Check out the new design

Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Zumer   Ajeti:
أَفَمَن شَرَحَ ٱللَّهُ صَدۡرَهُۥ لِلۡإِسۡلَٰمِ فَهُوَ عَلَىٰ نُورٖ مِّن رَّبِّهِۦۚ فَوَيۡلٞ لِّلۡقَٰسِيَةِ قُلُوبُهُم مِّن ذِكۡرِ ٱللَّهِۚ أُوْلَٰٓئِكَ فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٍ
E ko on mo Allah yaññani ɓernde mun fii lislaamu, o feewi e mun, hara himo e ɓanngannduyee immorde ka Joomi makko, wa'ata wa yoora ɓenrdeejo e jantagol Allah? Ɓe fotataa fes. Tawde ko feewuɓe ɓen, daɗata, yoora ɓerɗe'en e jantagol Allah .Ɓen wonii e majjere ɓanngunde.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱللَّهُ نَزَّلَ أَحۡسَنَ ٱلۡحَدِيثِ كِتَٰبٗا مُّتَشَٰبِهٗا مَّثَانِيَ تَقۡشَعِرُّ مِنۡهُ جُلُودُ ٱلَّذِينَ يَخۡشَوۡنَ رَبَّهُمۡ ثُمَّ تَلِينُ جُلُودُهُمۡ وَقُلُوبُهُمۡ إِلَىٰ ذِكۡرِ ٱللَّهِۚ ذَٰلِكَ هُدَى ٱللَّهِ يَهۡدِي بِهِۦ مَن يَشَآءُۚ وَمَن يُضۡلِلِ ٱللَّهُ فَمَا لَهُۥ مِنۡ هَادٍ
Allah jppinii e Nulaaɗo Makko on Muhammadu (yo o his) Alqur'aana, ɓurnde moƴƴude yewtere. O waɗi nden nanndude ka goonga, e ka moƴƴugol, e ka yuɓɓondirgol e waasde luutondirde. Fillayeeji e ñaawooje hino ɗuuɗi e mayre, kañum e fodooje e kammbaa, e sifaaji yimɓe goonga, e yimɓe meere ɓen ekn. Guri ɓen hulooɓe Joomi mun, hino riɓira sabu nanugol kammbaaji ko woni e mayre, refti guri e ɓerɗe maɓɓe deeƴira jantagol Innde Allah, tuma ɓe nani jortagol e welo-welo ko woni e mayre. Koo ko jantaa e ko Alqur'aana battinta, ko peewal Allah, ngal O fewnirta mo O muuyani, O hoyna mo Mo O muuyani. Kala non mo Allah fewnaali, haray fewnoowo mo alaa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَمَن يَتَّقِي بِوَجۡهِهِۦ سُوٓءَ ٱلۡعَذَابِ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِۚ وَقِيلَ لِلظَّٰلِمِينَ ذُوقُواْ مَا كُنتُمۡ تَكۡسِبُونَ
Kere on mo Allah fewni aduna, O naadoya mo Aljanna laakara, on fotay wa yedduɗo maayi e keeferaaku on, naatoyoowo Yiite, tonnge juuɗe e koyɗe, mo tawata waawoytaa daɗirde Yiite ngen, si wanaa tun o fewtinira nge yeeso makko ngon? Tooñuɓe ɓen feliree wi'aneede ontuma: meeɗen non hannde, kon ko wonunoɗon faggitorde geddi e keeferaaku. Ko njoɓdi mon ndin nii.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَذَّبَ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡ فَأَتَىٰهُمُ ٱلۡعَذَابُ مِنۡ حَيۡثُ لَا يَشۡعُرُونَ
Mofte adinooɓe ɓee sirkooɓe, kadi fennuno Nulaaɓe mun, lepte ɗen ardirani ɓe juhal, fewndo ka ɓe so'aa-anndude, sakko ɓe hebiloranaɗe tuubugol.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَذَاقَهُمُ ٱللَّهُ ٱلۡخِزۡيَ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۖ وَلَعَذَابُ ٱلۡأٓخِرَةِ أَكۡبَرُۚ لَوۡ كَانُواْ يَعۡلَمُونَ
