Check out the new design

ಪವಿತ್ರ ಕುರ್‌ಆನ್ ಅರ್ಥಾನುವಾದ - ಅಲ್-ಮುಖ್ತಸರ್ ಫಿ ತಫ್ಸೀರಿಲ್ ಕುರ್‌ಆನಿಲ್ ಕರೀಮ್ - ಫುಲಾನಿ ಅನುವಾದ * - ಅನುವಾದಗಳ ವಿಷಯಸೂಚಿ


ಅರ್ಥಗಳ ಅನುವಾದ ಅಧ್ಯಾಯ: ಅಲ್- ಬಕರ   ಶ್ಲೋಕ:
وَٱقۡتُلُوهُمۡ حَيۡثُ ثَقِفۡتُمُوهُمۡ وَأَخۡرِجُوهُم مِّنۡ حَيۡثُ أَخۡرَجُوكُمۡۚ وَٱلۡفِتۡنَةُ أَشَدُّ مِنَ ٱلۡقَتۡلِۚ وَلَا تُقَٰتِلُوهُمۡ عِندَ ٱلۡمَسۡجِدِ ٱلۡحَرَامِ حَتَّىٰ يُقَٰتِلُوكُمۡ فِيهِۖ فَإِن قَٰتَلُوكُمۡ فَٱقۡتُلُوهُمۡۗ كَذَٰلِكَ جَزَآءُ ٱلۡكَٰفِرِينَ
Haɓeeɓe ɓe nokku kala ka tawɗon ɓe, yaltinonɓe e nokkuure nde ɓe yaltini on e mu'un; nden woni Makka. Ko fitna sakkagol gomɗinɗo on e diina makko naɓra e geddi ɓuri mawnude e dii haɓugol. Wata on ɗaɓɓitirɓe hare ka Misiide Hormaŋte -ka mawningol nde- haa ɓe ɗaɓɓitira on ɗon hare. Si ɗum waɗii, haɓeeɓe. Ko sugu ɗee lepte haɓugolɓe ka Misiide hormaŋte ɗoo woni njoɓdi heeferɓe ɓen.
ಅರಬ್ಬಿ ವ್ಯಾಖ್ಯಾನಗಳು:
فَإِنِ ٱنتَهَوۡاْ فَإِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Si ɓe haɗitike haɓugol on e yeddugol, haɗitee e ɗum. Pellet, Alla ko Haforanoowo kala tuubuɗo, O Jogitortaaɓe bakkatuuji yawtuɗi, Ko O huuɓuɗo-yurmeende, O yaawnirtaaɓe lepte.
ಅರಬ್ಬಿ ವ್ಯಾಖ್ಯಾನಗಳು:
وَقَٰتِلُوهُمۡ حَتَّىٰ لَا تَكُونَ فِتۡنَةٞ وَيَكُونَ ٱلدِّينُ لِلَّهِۖ فَإِنِ ٱنتَهَوۡاْ فَلَا عُدۡوَٰنَ إِلَّا عَلَى ٱلظَّٰلِمِينَ
Haɓee heeferaaɓe ɓen haa nokku ka laatortaaɓe shirku maa sakkagol yimɓe ɓen e laawol Alla, maaɗum geddi; fii no diina kan feeñirana Alla. Si ɓe haɗitike gejji e sakkagol diina Alla kan, tertee haɓugol ɓe; sabu non jaggitere alanaa si wanaa ɓen tooñirooɓe geddi e sakkagol diina Alla.
ಅರಬ್ಬಿ ವ್ಯಾಖ್ಯಾನಗಳು:
ٱلشَّهۡرُ ٱلۡحَرَامُ بِٱلشَّهۡرِ ٱلۡحَرَامِ وَٱلۡحُرُمَٰتُ قِصَاصٞۚ فَمَنِ ٱعۡتَدَىٰ عَلَيۡكُمۡ فَٱعۡتَدُواْ عَلَيۡهِ بِمِثۡلِ مَا ٱعۡتَدَىٰ عَلَيۡكُمۡۚ وَٱتَّقُواْ ٱللَّهَ وَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ مَعَ ٱلۡمُتَّقِينَ
Lewru hormaŋteeru ndun ndu Alla Newinirani on horminagol totta 'Omra hitaande jeeɗiɗaɓere, ko mbattiigu lewru hormaŋteeru ndu shirkooɓe ɓen sakkinoo on e mu'un gaa e haram on hitaande jeegaɓere. Horminaaɗi ɗin (wano leydi hormaŋteeri ndin, e lewru hormaŋteeru ndun, e horminagol ngol), diya on siinee e majje hoore joggituɗo woo. Kala on jaggituɗo e mo'on fewndo majji, jaggitiree mo yeru jaggitannde makko nden, wata on yawtu keerol yerondirgol ngol. Pellet Alla Yiɗaa ɓen yawtayɓe keeri Makko ɗin. Hulee Alla reŋtoɗon yawtugol keeri Makko ɗin, anndon pellet Alla no Wondi e gomɗuɓe ɓen; O Wallirayɓe ballal e faabo.
ಅರಬ್ಬಿ ವ್ಯಾಖ್ಯಾನಗಳು:
وَأَنفِقُواْ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ وَلَا تُلۡقُواْ بِأَيۡدِيكُمۡ إِلَى ٱلتَّهۡلُكَةِ وَأَحۡسِنُوٓاْۚ إِنَّ ٱللَّهَ يُحِبُّ ٱلۡمُحۡسِنِينَ
