Check out the new design

Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: El Furkan   Ajeti:
وَٱتَّخَذُواْ مِن دُونِهِۦٓ ءَالِهَةٗ لَّا يَخۡلُقُونَ شَيۡـٔٗا وَهُمۡ يُخۡلَقُونَ وَلَا يَمۡلِكُونَ لِأَنفُسِهِمۡ ضَرّٗا وَلَا نَفۡعٗا وَلَا يَمۡلِكُونَ مَوۡتٗا وَلَا حَيَوٰةٗ وَلَا نُشُورٗا
Sirkooɓe ɓen jogitii gaanin Alla reweteeɗi ɗi tagaa hay e huunde famɗunde maaɗum njanɗu nde kannji le ko ɗi tagaaɗi, gomɗii Alla tagiiɗi immorde e baasal, ɗi hattantaake ruttugol lorra e ko'e majji, wanaa pooɗugol nafa majji, ɗi hattantaake warugol ko wuuri, wanaa wurnitugol ko maayi, ɗi hattantaake immintinngol mayɓe ɓen ka genaale maɓɓe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَالَ ٱلَّذِينَ كَفَرُوٓاْ إِنۡ هَٰذَآ إِلَّآ إِفۡكٌ ٱفۡتَرَىٰهُ وَأَعَانَهُۥ عَلَيۡهِ قَوۡمٌ ءَاخَرُونَۖ فَقَدۡ جَآءُو ظُلۡمٗا وَزُورٗا
Ɓen yedduɓe Alla e Nulaaɗo Makko on wi'i:"Ndee Alqur'aanaare wonaali si wonah fenaande Muhammadu fefindii nde o dammbi e Alla e fenaa- nde, yimɓe goo walli mo fefindagol nde." Gomɗii ɓee yedduɓe fefindike konngol meerewol, Alqur'aanaare nden ko nde Daalol Alla, weeɓantah ɓanndunke wanaa jinna nde ɓe addata yeru mayre.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَالُوٓاْ أَسَٰطِيرُ ٱلۡأَوَّلِينَ ٱكۡتَتَبَهَا فَهِيَ تُمۡلَىٰ عَلَيۡهِ بُكۡرَةٗ وَأَصِيلٗا
Ɓee fennuɓe Alqur'aanaare nden wi'i: "Alqur'aanaare nden ko nde haalaaji adinooɓe ɓen e ko ɓe winndaynoo kon immorde e meereeji, Muhammadu egginiɗi, hiɗi jannganee mo ka arannde ñallal ngal e ka sakkitorde maggal".
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُلۡ أَنزَلَهُ ٱلَّذِي يَعۡلَمُ ٱلسِّرَّ فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۚ إِنَّهُۥ كَانَ غَفُورٗا رَّحِيمٗا
Ko an yo Nulaaɗo maakan ɓee fennuɓe: "Jippinii Alqur'aanaare nden Alla On Annduɗo kala huunde ka kammuuli e ka leydi, nde wonah fefindaande wano aaƴorɗon". Refti o maaki fii rerɗinngol ɓe e tuubuubuyee on: "Pellet, Alla ko O Surroowo wonannde on tuubuɗo immorde jeyaaɓe Makko ɓen, ko O Yurmeteeɗo ɓe".
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَالُواْ مَالِ هَٰذَا ٱلرَّسُولِ يَأۡكُلُ ٱلطَّعَامَ وَيَمۡشِي فِي ٱلۡأَسۡوَاقِ لَوۡلَآ أُنزِلَ إِلَيۡهِ مَلَكٞ فَيَكُونَ مَعَهُۥ نَذِيرًا
Sirkooɓe fennuɓe ɓen Annabaajo on (yo Alla juulu e makko hisna) wi'i: "Ko honɗun heɓi oo wonɗo aaƴaade wonndema kanko ko o Nulaaɗo immorde ka Alla himo nafoo ñaamitee wano yimɓe goo ɓe wonaa mo ñaamirta non, himo yaha kadi ka luumooji ɗaɓɓugol nguuree? Ko hanno Alla jippona Malaa'ikaajo ko wonnda e makko goongina mo walla mo?"
