Check out the new design

വിശുദ്ധ ഖുർആൻ പരിഭാഷ - ഖുർആൻ സംക്ഷിപ്ത വിശദീകരണം - പരിഭാഷ (ഫൂലാനീ) * - വിവർത്തനങ്ങളുടെ സൂചിക


പരിഭാഷ അദ്ധ്യായം: മർയം   ആയത്ത്:
وَأَنذِرۡهُمۡ يَوۡمَ ٱلۡحَسۡرَةِ إِذۡ قُضِيَ ٱلۡأَمۡرُ وَهُمۡ فِي غَفۡلَةٖ وَهُمۡ لَا يُؤۡمِنُونَ
Hulɓinir -an Nulaaɗo- yimɓe ɓen Ñalnde Nimse tuma nimsata bonnuɗo on e hoore bonnere makko nden, moƴƴinɗo on kadi [nimsa] anngal hibbingol makko ɗoftaare nden, tuma nde ɗeri dewal ngal taggaa, hasboore maɓɓe nden timmi, gooto kala hikkondiri e ko o ardinnoo kon, hari kamɓe ka ngurndam maɓɓe aduna ko ɓe hoditorɓe ɗam, ko ɓe welsindiiɓe fii Laakara, toode kamɓe ɓe gomɗinaano Ñalnde Darngal.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
إِنَّا نَحۡنُ نَرِثُ ٱلۡأَرۡضَ وَمَنۡ عَلَيۡهَا وَإِلَيۡنَا يُرۡجَعُونَ
Menen, ko Menen woni heddotooɓe ɓen ɓaawo re'ugol tagoore nden, Men rona leydi ndin, Men ronira kadi ɓen wonuɓe e hoore mayri re'ugol ɓe e heddagol Amen ɓaawo maɓɓe, e Jeyal Amen e maɓɓe, e firlitorgol Amen e maɓɓe no Men Yiɗiri, ko ka Amen Menen Tun ɓe ruttoytee Ñalnde Darngal fii Hasboore e Njoɓdi.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ إِبۡرَٰهِيمَۚ إِنَّهُۥ كَانَ صِدِّيقٗا نَّبِيًّا
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Ibraahiima (yo o his), pellet, konko o laatino heewuɗo Goonga e Goonginngol Aayeeje Alla ɗen, ko o Annabaajo kadi immorde ka Alla.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
إِذۡ قَالَ لِأَبِيهِ يَٰٓأَبَتِ لِمَ تَعۡبُدُ مَا لَا يَسۡمَعُ وَلَا يُبۡصِرُ وَلَا يُغۡنِي عَنكَ شَيۡـٔٗا
Tuma nde o maakannoo baaba makko Aajara: "Ko an yo baaba; ko honɗun rewantaa gaanin Alla sanamuuru ndu nanataa noddaandu maaɗa ndun si a noddii ndu, ndu yi'ataa dewal maaɗa ngal si a rewii ndu, ndu ittantaa ma lorra, ndu pooɗantaa ma nafa.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
يَٰٓأَبَتِ إِنِّي قَدۡ جَآءَنِي مِنَ ٱلۡعِلۡمِ مَا لَمۡ يَأۡتِكَ فَٱتَّبِعۡنِيٓ أَهۡدِكَ صِرَٰطٗا سَوِيّٗا
Ko an yo baaba, min dey gomɗii arii e am immorde e Ganndal e laawol wahayu ko araali e maaɗa, jokkam mi fewne e Laawol Focciingol.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
يَٰٓأَبَتِ لَا تَعۡبُدِ ٱلشَّيۡطَٰنَۖ إِنَّ ٱلشَّيۡطَٰنَ كَانَ لِلرَّحۡمَٰنِ عَصِيّٗا
Ko an yo baaba, wata a ɗofto Seytaane rewaa mo, pellet, Seytaane laatike yedduɗo Hinnorante, nokku ka O Yamirnoo mo sujjanngol Aadama o sujjaali.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
يَٰٓأَبَتِ إِنِّيٓ أَخَافُ أَن يَمَسَّكَ عَذَابٞ مِّنَ ٱلرَّحۡمَٰنِ فَتَكُونَ لِلشَّيۡطَٰنِ وَلِيّٗا
Ko an yo baaba, min dey miɗo huli wata Lepte heɓe immorde ka Hinnorante si a maayii e hoore keeferaaku maa ngun, laatoɗaa ɓadiiɗo Seytaane ka Lepte sabu weldigal maaɗa e makko.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
قَالَ أَرَاغِبٌ أَنتَ عَنۡ ءَالِهَتِي يَٰٓإِبۡرَٰهِيمُۖ لَئِن لَّمۡ تَنتَهِ لَأَرۡجُمَنَّكَۖ وَٱهۡجُرۡنِي مَلِيّٗا
Aajara wi'ani ɓiɗɗo makko on Ibraahiima (yo o his): "Enee, an Ibraahiima a ɗuuroto ɗii sanamuuji am ɗi mi rawata?! pellet, si a tertaaki yennugol sanamji am ɗin mi fiɗirte kaaƴe, seedu e am jamaanu juu-tungu wata a yewtam, wata a wonndu e am.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
قَالَ سَلَٰمٌ عَلَيۡكَۖ سَأَسۡتَغۡفِرُ لَكَ رَبِّيٓۖ إِنَّهُۥ كَانَ بِي حَفِيّٗا
Ibraahiima (yo o his) maaki: "Kisiyee e maaɗa immorde e am, a heɓataa ko mettaymaa ko iwri e am, mi toranto ma haforaneede e peewal ka Joomi am, pellet, Kanko O Senike ko O heewuɗo Newanaade lam.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَأَعۡتَزِلُكُمۡ وَمَا تَدۡعُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَأَدۡعُواْ رَبِّي عَسَىٰٓ أَلَّآ أَكُونَ بِدُعَآءِ رَبِّي شَقِيّٗا
Mi seeda e mo'on mi seeda kadi e ɗin reweteeɗi mon ɗi rewoton ɗum gaanin Alla. Mi toroo Joomi am Kanko Tun mi kafidataa Mo e huunde, no gasa O salantaako lam si mi torike Mo, mi laatoo malkisaaɗo sabu toragol Mo.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
فَلَمَّا ٱعۡتَزَلَهُمۡ وَمَا يَعۡبُدُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَهَبۡنَا لَهُۥٓ إِسۡحَٰقَ وَيَعۡقُوبَۖ وَكُلّٗا جَعَلۡنَا نَبِيّٗا
Tuma nde o accidunooɓe e reweeteeɗi maɓɓe ɗi ɓe woni rewude ɗin gaanin Alla, Men lontinani mo e hattagol yimɓe makko ɓen Men Okki mo ɓiɗɗo makko on Ishaaqa, Men Okki mo taniraawo makko on Yaaquuba, Men waɗi gooto kala e maɓɓe Annabaajo.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَوَهَبۡنَا لَهُم مِّن رَّحۡمَتِنَا وَجَعَلۡنَا لَهُمۡ لِسَانَ صِدۡقٍ عَلِيّٗا
Men Okki ɓe e Yurmeende Amen wonndude e Annabaaku ngun moƴƴere ɗuuɗunde, Men waɗani ɓe mantoore moƴƴere jokkondirnde e ɗenɗe jeyaaɓe ɓen.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ مُوسَىٰٓۚ إِنَّهُۥ كَانَ مُخۡلَصٗا وَكَانَ رَسُولٗا نَّبِيّٗا
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kabaaru fii Muusaa (yo o his), kanko o woniino Suɓaaɗo Siiwaa, o woniino kadi Nulaaɗo Annabaajo.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
ഈ പേജിലെ ആയത്തുകളിൽ നിന്നുള്ള പാഠങ്ങൾ:
• لما كان اعتزال إبراهيم لقومه مشتركًا فيه مع سارة، ناسب أن يذكر هبتهما المشتركة وحفيدهما، ثم جاء ذكر إسماعيل مستقلًّا مع أن الله وهبه إياه قبل إسحاق.
Nde tawnoo martagol Ibraahiima yimɓe makko ɓen hari Saarata no wonndi e makko, tawi no hawro-ndiri nde jaŋtetee dokkal maɓɓe kafaangal ngal e taaniraawo maɓɓe on, refti jaŋta Ismaa'iila aroyi feere fii kala Alla Okkii mo mo ko adii Ishaaqa.

