Check out the new design

Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano * - Indice Traduzioni


Traduzione dei significati Sura: Ar-Ra‘d   Versetto:
ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ طُوبَىٰ لَهُمۡ وَحُسۡنُ مَـَٔابٖ
Ɓee ɗoo gomɗimɓe Alla ɓe golle moƴƴe, ɓadinooje ɓe Alla, hino woodani ɓe nguuree newiiɗo laakara, e battane moƴƴe; ɗen woni Aljanna.
Esegesi in lingua araba:
كَذَٰلِكَ أَرۡسَلۡنَٰكَ فِيٓ أُمَّةٖ قَدۡ خَلَتۡ مِن قَبۡلِهَآ أُمَمٞ لِّتَتۡلُوَاْ عَلَيۡهِمُ ٱلَّذِيٓ أَوۡحَيۡنَآ إِلَيۡكَ وَهُمۡ يَكۡفُرُونَ بِٱلرَّحۡمَٰنِۚ قُلۡ هُوَ رَبِّي لَآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ عَلَيۡهِ تَوَكَّلۡتُ وَإِلَيۡهِ مَتَابِ
Ko wano ngal nulal ngal Men nulirnoo Nulaaɓe yawtunooɓe ɓen e mofte maɓɓe ɗen, Men nulir-maa an Nulaaɗo e mofte maa ɗen, fii yo a janngan ɓe Alqur'aanaare nde Men wahayini nden e maaɗa. Nde yonii dallinornde e goongugol maa, kono yimɓe maa ɓen yeddirii nde yeddugol ɓe Yurmotee- ɗo On, tawde ɓe kafidii Mo e goɗɗum goo. Maakan ɓe an Nulaaɗo: On Yurmeteeɗo Mo sirkanton, ko On woni Joomi am, Mo reweteeɗo e goonga alaa si wanaa Kanko. Ko e Makko mi fawi kala fiyaaku am, ko e Makko kadi woni tuubirde am.
Esegesi in lingua araba:
وَلَوۡ أَنَّ قُرۡءَانٗا سُيِّرَتۡ بِهِ ٱلۡجِبَالُ أَوۡ قُطِّعَتۡ بِهِ ٱلۡأَرۡضُ أَوۡ كُلِّمَ بِهِ ٱلۡمَوۡتَىٰۗ بَل لِّلَّهِ ٱلۡأَمۡرُ جَمِيعًاۗ أَفَلَمۡ يَاْيۡـَٔسِ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَن لَّوۡ يَشَآءُ ٱللَّهُ لَهَدَى ٱلنَّاسَ جَمِيعٗاۗ وَلَا يَزَالُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ تُصِيبُهُم بِمَا صَنَعُواْ قَارِعَةٌ أَوۡ تَحُلُّ قَرِيبٗا مِّن دَارِهِمۡ حَتَّىٰ يَأۡتِيَ وَعۡدُ ٱللَّهِۚ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُخۡلِفُ ٱلۡمِيعَادَ
Si tawno woodayno e defte Joomiiko ɗen gasaynde naɓireede pelle ɗen, maa nde seekiree leydi ndin ɓulli e canɗi yalta, maa nde nde janngee e maayɗo tun immitoo, ko ndee Alqur'aanaare jippinaande e maaɗa an Nulaaɗo wonaynoo. Tawde ko nde laaɓunde dalil, mawnunde batte si tawno ko ɓe joomiraaɓe ɓerɗe hulooje. Kono ɓe bugitii nde. Ko woni tun, ko Alla fiyaaku on fow woodani e jippingol kaawisaaji ekn. E gomɗimɓe Alla ɓen anndaali wonnde, si Alla muuyuno fewnugol yimɓe ɓen fow ko aldaa e jippingol maandeji ɗi no fewna ɓe, O waɗayno ɗum? Kono O waɗaali ɗum. Masiibo tiiɗuɗo seerataa hino heɓa yedduɓe Alla ɓen sabu kuuɗe maɓɓe keeferaaku e geddi ɗen, maa ngon masiibo jippoo takko galle maɓɓe haa fodoore Alla jippagol lepte jokkondirooje ɗen ara. Pellet Alla firtataa fodoore nde O fodi, si lajal mayre dottaande nden hewtii.
Esegesi in lingua araba:
وَلَقَدِ ٱسۡتُهۡزِئَ بِرُسُلٖ مِّن قَبۡلِكَ فَأَمۡلَيۡتُ لِلَّذِينَ كَفَرُواْ ثُمَّ أَخَذۡتُهُمۡۖ فَكَيۡفَ كَانَ عِقَابِ
