keefeero. Kono toraare heeferɓe ɓen wonaali, si wanaa e meere. Tawde ɓe jaɓirantaake, sabu keeferaaku maɓɓe ngun.
Tafsiran larabci:
إِنَّا لَنَنصُرُ رُسُلَنَا وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا وَيَوۡمَ يَقُومُ ٱلۡأَشۡهَٰدُ
Pellet, Men wallay Nulaaɓe Amen ɓen, e gomɗimɓe Allah e Nulaaɓe Mun ɓen, aduna ɗoo, ɓanngingol hujjaajii maɓɓe ɗin, foolna ɓe e ayɓe maɓɓe ɓen. Men walliroya ɓe kadi Ñalnde Darngal, naadugol ɓe Aljanna, leptira yeddondiraynooɓe e maɓɓe aduna ɓen, naatugol Yiite, ɓaawo nde Annabaaɓe e Malaa'ikaaɓe e gomɗimɓe ɓen fow seeditaade, wonnde Nule ɗen yottino e mofte ɗen.
Tafsiran larabci:
يَوۡمَ لَا يَنفَعُ ٱلظَّٰلِمِينَ مَعۡذِرَتُهُمۡۖ وَلَهُمُ ٱللَّعۡنَةُ وَلَهُمۡ سُوٓءُ ٱلدَّارِ
Ñalnde nde tooñunooɓe geddi e keeferaaku ɓen nafiroytaa hoore-maɓɓe, ngatinagol, hara kuddi Allah no woodani ɓe nden ñalnde, e galle bonɗe ka laakara, ka ɓe hawroyta e lepte muusuɗe.
Tafsiran larabci:
وَلَقَدۡ ءَاتَيۡنَا مُوسَى ٱلۡهُدَىٰ وَأَوۡرَثۡنَا بَنِيٓ إِسۡرَٰٓءِيلَ ٱلۡكِتَٰبَ
Gomɗii Men okkii Muusaa ganndal, ngal o fewnirta ɓiɗɓe Israa'iila ɓen, e goonga, Men waɗi Tawreetaare nden, Deftere roneteende, hakkunde ɓiɗɓe Israa'iila ɓen.
Tafsiran larabci:
هُدٗى وَذِكۡرَىٰ لِأُوْلِي ٱلۡأَلۡبَٰبِ
Ko nde fewnaynde e goonga, e waaju wonannde joomiraaɓe haqqille hisuɗe ɓen.
Tafsiran larabci:
فَٱصۡبِرۡ إِنَّ وَعۡدَ ٱللَّهِ حَقّٞ وَٱسۡتَغۡفِرۡ لِذَنۢبِكَ وَسَبِّحۡ بِحَمۡدِ رَبِّكَ بِٱلۡعَشِيِّ وَٱلۡإِبۡكَٰرِ
An Nulaaɗo, muñño e ko yimɓe maa fennata maa, ɓe lorre, sabu pellet, ko Allah fodu maa e ballal e semmbineede kon, ko goonga mo sikke alaa e mu'un. Insinoraa fii haforaneede junuubi maa ɗin, subbunhinoraa yettugol Joomi maa, gila irfaj, haa mir.
Tafsiran larabci:
إِنَّ ٱلَّذِينَ يُجَٰدِلُونَ فِيٓ ءَايَٰتِ ٱللَّهِ بِغَيۡرِ سُلۡطَٰنٍ أَتَىٰهُمۡ إِن فِي صُدُورِهِمۡ إِلَّا كِبۡرٞ مَّا هُم بِبَٰلِغِيهِۚ فَٱسۡتَعِذۡ بِٱللَّهِۖ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلسَّمِيعُ ٱلۡبَصِيرُ
Pellet,wennjirooɓe e Aayeeje Allah ɗen,fii bonnitirgol ɗe ko aldaa e hujja wanaa daliil,ko fii tun faale townitagol mawnintinanoo goonga kan, kono ɓe hewtataa e ko ɓe faalaa kon.An Nulaaɗo,moolor Allah,tawde pellet,ko Kanko woni Nanoowo haalaaji jeyaaɓe Makko ɓen,Yi'oowo kuuɗemaɓɓe.Huunde e ɗin suuɗaaki Mo,O yoɓitoyay ɓe ɗum.
Tafsiran larabci:
لَخَلۡقُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ أَكۡبَرُ مِنۡ خَلۡقِ ٱلنَّاسِ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يَعۡلَمُونَ
Pellet, ko tagugol kammuuli ɗin e leydi ndin, sabu cemmbe e yañji majji, ɓuri mawnude e dii tagugol yimɓe ɓen. Tagirɗo ɗi mawneendi majji On, ko hattanɗo wuurnitugol maayɓe, fii ñaawugol ɓe yoɓita ɓe. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, ɓe anndaa, sakko ɓe waajitora ɗum, ɓe waɗa ɗum dalil, e fii ummital.
Tafsiran larabci:
وَمَا يَسۡتَوِي ٱلۡأَعۡمَىٰ وَٱلۡبَصِيرُ وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ وَلَا ٱلۡمُسِيٓءُۚ قَلِيلٗا مَّا تَتَذَكَّرُونَ
Bunɗo fotataa e yi'oowo, wanaa gomɗimɓe Allah ɓen, goongini Nulaaɓe Makko ɓen, ɓe moƴƴini golle, woni ko fotata e bonnirɗo golle mun, finnde bonnde e geddi. Kono on waajitortaa, si wanaa seeɗa. Tawde si ɗon waajitoraynoo ko yoni, on anndayno ko senndi ɓen ɗiɗo, fii no yaccoron wa'ude wa gomɗimɓe golli moƴƴuɗi yamiraaɗi ɗin, no jortoron weleyee Allah.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• نصر الله لرسله وللمؤمنين سُنَّة إلهية ثابتة.
Ko Allah wallata kon Nulaaɓe Makko ɓen e gomɗimɓe ɓen, ko laawol Alliyankeewol.

