Check out the new design

വിശുദ്ധ ഖുർആൻ പരിഭാഷ - ഖുർആൻ സംക്ഷിപ്ത വിശദീകരണം - പരിഭാഷ (ഫൂലാനീ) * - വിവർത്തനങ്ങളുടെ സൂചിക


പരിഭാഷ അദ്ധ്യായം: അൻബിയാഅ്   ആയത്ത്:
وَمِنَ ٱلشَّيَٰطِينِ مَن يَغُوصُونَ لَهُۥ وَيَعۡمَلُونَ عَمَلٗا دُونَ ذَٰلِكَۖ وَكُنَّا لَهُمۡ حَٰفِظِينَ
Men elti immorde e Seytanuuji ɗin, ɗin ɗi no mutana mo ka maaje ɗi yaltina lu'ulu'uuje e tanaa mu'un, hiɗi golla kadi ko wonaa ɗum immorde e golle wano mahugol, Men laatike ko Men Reenuɓe limoore majji e golle majji, hay e huunde e ɗum fuutataako Men.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
۞ وَأَيُّوبَ إِذۡ نَادَىٰ رَبَّهُۥٓ أَنِّي مَسَّنِيَ ٱلضُّرُّ وَأَنتَ أَرۡحَمُ ٱلرَّٰحِمِينَ
Jaŋtii -an Nulaaɗo- fillayee fii Ayyuuba (yo o his), tuma nde o noddunoo Joomi makko O Senike tuma nde jarrabuyee on heɓunoo mo ko o wi'uɗo: "Ko an yo Jooma, min dey mi hennaama ñaw e waaseede ɓeynguure nden, ko An woni Ɓurɗo Yurmeende yurmeteeɓe ɓen fow, martin e am ɗum ko heɓi lam".
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
فَٱسۡتَجَبۡنَا لَهُۥ فَكَشَفۡنَا مَا بِهِۦ مِن ضُرّٖۖ وَءَاتَيۡنَٰهُ أَهۡلَهُۥ وَمِثۡلَهُم مَّعَهُمۡ رَحۡمَةٗ مِّنۡ عِندِنَا وَذِكۡرَىٰ لِلۡعَٰبِدِينَ
Men jaabi toraare makko nden, Men ittini mo ko heɓi mo kon immorde e lorra, Men okkiti mo ko o hattinoo kon immorde e ɓeynguure makko e geɗal ɓe makko, Men okkiti mo wano maɓɓe wonndude e maɓɓe, kala ɗum Men waɗirii ɗum Yurmeende immorde ka Amen, e waaju wonannde kala ɗoftorɗo Alla dewal; fii yo o munñor wano Ayyuuba munñornoo non.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَإِسۡمَٰعِيلَ وَإِدۡرِيسَ وَذَا ٱلۡكِفۡلِۖ كُلّٞ مِّنَ ٱلصَّٰبِرِينَ
Jaŋtii -an Nulaaɗo- Ismaa'iila e Idriisa e Jalkifli (yo ɓe his), gooto-kala e maɓɓe ko e munñiiɓe jarrabuyee ɓen ɓe jeyaa, e hoore daranagol kon ko Alla fawi ɓe.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَأَدۡخَلۡنَٰهُمۡ فِي رَحۡمَتِنَآۖ إِنَّهُم مِّنَ ٱلصَّٰلِحِينَ
Men naadi ɓe e nder Yurmeende Amen, Men waɗi ɓe Annabaaɓe, Men naadi ɓe ka Aljanna, pellet, kamɓe ko ɓe jeyaaɓe e jeyaaɓe Alla moƴƴuɓe gollirɓe ɓen ɗoftaare Joomi maɓɓe nden, tawi gunndooji maɓɓe e kene maɓɓe no moƴƴi.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَذَا ٱلنُّونِ إِذ ذَّهَبَ مُغَٰضِبٗا فَظَنَّ أَن لَّن نَّقۡدِرَ عَلَيۡهِ فَنَادَىٰ فِي ٱلظُّلُمَٰتِ أَن لَّآ إِلَٰهَ إِلَّآ أَنتَ سُبۡحَٰنَكَ إِنِّي كُنتُ مِنَ ٱلظَّٰلِمِينَ
Jaŋto -an Nulaaɗo- fillayee fii jom linngii ngil Yuunusa (yo o his), tum nde o yahunoo ko aldaa e duŋayee(sakkitgol immorde ka Joomi makko ko o tikkanɗo yimɓe makko ɓen sabu duumagol maɓɓe e geddi ɗin, o sikki wonnde Menen Men ɓittinan-taa mo; leptirgol fii ko o yahi kon, o jarriboraa saɗtude ɓitteede e dummbeede fewndo linngil ngil moɗunoo mo, o noddi ka nder niɓe reedu linngil ngil e maayo ngon e jemma on; ko o qirritiiɗo bakkaatu makko on tuubuɗo ka Alla immorde e ɗum, o wi'i: "Reweteeɗo e goonga alaa tanaa Maaɗa, A Senike A Laaɓii, min dey mi wonii jeyaaɗo e tooñuɓe ɓen".
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
فَٱسۡتَجَبۡنَا لَهُۥ وَنَجَّيۡنَٰهُ مِنَ ٱلۡغَمِّۚ وَكَذَٰلِكَ نُـۨجِي ٱلۡمُؤۡمِنِينَ
Men jaabinani mo, Men danndiri mo immorde e saɗteende suno ngon yaltinngol mo ka nder niɓe, e ka nder reedu linngil ngil, ko yeru no Yuunusa danndiranoo nii e ndee saɗteende makko ɗoo Men danndirta gomɗinɓe ɓen si ɓe yanii e saɗteende ɓe torike Alla.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
وَزَكَرِيَّآ إِذۡ نَادَىٰ رَبَّهُۥ رَبِّ لَا تَذَرۡنِي فَرۡدٗا وَأَنتَ خَيۡرُ ٱلۡوَٰرِثِينَ
Jaŋto -an Nulaaɗo- fillayee Jakariyaa (yo o his) tuma nde o noddunoo Joomi makko Senayee wonanii Mo o maaki: "Jooma, wata A accan ko mi teelɗo hara mi alaa ɓiɗɗo, ko An woni Ɓurɗo Moƴƴude heddotooɓe ɓen, arsikam ɓiɗɗo mo no heddoo ɓaawo am".
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
فَٱسۡتَجَبۡنَا لَهُۥ وَوَهَبۡنَا لَهُۥ يَحۡيَىٰ وَأَصۡلَحۡنَا لَهُۥ زَوۡجَهُۥٓۚ إِنَّهُمۡ كَانُواْ يُسَٰرِعُونَ فِي ٱلۡخَيۡرَٰتِ وَيَدۡعُونَنَا رَغَبٗا وَرَهَبٗاۖ وَكَانُواْ لَنَا خَٰشِعِينَ
Men jaabinani mo toraare makko nden, Men Okki mo Yahyaa ɓiɗɗo, Men moƴƴini sonnaajo makko on, o wonti jibinoowo ɓaawo hari o laatinoke dimaro, pellet, Jakariyaa e sonna makko e geɗaljo makko on ɓe laatinoke hiɓe heñoo faade e gollugol moƴƴi ɗin, ɓe laatinoke hiɓe nodda Men hara ko ɓe rerɗuɓe ko woni kon ka Amen immorde mbarjaari ndin, hara ko ɓe huluɓe kon ko woni ka Amen immorde e lepte ɗen, ɓe woniino yankinaniiɓe Men.
അറബി ഖുർആൻ വിവരണങ്ങൾ:
ഈ പേജിലെ ആയത്തുകളിൽ നിന്നുള്ള പാഠങ്ങൾ:
• الصلاح سبب للرحمة.
Ko moƴƴugol ngol woni sabu Yurmeende nden.