Nafqee sakkoɗon jawdi fii ɗoftaare Alla (wano jihaadi ekn), wata on weddor ko'e mon ɗen faade e halakuyee; tertoɗon jihaadi e sakkagol fii laawol Alla, maa bugoron ko'e mo'on ɗen e ko wonata sabu halkaare mo'on. Moƴƴinee ka dewe mo'on e ka huuwondire mo'on e ka jikkuuji mo'on. Pellet Alla no Yiɗi moƴƴinooɓe ɓen e kala fifaaku. Himo Mawninanaɓe mbarjaari, O Hawrindina ɓe e peewal.
ಅರಬ್ಬಿ ವ್ಯಾಖ್ಯಾನಗಳು:
وَأَتِمُّواْ ٱلۡحَجَّ وَٱلۡعُمۡرَةَ لِلَّهِۚ فَإِنۡ أُحۡصِرۡتُمۡ فَمَا ٱسۡتَيۡسَرَ مِنَ ٱلۡهَدۡيِۖ وَلَا تَحۡلِقُواْ رُءُوسَكُمۡ حَتَّىٰ يَبۡلُغَ ٱلۡهَدۡيُ مَحِلَّهُۥۚ فَمَن كَانَ مِنكُم مَّرِيضًا أَوۡ بِهِۦٓ أَذٗى مِّن رَّأۡسِهِۦ فَفِدۡيَةٞ مِّن صِيَامٍ أَوۡ صَدَقَةٍ أَوۡ نُسُكٖۚ فَإِذَآ أَمِنتُمۡ فَمَن تَمَتَّعَ بِٱلۡعُمۡرَةِ إِلَى ٱلۡحَجِّ فَمَا ٱسۡتَيۡسَرَ مِنَ ٱلۡهَدۡيِۚ فَمَن لَّمۡ يَجِدۡ فَصِيَامُ ثَلَٰثَةِ أَيَّامٖ فِي ٱلۡحَجِّ وَسَبۡعَةٍ إِذَا رَجَعۡتُمۡۗ تِلۡكَ عَشَرَةٞ كَامِلَةٞۗ ذَٰلِكَ لِمَن لَّمۡ يَكُنۡ أَهۡلُهُۥ حَاضِرِي ٱلۡمَسۡجِدِ ٱلۡحَرَامِۚ وَٱتَّقُواْ ٱللَّهَ وَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ شَدِيدُ ٱلۡعِقَابِ
Tottiree hajju ngun e 'omra on no timmiri,ɗaɓɓoron welayee Alla Toowuɗo On.Si on haɗaama e fii timmingol(hajju ngun e 'omra on) ñawu maa gaño,fawike on hirsugol kon ko newii e kirse;wano gelooɗi maa na'i maa dammi,ngam yo daginitoron hormagol mo'on.Wate laɓe ko'e mon ɗen maa femmbon haa kirse ɗen yottoo nokku ka ɗe haanaa hirseede.Si no haɗaa ka hormaŋte,yo hirse ka haɗaa ɗon.Si haɗaaka non ka hormaŋte,yo hirse ɗon ñalnde boragol ngol haa ɓaawo e ñalɗi tashriiqi.On tawɗo e mo'on ko ñawɗo maa lorra no ka cukuli hoore makko,hon tenɗi eken o femmborii sabu on lorra,ella alanaa mo.No fawii mo tan sottoraade ɗum: hoorugol balɗe tati,maa ñammina ɓiliiɓe jeegoo e ɓiliiɓe hormaŋteeru ndun,maa hirsugol dammol sennditana waasuɓe hormaŋteeru ndun.Si on laataaki huluɓe,kala e mo'on dakmitorɗo tottirgol 'Omra on nder lebbi hajju ɗin,o dakmitori kon ko harmi e makko immorde e haɗaaɗi horminiiɗo haa o horminanii hajju nden hitaande;fawike mo hirsugol kon ko newanii mo immorde e: damol,maa o hawtida e jeegoo hirsugol ngelooba walla nagge.Si o haɗtanaali hirsugol ngol,yo o hooru balɗe tati ka hajju ton lomto mum,e hoore non o hooroyay balɗe jeeɗiɗi ka makko si o ruttike,ɗum hawra balɗe sappo timmuɗe. Ngol dakmitagol waɗɗinayngol kirse maa koorka (fii ɓe haɗtanaa kirse ɓen),wanaa fii jeyaaɓe ɓen ka Hormorde maa hoɗuɓe takko ɗon;sabu ɓen ɗon hatonjinaa e dakmitagol,tawde hiɓe ɓadii Hormorde nden,ɓe yonndinoray wanngagol ngol e dii dakmitorgol 'omra haa e hajju.Hulee Alla jokkon ko O Shar'ini, mawninon keeri Makko ɗin,anndon pellet Alla ko saɗtuɗo leptugol lunndiiɗo yamirooje Makko.
ಅರಬ್ಬಿ ವ್ಯಾಖ್ಯಾನಗಳು:
ಈ ಪುಟದಲ್ಲಿರುವ ಶ್ಲೋಕಗಳ ಉಪಯೋಗಗಳು:
• مقصود الجهاد وغايته جَعْل الحكم لله تعالى وإزالة ما يمنع الناس من سماع الحق والدخول فيه.
Faandaare jihaadi, ko ñiiɓinangol Alla ñaawoore nden, tti kon ko faotoo yimɓe ɓen nanugol goonga kan ɓe naata e makka.