• اعتذار الظالم يوم القيامة لا ينفعه.
Ko tooñoowo ngantinotoo Ñalnde Darngal, nafoytaa mo.

• أهمية الصبر في مواجهة الباطل.
Hino hitti ka muñal wallitoree, ka dartagol meere nden.

• دلالة خلق السماوات والأرض على البعث؛ لأن من خلق ما هو عظيم قادر على إعادة الحياة إلى ما دونه.
Tagugol kammuuli ɗin e leydi ndin, hino tinndina e ummital. Tawde taguɗo ko ɓuri mawnude On, ko hattanɗo wuurnitugol ko ɓuri jaasude ɗum.

إِنَّ ٱلسَّاعَةَ لَأٓتِيَةٞ لَّا رَيۡبَ فِيهَا وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يُؤۡمِنُونَ
Pellet, Darngal, ngal Allah wuurnitata maayɓe ɓen e mun, fii ñaawugol ɓe yoɓa, ko ko arata, feere mun alaa, sikka alaa e ɗum. Kono ɓurɓe ɗuuɗude e yimɓe ɓen, ɓe gomɗinaa ɗum. Ko ɗum haɗi ɓe hebilanagol nden ñalnde
Tafsiran larabci:
وَقَالَ رَبُّكُمُ ٱدۡعُونِيٓ أَسۡتَجِبۡ لَكُمۡۚ إِنَّ ٱلَّذِينَ يَسۡتَكۡبِرُونَ عَنۡ عِبَادَتِي سَيَدۡخُلُونَ جَهَنَّمَ دَاخِرِينَ
Joomi mon, onon yimɓe ɓen, daali: heertinanee Lam, Min tun, dewal e toraare, Mi jaabinana on toraare mon, Mi yawtana on, Mi yurmina on. Mawnintinantooɓe ɗum ɓen, ko pellet, Ñalnde Darngal, ɓe naatoyay Jahannama, ko ɓe hoyɓe jaasinaa.
Tafsiran larabci:
ٱللَّهُ ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُمُ ٱلَّيۡلَ لِتَسۡكُنُواْ فِيهِ وَٱلنَّهَارَ مُبۡصِرًاۚ إِنَّ ٱللَّهَ لَذُو فَضۡلٍ عَلَى ٱلنَّاسِ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يَشۡكُرُونَ
Ko Allah woni waɗiranɗo on jemma on, niɓɓitirɗo, fii ka deeƴon fowtoɗon e mun, O waɗirani on nyalorma on, ndayginɗo, fii ka gollon e mun. Pellet, Allah ko Jom ɓural mawngal e yimɓe ɓen, tawde O timminirii neemaaji Makko ɗin e maɓɓe, no feeñiri e no wirnori. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, ɓe yettataa Allah, e naamaaji Makko ɗin, dow maɓɓe.
Tafsiran larabci:
ذَٰلِكُمُ ٱللَّهُ رَبُّكُمۡ خَٰلِقُ كُلِّ شَيۡءٖ لَّآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَۖ فَأَنَّىٰ تُؤۡفَكُونَ
Ko On mooɗon Allah, waɗanɗo on ɗin neemaaji, woni Taguɗo kala huunde. Wanaa goɗɗo goo. Rewteeɗo e goonga alaa, si wanaa Kanko. Ko honno ferlisoraɗon gaay e rewugol Mo, jokka rewugol ko nafataa lorrataa?
Tafsiran larabci:
كَذَٰلِكَ يُؤۡفَكُ ٱلَّذِينَ كَانُواْ بِـَٔايَٰتِ ٱللَّهِ يَجۡحَدُونَ
Ko wano ɓee ɗoo ferlisoraa non e gomɗingol Allah rewa Mo Kanko tun, ɓeya yeddaynooɓe Aayeeje Allah tindinayɗi fii tawhiidi on, ferlisortenoo e kala jamaanu, ɓe feewataano e goonga, ɓe hawrataano e sawaaba.
Tafsiran larabci:
ٱللَّهُ ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُمُ ٱلۡأَرۡضَ قَرَارٗا وَٱلسَّمَآءَ بِنَآءٗ وَصَوَّرَكُمۡ فَأَحۡسَنَ صُوَرَكُمۡ وَرَزَقَكُم مِّنَ ٱلطَّيِّبَٰتِۚ ذَٰلِكُمُ ٱللَّهُ رَبُّكُمۡۖ فَتَبَارَكَ ٱللَّهُ رَبُّ ٱلۡعَٰلَمِينَ
Ko Allah woni waɗanɗo on, onon yimɓe ɓen, ndii leydi, dunngal ñiiɓirgal mon, O waɗi kammu ngun, ñeñaangu dow mon, hara yanataa e mon, O mbaadini on ka renngaaji yumma mon'en - O moƴƴini mbaadiiji mon, - O arsiki on laaɓuɗi dagiiɗi. Ko On mooɗon, neeminirɗo on ɗum, woni Allah Joomi mon. Senaare heewii e Jeyɗo tageefo ngon fow. Reweteeɗo alanaa ngo, si wanaa Kanko seniiɗo On.
Tafsiran larabci:
هُوَ ٱلۡحَيُّ لَآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ فَٱدۡعُوهُ مُخۡلِصِينَ لَهُ ٱلدِّينَۗ ٱلۡحَمۡدُ لِلَّهِ رَبِّ ٱلۡعَٰلَمِينَ
Ko Kanko woni wuurɗo Mo maayataa On. reweteeɗo e goonga alaa, si wanaa Kanko. Noddiree Mo dewal e toraare; faandoɗon Mo Kanko tun, hara on kafidaali Mo e taguuji Makko goo. Yettoore woodanii Allah, Jeyɗo tageefo ngon.
Tafsiran larabci:
۞ قُلۡ إِنِّي نُهِيتُ أَنۡ أَعۡبُدَ ٱلَّذِينَ تَدۡعُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ لَمَّا جَآءَنِيَ ٱلۡبَيِّنَٰتُ مِن رَّبِّي وَأُمِرۡتُ أَنۡ أُسۡلِمَ لِرَبِّ ٱلۡعَٰلَمِينَ
Maaku an Nulaaɗo: min, Allah haɗii lam rewugol, ɗin ɗi rewoton, hara wanaa Allah; sanamuuji ɗi nafataa, ɗi lorrataa. Mi haɗa ɗum, nde hujjaaji ɗin arunoo e am, fii ɓanngingol meere rewugol ɗin. Allah yamiri lam kadi, nde mi jebbilantoo Mo, Kanko tun, ka dewal. Tawde ko Kanko woni Jeyɗo tageefo ngon fow. Jeyɗo ngo alaa, si wanaa Kanko.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• دخول الدعاء في مفهوم العبادة التي لا تصرف إلا إلى الله؛ لأن الدعاء هو عين العبادة.
Du'agol no naati e ko wi'aa kon dewal, ngal fewnirtaake, si wanaa e Allah. Tawde ko du'agol ngol, woni dewal ngal tigiri.