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَوۡ يُلۡقَىٰٓ إِلَيۡهِ كَنزٌ أَوۡ تَكُونُ لَهُۥ جَنَّةٞ يَأۡكُلُ مِنۡهَاۚ وَقَالَ ٱلظَّٰلِمُونَ إِن تَتَّبِعُونَ إِلَّا رَجُلٗا مَّسۡحُورًا
Maaɗum jippinee e makko ngalu immorde ka kammu, maaɗum laatanoo mo ngesa o ñaama e dimɗe mayru, o yonndinoo e yahugol ka luumooji e ɗaɓɓugol arsike, tooñooɓe ɓen wi'i: "On jokkaali -onon gomɗinɓe ɓen- Nulaaɗo, anndu ko jokkuɗon ko gorko foolaaɗo ka hakkile muuɗum sabu mbilewu".
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱنظُرۡ كَيۡفَ ضَرَبُواْ لَكَ ٱلۡأَمۡثَٰلَ فَضَلُّواْ فَلَا يَسۡتَطِيعُونَ سَبِيلٗا
Ndaarii haawuɗaa ɓe -an Nulaaɗo- ko honno ɓe sifor maa sifaaji meereeji. Ɓe wi'i: "Ko a mbileejo". Ɓe wi'i kadi: "Ko a mbilɗaaɗo". Ɓe wi'i kadi: "ko a feetuɗo". Ɓe majjii e Goonga kan sabu ɗum, ɓe hattantaake naatugol e laawol Peewal ngal, ɓe hattantah kadi [heɓude] laawol fii tukkugol hoolaare maaɗa nden e goongugol maaɗa ngol.
Tefsiret në gjuhën arabe:
تَبَارَكَ ٱلَّذِيٓ إِن شَآءَ جَعَلَ لَكَ خَيۡرٗا مِّن ذَٰلِكَ جَنَّٰتٖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ وَيَجۡعَل لَّكَ قُصُورَۢا
Mawnii Alla On tawɗo si O Muuyii O waɗante ko ɓuri moƴƴude diini kon ko ɓe etanta maa ɗon, ɗum woni O waɗane ka aduna gese hara canɗi ɗin no ila senngo ley kuɓeeje majje e leɗɗe majje nafoɗaa dimɗe majje, O waɗane kuɓeeje hoɗaa e nder majje ko a neeminiiɗo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
بَلۡ كَذَّبُواْ بِٱلسَّاعَةِۖ وَأَعۡتَدۡنَا لِمَن كَذَّبَ بِٱلسَّاعَةِ سَعِيرًا
yaltaali e maɓɓe ko yalti kon immorde e konnguɗi fii ɗaɓɓugol Goonga e wiɗtugol fii daliili, ko woni, ko waɗi kon, ko wonnde kamɓe ɓe fennii Ñalnde Darngal ng, alMen hebloranii fii ɓen fennuɓe Ñalnde Darngal nden Yiite saɗtunge huɓɓugol.
Tefsiret në gjuhën arabe:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• اتصاف الإله الحق بالخلق والنفع والإماتة والإحياء، وعجز الأصنام عن كل ذلك.
Siforgol Reweteeɗo Goongaajo On Tagugol e nafugol e warugol e wurnugol, e ronkugol sanamuuji ɗin e denndaangal ɗiiɗoo.

• إثبات صفتي المغفرة والرحمة لله.
Tabintinanngol Alla Sifaaji ɗiɗi; Haforanal ngal e Yurmeende nden.

• الرسالة لا تستلزم انتفاء البشرية عن الرسول.
Nulal ngal waɗɗni riiwugol neɗɗaagu nulaaɗo on.

• تواضع النبي صلى الله عليه وسلم حيث يعيش كما يعيش الناس.
Yankinaare Annabiijo on (yo Alla juulu e makko hisna) ko nde o wuurirta wano yimɓe ɓen wuuriri non.

 
Përkthimi i kuptimeve Surja: El Furkan
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht - Përmbajtja e përkthimeve

Botuar nga Qendra e Tefsirit për Studime Kuranore.

Mbyll