A Wonaa Nulaaɗo mo yimɓe mun adii fennude ɓe jalkita, gomɗii mofte adinooɓe ma an Nulaaɗo, fennii Nulaaɓe maɓɓe, Mi muññanii ɓen yedduɓe Nulaaɓe mun ɓen haa ɓe sikki Mi halkataa ɓe, refti Mi nanngitiri ɓe lepte ɗuuɗuɗe. E miijo maa, ko honno lepte Am ɗen wonirnoo e ɓen? Pellet ɗe wonuno lepte sattuɗe.
Esegesi in lingua araba:
أَفَمَنۡ هُوَ قَآئِمٌ عَلَىٰ كُلِّ نَفۡسِۭ بِمَا كَسَبَتۡۗ وَجَعَلُواْ لِلَّهِ شُرَكَآءَ قُلۡ سَمُّوهُمۡۚ أَمۡ تُنَبِّـُٔونَهُۥ بِمَا لَا يَعۡلَمُ فِي ٱلۡأَرۡضِ أَم بِظَٰهِرٖ مِّنَ ٱلۡقَوۡلِۗ بَلۡ زُيِّنَ لِلَّذِينَ كَفَرُواْ مَكۡرُهُمۡ وَصُدُّواْ عَنِ ٱلسَّبِيلِۗ وَمَن يُضۡلِلِ ٱللَّهُ فَمَا لَهُۥ مِنۡ هَادٖ
E ko on darorɗo reenugol arsikaaji tagu ngun fow, aynituɗo kala wonkii e ko ki faggitotoo e golle, O yoɓita ki golle makki, ko On haandi e dewal? Kaa ko ɗii sanamuuji ɗi hanndaa e reweede? Heeferɓe ɓen waɗii ɗin kafidaaɗi Alla tooñi e fenaande. Maakan ɓe an Nulaaɗo: Innanee men kafidiiɗi mon ɗi rewdoton ɗin e Alla, si on laatike goongu ɓe e ko nodditiɗon. Kaa on humpitay Alla ko O anndaa ka leydi e kafidiiɗi? Kaa on humpitay Mo woni ko feeñi tun e gonngol kono alaa woodaaka? Ko woni goo-nga, seytaane cuɗanii yedduɓe ɓen pewje maɓɓe bonɗe ɗen, ɓe yeddi Alla, ɗi palii ɓe gaayi e laawol peewal ngol. Kala non mo Alla majjini e ngol laawol peewal, haray fewnoowo mo alaa.
Esegesi in lingua araba:
لَّهُمۡ عَذَابٞ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۖ وَلَعَذَابُ ٱلۡأٓخِرَةِ أَشَقُّۖ وَمَا لَهُم مِّنَ ٱللَّهِ مِن وَاقٖ
Hino woodani ɓe lepte ka nguurndam aduna, ɗe no yanira e maɓɓe wareede e daheede e juuɗe gomɗimɓe ɓen. Pellet ko lepte laakara haɓɓitiiɗe ɓe ɗen ɓurɗe sattande ɓe nise diini lepte aduna ɗen, tawde ko ɗe sattuɗe duumotooɗe ɗe taƴondir- taa. Alanaaɓe reenoowo ɓe e lepte Alla ɗen Ñalnde Darngal.
Esegesi in lingua araba:
Alcuni insegnamenti da trarre da questi versi sono:
• أن الأصل في كل كتاب منزل أنه جاء للهداية، وليس لاستنزال الآيات، فذاك أمر لله تعالى يقدره متى شاء وكيف شاء.
Ka lasli, kala deftere tellinaande wonnde ko ardunde fewnugol, wanaa jippinirɗum Aayeeje tan. Ɗum ɗon ko yamiroore Alla, Himo hoddira ɗum no O haajiri e no O muuyiri.

• تسلية الله تعالى للنبي صلى الله عليه وسلم، وإحاطته علمًا أن ما يسلكه معه المشركون من طرق التكذيب، واجهه أنبياء سابقون.
Alla no yeewtira Annabiijo on (yo o his), O anndina mo wonnde ko sirkooɓe ɓen fennata mo kon, Annabaaɓe adinooɓe ɓen hawriino e ɗum.

• يصل الشيطان في إضلال بعض العباد إلى أن يزين لهم ما يعملونه من المعاصي والإفساد.
Seytaane no majjinira jeyaaɓe goo cuɗinangol ɓe ko ɓe huuwata e goopi e bone.

 
Traduzione dei significati Sura: Ar-Ra‘d
Indice delle Sure Numero di pagina
 
Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano - Indice Traduzioni

Emesso dal Tafseer Center per gli Studi Coranici.

Chiudi