• نعم الله تقتضي من العباد الشكر.
Neemaaji Allah ɗin, no waɗɗini e jeyaaɓe ɓen, yettugol ɗi.

• ثبوت صفة الحياة لله.
Aayeeje ɗen joopike fii siforgol Allah, nguurndam.

• أهمية الإخلاص في العمل.
Laɓɓingol fonndo, hino himmi e golle.

هُوَ ٱلَّذِي خَلَقَكُم مِّن تُرَابٖ ثُمَّ مِن نُّطۡفَةٖ ثُمَّ مِنۡ عَلَقَةٖ ثُمَّ يُخۡرِجُكُمۡ طِفۡلٗا ثُمَّ لِتَبۡلُغُوٓاْ أَشُدَّكُمۡ ثُمَّ لِتَكُونُواْ شُيُوخٗاۚ وَمِنكُم مَّن يُتَوَفَّىٰ مِن قَبۡلُۖ وَلِتَبۡلُغُوٓاْ أَجَلٗا مُّسَمّٗى وَلَعَلَّكُمۡ تَعۡقِلُونَ
Ko Kanko tagiri ben mon Aadam, immorde e mbulmbulndi, refti O tagiri on ɓaawo ɗum, e toɓɓere maniiyu, refti e heɗɗere ƴiiƴam, refti ɓaawo ɗum, O yaltiniri on e deedi neeniraaɓe mon ɓen, entoy tokosoy, fii no yottoron cukaaku ngun, mawnon haa wonton nayeeɓe, - kono hara woɗɓe e mo'on, maayay ado ɗum, - haa no yottoron dumunna happaaɗo ka Allah, mo ɗuytotaako ɓeydotaako, belajo'o, ka nafitoron ɗii hujjaaji fii anndugol kattal e gootaagu Allah ngun.
Tafsiran larabci:
هُوَ ٱلَّذِي يُحۡيِۦ وَيُمِيتُۖ فَإِذَا قَضَىٰٓ أَمۡرٗا فَإِنَّمَا يَقُولُ لَهُۥ كُن فَيَكُونُ
Ko Kanko Allah tun, woni wuurnoowo, e waroowo. Si O haajii e fiyaaku, ko O wi'anay mo tun: "wonu", o wona.
Tafsiran larabci:
أَلَمۡ تَرَ إِلَى ٱلَّذِينَ يُجَٰدِلُونَ فِيٓ ءَايَٰتِ ٱللَّهِ أَنَّىٰ يُصۡرَفُونَ
A tinaali, an Nulaaɗo, ɓen wennjondirteeɓe e Aayeeje Allah ɗen, fennooɓe ɗe, e hoore ko ɗe feeñi kon? a ŋalɗay e maɓɓe, e ko ɓe ɗuurnotoo e goonga kon, hoore ko ka feeñi kon.
Tafsiran larabci:
ٱلَّذِينَ كَذَّبُواْ بِٱلۡكِتَٰبِ وَبِمَآ أَرۡسَلۡنَا بِهِۦ رُسُلَنَاۖ فَسَوۡفَ يَعۡلَمُونَ
Ɓen fennuɓe Alqur'aana, e ko Men immindini kon e Nulaaɓe Amen ɓen, immorde e goonga, aray ka ɓen fennooɓe annda, battane e bone mun.
Tafsiran larabci:
إِذِ ٱلۡأَغۡلَٰلُ فِيٓ أَعۡنَٰقِهِمۡ وَٱلسَّلَٰسِلُ يُسۡحَبُونَ
Ɓe anndoyay battane fennugol maɓɓe ngol, tuma nde kolmboyaa ka daaɗe maɓɓe, ɓe jolkiree ka koyɗe, halfinaaɓe lepte ɗen daasa ɓe.
Tafsiran larabci:
فِي ٱلۡحَمِيمِ ثُمَّ فِي ٱلنَّارِ يُسۡجَرُونَ
Ɓe ndaasee e ndiyam wulɗam haa fati, refti ɓe huɓɓee Yiite ngen.
Tafsiran larabci:
ثُمَّ قِيلَ لَهُمۡ أَيۡنَ مَا كُنتُمۡ تُشۡرِكُونَ
Refti ɓe feliree wi'aneede: ko honto woni reweteeɗi mon, ɗi aaƴinoɗon wonnde on sirkiraniiɗi dewal?
Tafsiran larabci:
مِن دُونِ ٱللَّهِۖ قَالُواْ ضَلُّواْ عَنَّا بَل لَّمۡ نَكُن نَّدۡعُواْ مِن قَبۡلُ شَيۡـٔٗاۚ كَذَٰلِكَ يُضِلُّ ٱللَّهُ ٱلۡكَٰفِرِينَ
Ko honto ɗin sanamuuji, ɗi rewaynoɗon, hara wanaa Allah, ɗi nafataa ɗi lorrataa? Heeferɓe ɓen jaaboo: Ɗi majjitorike men. Wurin, men wonaano aduna, e rewugol ko hanndunoo e reweede. Ko wano ɓee ɗoo majjiri non, Allah majjinirta yedduɓe goonga ɓen, e kala nokku e jamaanu.
Tafsiran larabci:
ذَٰلِكُم بِمَا كُنتُمۡ تَفۡرَحُونَ فِي ٱلۡأَرۡضِ بِغَيۡرِ ٱلۡحَقِّ وَبِمَا كُنتُمۡ تَمۡرَحُونَ
Ɓe wi'anee : ko fawi on ɗee lepte, ko sabu ko weltoraynoɗon kon, sirku on, e ko wewlaynoɗon kon fantinon.
Tafsiran larabci:
ٱدۡخُلُوٓاْ أَبۡوَٰبَ جَهَنَّمَ خَٰلِدِينَ فِيهَاۖ فَبِئۡسَ مَثۡوَى ٱلۡمُتَكَبِّرِينَ
Natiree dame Jahannama ɗen, luttugol ton poomaa. Nge bonii jaaƴorde townitaniiɓe goonga ɓen.
Tafsiran larabci:
فَٱصۡبِرۡ إِنَّ وَعۡدَ ٱللَّهِ حَقّٞۚ فَإِمَّا نُرِيَنَّكَ بَعۡضَ ٱلَّذِي نَعِدُهُمۡ أَوۡ نَتَوَفَّيَنَّكَ فَإِلَيۡنَا يُرۡجَعُونَ
Muñño, an Nulaaɗo, e ko yimɓe maa lorrete ɓe fenne kon. Pellet, ko Allah fodu maa wallude kon, ko goonga, mo sikke alaa e mu'un. Ko si Men holle yoga e ko Men kammbirani ɓe kon e lepte, e nguurndam maa, wano feƴƴirnoo ka hare Badri, maa hara Men ƴettite ado mun, fow e mun, ko ka Amen tun, woni ruttorde maɓɓe, Ñalnde Darngal, Men yoɓa ɓe golle maɓɓe ɗen, Men naatnaɓe ka Yiite, ɓe lutta ton poomaa.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• التدرج في الخلق سُنَّة إلهية يتعلم منها الناس التدرج في حياتهم.
rewrugol sagara ka tagugol, ko sunna Allahyanke woowi. Yimɓe ɓen no annndinora ɗum, yaarugol sagara, e nguurndam maɓɓe ɗam.

