Check out the new design

Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano * - Indice Traduzioni


Traduzione dei significati Sura: An-Naml   Versetto:
فَلَمَّا جَآءَ سُلَيۡمَٰنَ قَالَ أَتُمِدُّونَنِ بِمَالٖ فَمَآ ءَاتَىٰنِۦَ ٱللَّهُ خَيۡرٞ مِّمَّآ ءَاتَىٰكُمۚ بَلۡ أَنتُم بِهَدِيَّتِكُمۡ تَفۡرَحُونَ
Tuma nde nulaaɓe makko ɓen arunoo e ɓen wonnduɓe e makko immorde e wallooɓe mo hiɓe ronndii neldaari ndin faade ka Sulaymaana, Sulaymaana mettinani ɓe fii addugol neldaari ndin; o maaki: Enee, hara on ɓeydanay lam jawle fii yo on rutta lam e mo'on? Ko Alla okki lam kon immorde e Annabaaku e laamu ngun e jawdi ndin ɓuri moƴƴude kon ko O okki on, ko woni, ko onon woni ɓen farnorayɓe ko neldaɗon immorde e jawle aduna.
Esegesi in lingua araba:
ٱرۡجِعۡ إِلَيۡهِمۡ فَلَنَأۡتِيَنَّهُم بِجُنُودٖ لَّا قِبَلَ لَهُم بِهَا وَلَنُخۡرِجَنَّهُم مِّنۡهَآ أَذِلَّةٗ وَهُمۡ صَٰغِرُونَ
Sulaymaana (yo o his) maakini nulaaɗo makko on: Ruttodu ka maɓɓe e ko arduɗaa kon immorde e neldaari, ma men addan mo kanko e yimɓe makko ɓen koneeli ɗi ɓe maraa doole fii dartagol ɗum, ma men yaltin ɓe Saba'i hara ko ɓe jaasuɓe hoynaa ɓe, ɓaawo ɓe wonii e teddungal nder ton -si tawii ɓe araali ka am ko ɓe ɗoftii ɓe-.
Esegesi in lingua araba:
قَالَ يَٰٓأَيُّهَا ٱلۡمَلَؤُاْ أَيُّكُمۡ يَأۡتِينِي بِعَرۡشِهَا قَبۡلَ أَن يَأۡتُونِي مُسۡلِمِينَ
Sulaymaana (yo o his) yewti koohooɓe laamu makko ngon o maaki: Ko onon yo mbatu, ko hommbo e mooɗon addanta lam jullere laamu makko nden ko adii ɓe arude ka am ko ɓe ɗoftii ɓe?
Esegesi in lingua araba:
قَالَ عِفۡرِيتٞ مِّنَ ٱلۡجِنِّ أَنَا۠ ءَاتِيكَ بِهِۦ قَبۡلَ أَن تَقُومَ مِن مَّقَامِكَۖ وَإِنِّي عَلَيۡهِ لَقَوِيٌّ أَمِينٞ
Murtundu goo e jinnaaji ɗin jaabii mo wi'i: Min mi addante jullere laamu makko nden ko adii a immaande e ndee jonnde maaɗa nde wonɗaa e muuɗum, e pellet, min ko mi dolnuɗo fii ronndagol nde hoolaaɗo e dow ko woni kon e mayre, mi uytataa e mayre hay e huunde.
Esegesi in lingua araba:
قَالَ ٱلَّذِي عِندَهُۥ عِلۡمٞ مِّنَ ٱلۡكِتَٰبِ أَنَا۠ ءَاتِيكَ بِهِۦ قَبۡلَ أَن يَرۡتَدَّ إِلَيۡكَ طَرۡفُكَۚ فَلَمَّا رَءَاهُ مُسۡتَقِرًّا عِندَهُۥ قَالَ هَٰذَا مِن فَضۡلِ رَبِّي لِيَبۡلُوَنِيٓ ءَأَشۡكُرُ أَمۡ أَكۡفُرُۖ وَمَن شَكَرَ فَإِنَّمَا يَشۡكُرُ لِنَفۡسِهِۦۖ وَمَن كَفَرَ فَإِنَّ رَبِّي غَنِيّٞ كَرِيمٞ
Gorko moƴƴo ganndo wonɗo ka Sulaymaana, jogiiɗo ganndal deftere nden, no e nder mayre Innde Alla Mawnde Nden, Nden tawnde si O tororaama nde O Jaabinay, ontuma on wi'i: Min mi addante jullere laamu makko nden ko adii yiitere maaɗa nden hinƴude; ɗum woni mi toroo Alla O adda nde, o torii Alla jaabini toraare makko nden. Nde Sulaymaana yi'unoo jullere laamu oya nden ko nde ñiiɓunde ka makko o maaki: Ɗum ɗoo ko immorde e ɓural Joomi am O Senike; fii yo O ndarndo lam e hara mi jarnay neemaaji Makko ɗin, kaa mi fennay ɗi? Kala jarnuɗo Alla, haray anndu nafa jarnugol makko ngol ruttoto faade e makko [kanko jarnuɗo on] Alla ko O Galo, jarnoore jeyaaɓe ɓen ɓeydataa Mo, kala yedduɗo neema Alla on hara o jarniraali Mo neema on, pellet, Joomi am ko O Galo gaayi jarnugol makko ngol ko O Tedduɗo, no Jeyaa e Teddungal Makko ngal ɓurnugol Makko ngol hay e dow on yedduɗo neema on.