• الالتجاء إلى الله وسيلة لكشف الكروب.
Ko fattagol(moolagol) ngol ka Alla woni laawol fii huncugol saɗteende nden.

• فضل طلب الولد الصالح ليبقى بعد الإنسان إذا مات.
Ɓural ɗaɓɓugol ɓiɗɗo fii yo o heddo ɓaawo neɗɗo on, si o maayii.

• الإقرار بالذنب، والشعور بالاضطرار لله وشكوى الحال له، وطاعة الله في الرخاء من أسباب إجابة الدعاء وكشف الضر.
Qirritagol ngol bakkaatu on, e so'ugol ngol maaporgol Alla e wullitagol alhaali on ka Makko, e ɗoftagol Alla e neema, ko jeyaaɗum e sabuuji jaabeede du'aa on e ittugol lorra kan.

 
പരിഭാഷ അദ്ധ്യായം: അൻബിയാഅ്
സൂറത്തുകളുടെ സൂചിക പേജ് നമ്പർ
 
വിശുദ്ധ ഖുർആൻ പരിഭാഷ - ഖുർആൻ സംക്ഷിപ്ത വിശദീകരണം - പരിഭാഷ (ഫൂലാനീ) - വിവർത്തനങ്ങളുടെ സൂചിക

മർക്കസ് തഫ്സീർ പ്രസിദ്ധീകരിച്ചത്.

അടക്കുക