• قبح الفرح بالباطل.
Weltorgol meere, ko huunde kaanude.

• أهمية الصبر في حياة الناس، وبخاصة الدعاة منهم.
Muñal, hino hitti e nguurndam yimɓe ɓen, teŋtinii noddanooɓe diina ɓen.

وَلَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا رُسُلٗا مِّن قَبۡلِكَ مِنۡهُم مَّن قَصَصۡنَا عَلَيۡكَ وَمِنۡهُم مَّن لَّمۡ نَقۡصُصۡ عَلَيۡكَۗ وَمَا كَانَ لِرَسُولٍ أَن يَأۡتِيَ بِـَٔايَةٍ إِلَّا بِإِذۡنِ ٱللَّهِۚ فَإِذَا جَآءَ أَمۡرُ ٱللَّهِ قُضِيَ بِٱلۡحَقِّ وَخَسِرَ هُنَالِكَ ٱلۡمُبۡطِلُونَ
Gomɗii Men imminii Nulaaɓe ɗuuɗuɓe, haa e yimɓe mun, ado maa, an Nulaaɗo. Ɓen fenni ɓe, ɓe lorri ɓe. Kono ɓe muññii e ɗin fow. Hino e ɓen Nulaaɓe, ɓe Men fillani maa fii mun; hino e maɓɓe, ɓe Men fillanaaki ma fii mun. Haananaa Nulaaɗo woo, nde o addanta yimɓe makko ɓen Aaya, immorde e Joomi makko, si wanaa hara ko e duŋayee Makko. Ko heeferɓe ɓen lamndotoo mofte maɓɓe ɗen addugol Aaya, ko tooñe. Si yamiroore Allah fii ñaawugol sennda hakkunde Nulaaɓe ɓen e yimɓe maɓɓe ɓen arii, ko nunɗal ñaawirtee. Heeferɓe ɓen halkee, Nulaaɓe ɓen daɗndee; nden ñalnde, yimɓe meere ɓen sooyira yollugol ko'e maɓɓe e halkaare, sabu keeferaaku maɓɓe ngun.
Tafsiran larabci:
ٱللَّهُ ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُمُ ٱلۡأَنۡعَٰمَ لِتَرۡكَبُواْ مِنۡهَا وَمِنۡهَا تَأۡكُلُونَ
Ko Allah woni waɗanɗo on gelooɗi ɗin, e na'i ɗin e dammi ɗin, ko waɗɗoron yoga e majji, ñaamon tebbeeli yoga majji.
Tafsiran larabci:
وَلَكُمۡ فِيهَا مَنَٰفِعُ وَلِتَبۡلُغُواْ عَلَيۡهَا حَاجَةٗ فِي صُدُورِكُمۡ وَعَلَيۡهَا وَعَلَى ٱلۡفُلۡكِ تُحۡمَلُونَ
Hino woodani on e ɗii neemoraaɗi, nafooreeji ɗuuɗuɗi, heyɗitayɗi jamaanu kala. Hiɗon heɓira ɗi, kala ko faaleteɗon e haajuuji, wano setagol ka njorndi e ka maayo.
Tafsiran larabci:
وَيُرِيكُمۡ ءَايَٰتِهِۦ فَأَيَّ ءَايَٰتِ ٱللَّهِ تُنكِرُونَ
Allah no holla on maandeeji tindinayɗi e kattal e gootaagu Makko ngun. E ko honɗum e maandeeji Allah ɗin, woni yeddoton, ɓaawo nde yananaɗon, wonnde ko ɗi maandeeji Makko?
Tafsiran larabci:
أَفَلَمۡ يَسِيرُواْ فِي ٱلۡأَرۡضِ فَيَنظُرُواْ كَيۡفَ كَانَ عَٰقِبَةُ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡۚ كَانُوٓاْ أَكۡثَرَ مِنۡهُمۡ وَأَشَدَّ قُوَّةٗ وَءَاثَارٗا فِي ٱلۡأَرۡضِ فَمَآ أَغۡنَىٰ عَنۡهُم مَّا كَانُواْ يَكۡسِبُونَ