• التأدب واللطف والرفق في محاورة الوالدين واختيار أفضل الأسماء في مناداتهما.
Ne'agol newoo e nder yewtugol neene e baaba e suɓagol ko ɓuri e inɗe ɗen ka noddugol ɓe.

• المعاصي تمنع العبد من رحمة الله، وتغلق عليه أبوابها، كما أن الطاعة أكبر الأسباب لنيل رحمته.
Geddi(goopi) ɗin no haɗa jeyaaɗo on e Yurmeend Alla nden, hiɗi ommbana mo dammbuɗe mayre ɗen, wano woniri non ko ɗoftaare nden ɓuri mawnude sabuuji ɗin fii heɓugol Yurmeende Alla nden.

• وعد الله كل محسن أن ينشر له ثناءً صادقًا بحسب إحسانه، وإبراهيم عليه السلام وذريته من أئمة المحسنين.
Alla Fodii kala moƴƴinɗo O saakanay mo mantoore goongunde emmbere moƴƴinngol makko, Ibraahiima kadi (yo o his) e geɗalɓe makko ɓen ko e Imaamuuɓe moƴƴinooɓe ɓen ɓe jeyaa.

 
പരിഭാഷ അദ്ധ്യായം: മർയം
സൂറത്തുകളുടെ സൂചിക പേജ് നമ്പർ
 
വിശുദ്ധ ഖുർആൻ പരിഭാഷ - ഖുർആൻ സംക്ഷിപ്ത വിശദീകരണം - പരിഭാഷ (ഫൂലാനീ) - വിവർത്തനങ്ങളുടെ സൂചിക

മർക്കസ് തഫ്സീർ പ്രസിദ്ധീകരിച്ചത്.

അടക്കുക