• ترك الجهاد والقعود عنه من أسباب هلاك الأمة؛ لأنه يؤدي إلى ضعفها وطمع العدو فيها.
Selugol jihaadi ko gootel e sabuuji halkayɗi mofte; tawde non ɗum jaasinay ɓe newina fii no ɓe jaggitiree

• وجوب إتمام الحج والعمرة لمن شرع فيهما، وجواز التحلل منهما بذبح هدي لمن مُنِع عن الحرم.
Waɗɗagol e kala fuɗɗiiɗo hajju e 'omra timmingol ɗi, e dagagol daktaade ɗi ɗiɗi non kirse,wonannde on sakkaaɗo e Hormorde nden

 
ಅರ್ಥಗಳ ಅನುವಾದ ಅಧ್ಯಾಯ: ಅಲ್- ಬಕರ
ಅಧ್ಯಾಯಗಳ ವಿಷಯಸೂಚಿ ಪುಟ ಸಂಖ್ಯೆ
 
ಪವಿತ್ರ ಕುರ್‌ಆನ್ ಅರ್ಥಾನುವಾದ - ಅಲ್-ಮುಖ್ತಸರ್ ಫಿ ತಫ್ಸೀರಿಲ್ ಕುರ್‌ಆನಿಲ್ ಕರೀಮ್ - ಫುಲಾನಿ ಅನುವಾದ - ಅನುವಾದಗಳ ವಿಷಯಸೂಚಿ

ಪ್ರಕಾಶನ - ಕುರ್‌ಆನ್ ತಫ್ಸೀರ್ ಸ್ಟಡಿ ಸೆಂಟರ್

ಮುಚ್ಚಿ