E ɓee fennooɓe yiilaaki ka leydi, ɓe taskoo ko honno battane ɗeya mofte fennunooɓe ado maɓɓe wattinirnoo, ɓe waajitora ɗum? Gomɗii ɗen mofte no ɓurnoo ɓe jawle e cemmbe, ɓe ɓuri ɓe batteeji accaaɗi ka leydi. Kono kon ko ɓe faggotonoo e cemmbe, duncanaano ɓe goɗɗum, nde lepte Allah ɗen arunoo halkugol ɓe.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا جَآءَتۡهُمۡ رُسُلُهُم بِٱلۡبَيِّنَٰتِ فَرِحُواْ بِمَا عِندَهُم مِّنَ ٱلۡعِلۡمِ وَحَاقَ بِهِم مَّا كَانُواْ بِهِۦ يَسۡتَهۡزِءُونَ
Nde Nulaaɓe maɓɓe ɓen addaannoɓe hujjaaji ɓannguɗi ɗin, ɓe fenni ɗi, ɓe welaa jogitagol ganndal ko woni ka maɓɓe kon, lunndiingal ko Nulaaɓe ɓen addani ɓe kon. Ontuma, ɓe huuɓitiraa lepte ɗe ɓe jalkitaynoo ɗen, si Nulaaɓe ɓen hulɓiniriino ɓe ɗe.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا رَأَوۡاْ بَأۡسَنَا قَالُوٓاْ ءَامَنَّا بِٱللَّهِ وَحۡدَهُۥ وَكَفَرۡنَا بِمَا كُنَّا بِهِۦ مُشۡرِكِينَ
Nde ɓe yi*unoo lepte Amen ɗen, ɓe jaɓi ka jaɓugol nafataa, ɓe wi'i: Men gomɗinii Allah tun, men yeddii ɗin kafidaaɗi e sanamuuji ɗi men rewaynoo, hara wanaa Kanko.
Tafsiran larabci:
فَلَمۡ يَكُ يَنفَعُهُمۡ إِيمَٰنُهُمۡ لَمَّا رَأَوۡاْ بَأۡسَنَاۖ سُنَّتَ ٱللَّهِ ٱلَّتِي قَدۡ خَلَتۡ فِي عِبَادِهِۦۖ وَخَسِرَ هُنَالِكَ ٱلۡكَٰفِرُونَ
Kono gomɗinal maɓɓe wonaAno ko nafata ɓe, fewndo ɓe haccinoo lepte Amen ɗen no jippoo e maɓɓe; ɗum ko laawol yawtunoongol e jayaaɓe Makko ɓen, wonnde gomɗinal nafataa ɓe, tuma ɓe yi'i lepte ɗen. Yedduɓe ɓen sooyiniri ko'e-maɓɓe ɗon nden ñalnde, nde ɓe halkiranoo sabu ko ɓe yeddiri kon Allah, ɓe salii tuubude ado ɓe yi'ude lepte ɗen.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• لله رسل غير الذين ذكرهم الله في القرآن الكريم نؤمن بهم إجمالًا.
Allah no mari Nulaaɓe goo, ɓe O jantaaki fii mun ka Alqur'aana, en gomɗinay fii maɓɓe fow.

• من نعم الله تبيينه الآيات الدالة على توحيده.
Hino jeyaa e neemaaji Allah ɗin, tawde O ɓannginay maandeeji tindinɗi gootaagu Makko ngun.

• خطر الفرح بالباطل وسوء عاقبته على صاحبه.
Aayeeje ɗen hollii bone weltorgol meere, e battane mun bonɗe ɗen, dow ontigi.

• بطلان الإيمان عند معاينة العذاب المهلك.
Gomɗingol tuma yi'igol lepte kalkooje ɗen, ko meere.

 
Fassarar Ma'anoni Sura: Suratu Ghafir
Teburin Jerin Sunayen Surori Lambar shafi
 
Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - Teburin Bayani kan wasu Fassarori

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

Rufewa