Allah meeɗiriɓe sabu ɗum, lepte koyeera, e jaasere, e wirtere ka ngurrndam aduna. Pellet, ko lepte laakara ɗen habbitiiɗe ɓe, ɓuri mawnude e tiiɗe, si tawno hiɓe anndunoo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَقَدۡ ضَرَبۡنَا لِلنَّاسِ فِي هَٰذَا ٱلۡقُرۡءَانِ مِن كُلِّ مَثَلٖ لَّعَلَّهُمۡ يَتَذَكَّرُونَ
Gomɗii Men piyanii yimɓe ɓen, e ndee Alqur'aanaare jippinaande e Muhammadu (yo o his) noone kala e mise moƴƴere e bone, goonga e meere, gomɗinal e keeferaaku, ekn. Ɗum fow, ko jortagol nde ɓe waajitora, ɓe huutora goonga kan, ɓe sela meere nden.
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُرۡءَانًا عَرَبِيًّا غَيۡرَ ذِي عِوَجٖ لَّعَلَّهُمۡ يَتَّقُونَ
Men waɗi nde Alqur'aanaare, janngeteende e haala Aarabu, nde aldaa e ooñaare maa jiɓi-liɓi, jortagol no ɓe hulira Allah, jokkugol yamiraaɗi Makko, woɗɗitoo haɗaaɗi Makko.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ضَرَبَ ٱللَّهُ مَثَلٗا رَّجُلٗا فِيهِ شُرَكَآءُ مُتَشَٰكِسُونَ وَرَجُلٗا سَلَمٗا لِّرَجُلٍ هَلۡ يَسۡتَوِيَانِ مَثَلًاۚ ٱلۡحَمۡدُ لِلَّهِۚ بَلۡ أَكۡثَرُهُمۡ لَا يَعۡلَمُونَ
Allah waɗii misal hakkunde sirkoowo e wootinɗinoowo, woni gorko mo lurruɓe hawti : si o weltinii woɗɓe ɓen, ɓeya ɓen monoo, o wona e jiɓi-liɓi. Oya gorko, ko laaɓanɗo gorko goo, kanko tun, himo anndi ko deeƴinta oya, e ko wallinta mo ɓernde. Ɓen worɓe ɗiɗo, ɓe fotataa e misal. Yettoore woodanii Allah. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe, ɓe anndaa. Ko waɗi si ɓe kafida e Allah, goɗɗum goo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّكَ مَيِّتٞ وَإِنَّهُم مَّيِّتُونَ
Pelelt, an Nulaaɗo, ko a maayoowo, kamɓe kadi ko ɓe maayooɓe, feere mun alaa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ إِنَّكُمۡ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِ عِندَ رَبِّكُمۡ تَخۡتَصِمُونَ
Refti onon ɓee yimɓe, Ñalnde Darngal, ko ka Joomi mon yeddondiroyton, e ko pooɗondiraynoɗon fii mun, goonguɗo on seerta e meerenteejo on.
Tefsiret në gjuhën arabe:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• أهل الإيمان والتقوى هم الذين يخشعون لسماع القرآن، وأهل المعاصي والخذلان هم الذين لا ينتفعون به.
Ko yimɓe iimaanu e gomɗal ɓen, battinorta nanugol Alqur'aana. Yeddooɓe ɓen e jaasuɓe ɓe kan, ɓe nafitortaa nde.

• التكذيب بما جاءت به الرسل سبب نزول العذاب إما في الدنيا أو الآخرة أو فيهما معًا.
Ko fennugol ko Nulaaɓe addata kon, waɗata si lepte jippoo, woni non ko aduna maa laakara, maa e ɗin ɗiɗi kala.

• لم يترك القرآن شيئًا من أمر الدنيا والآخرة إلا بيَّنه، إما إجمالًا أو تفصيلًا، وضرب له الأمثال.
Alaa ko Alqur'aana ɓannginaali, e fiyakuuji aduna e laakara. Foti ko no fencitaaa maa no tonngiaa, nde waɗana ɗum mise.

 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Zumer
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht - Përmbajtja e përkthimeve

Botuar nga Qendra e Tefsirit për Studime Kuranore.

Mbyll