Esegesi in lingua araba:
قَالَ نَكِّرُواْ لَهَا عَرۡشَهَا نَنظُرۡ أَتَهۡتَدِيٓ أَمۡ تَكُونُ مِنَ ٱلَّذِينَ لَا يَهۡتَدُونَ
Sulaymaana (yo o his) maaki: Waylanee mo jullere laamu makko nden itton mbaadi mayre ndi nde wonunoo ndin e muuɗum ndaaren: Taw si o feeway faade e annditugol jullere makko nden, kaa hara o wonay jeyaaɗo e ɓen ɓe feewirtaa faade e annditugol piiji maɓɓe ɗin.
Esegesi in lingua araba:
فَلَمَّا جَآءَتۡ قِيلَ أَهَٰكَذَا عَرۡشُكِۖ قَالَتۡ كَأَنَّهُۥ هُوَۚ وَأُوتِينَا ٱلۡعِلۡمَ مِن قَبۡلِهَا وَكُنَّا مُسۡلِمِينَ
Tuma nde laamiiɗo Saba'i on arunoo ka Sulaymaana [ɓe] wi'ani mo fii ndarndagol mo: Enee, ko nii jullere laamu maaɗa nden wa'i? O jaabii lanndal ngal: A sikkayma ko kayre, Sulaymaana maaki: Alla okkiino men ganndal ko adii mo, sabu Kattanɗe Makko e dow sifa ɗii fiyakuuji, men woni jebbilaniiɓe Yamaruyee Alla on ɗoftiiɓe Mo.
Esegesi in lingua araba:
وَصَدَّهَا مَا كَانَت تَّعۡبُدُ مِن دُونِ ٱللَّهِۖ إِنَّهَا كَانَتۡ مِن قَوۡمٖ كَٰفِرِينَ
Pottini mo e Ngootimmbaaku Alla ngun ɗum ko o laatinoo himo rewa gaanin Alla ka jokkugol yimɓe makko ɓen, e ñemmbugol ɓe. Pellet, kanko o woniino jeyaaɗo e yimɓe yedduɓe Alla, o woni yedduɗo wano maɓɓe.
Esegesi in lingua araba:
قِيلَ لَهَا ٱدۡخُلِي ٱلصَّرۡحَۖ فَلَمَّا رَأَتۡهُ حَسِبَتۡهُ لُجَّةٗ وَكَشَفَتۡ عَن سَاقَيۡهَاۚ قَالَ إِنَّهُۥ صَرۡحٞ مُّمَرَّدٞ مِّن قَوَارِيرَۗ قَالَتۡ رَبِّ إِنِّي ظَلَمۡتُ نَفۡسِي وَأَسۡلَمۡتُ مَعَ سُلَيۡمَٰنَ لِلَّهِ رَبِّ ٱلۡعَٰلَمِينَ
[Debbo on] wi'aa: Naatu ka huɓeere tawi kayre hinde wa'i wa ko hummbi, tuma nde o yi'unoo nde o sikki ko nde ndiyam o ñori dense makko ɗen fii yo o juuwu nde, Sulaymaana (yo o his) maaki: Ndee ko huɓeere ɓowriniraande guƴe, o noddi mo ka Islaamu, o jaɓi ko o noddi mo kon e mu'un o wi'i: Jooma, min dey mi tooñirii wonkii am rewidugol Ma e tanaa Maaɗa, mi ɗoftanike Alla Jooma tageefooji ɗin fow majji, wonndude e Sulaymaana.
Esegesi in lingua araba:
Alcuni insegnamenti da trarre da questi versi sono:
• عزة الإيمان تحصّن المؤمن من التأثر بحطام الدنيا.
Teddungal gomɗinal ngal no hiwa gomɗinɗo on immorde battinngol jawdi aduna ndin.

• الفرح بالماديات والركون إليها صفة من صفات الكفار.
Weltorgol jawle aduna ɗin e tuugagol e majje, ɗum ko sifa jeyaaɗo e sifaaji keefeeru ngun.

• يقظة شعور المؤمن تجاه نعم الله.
Pinal so'annde gomɗinɗo on hella neemaaji Alla ɗin.

• اختبار ذكاء الخصم بغية التعامل معه بما يناسبه.
Ndarndagol ƴoyre wennjiiɗo on faandaare huuwondirgol e makko no haanaa huuwondireede non.

• إبراز التفوق على الخصم للتأثير فيه.
Feññingol foolugol wennjiiɗo on sabu battinngol e makko.

 
Traduzione dei significati Sura: An-Naml
Indice delle Sure Numero di pagina
 
Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano - Indice Traduzioni

Emesso dal Tafseer Center per gli Studi Coranici.

Chiudi