Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الياؤو * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Sad   Ajeti:

Swâd

صٓۚ وَٱلۡقُرۡءَانِ ذِي ٱلذِّكۡرِ
Swâd,[1] ngujilumbila Qur’an jajikwete chikumbusyo.
(38:1)Asi harufusi ni chimpepe mu isimosimo ya Qur’an. Ni pangali jwine jwaakumanyilila mate gakwe ikaŵeje Allah pe basi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
بَلِ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ فِي عِزَّةٖ وَشِقَاقٖ
Nambo aŵala ŵaakufuulu ali nkulikwesya ni kusisya.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَمۡ أَهۡلَكۡنَا مِن قَبۡلِهِم مِّن قَرۡنٖ فَنَادَواْ وَّلَاتَ حِينَ مَنَاصٖ
Ana mikutula jilingwa jatwajijonasile paujo pao! Ni ŵagumisile, kutendaga ndema jakokochela jili jipitene.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَعَجِبُوٓاْ أَن جَآءَهُم مُّنذِرٞ مِّنۡهُمۡۖ وَقَالَ ٱلۡكَٰفِرُونَ هَٰذَا سَٰحِرٞ كَذَّابٌ
Ni akusimonga ya kwaichilila nkutetela kuumila mwa jamanjao, achimakafili ni akutiji: “Aju ni nsaŵi, jwaunami kusyene.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَجَعَلَ ٱلۡأٓلِهَةَ إِلَٰهٗا وَٰحِدًاۖ إِنَّ هَٰذَا لَشَيۡءٌ عُجَابٞ
“Ana jujitesile milungu (josope) kuŵa nnungu jumo! Chisimu chalakwechi ni chindu chakusimosya.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱنطَلَقَ ٱلۡمَلَأُ مِنۡهُمۡ أَنِ ٱمۡشُواْ وَٱصۡبِرُواْ عَلَىٰٓ ءَالِهَتِكُمۡۖ إِنَّ هَٰذَا لَشَيۡءٞ يُرَادُ
Ni ŵaŵigwile achinkulungwa mwa ŵanganyao (kupita nchigombelesya yanti): “Jendelechelani (pa dini jenu), soni jipililililani milungu jenu (pa kujigalagatila), chisimu chalakwechi ni chindu (chakusakala) chachikusachikwa (kukwetu, chakuti tuleche dini jetu).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا سَمِعۡنَا بِهَٰذَا فِي ٱلۡمِلَّةِ ٱلۡأٓخِرَةِ إِنۡ هَٰذَآ إِلَّا ٱخۡتِلَٰقٌ
“Nganitupikaneje yalakweyi (yakuŵa nnungu jumo namuno) mu dini jambesiji (ja chikilisito), nganiyiŵatu ayi ikaŵeje unami.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَءُنزِلَ عَلَيۡهِ ٱلذِّكۡرُ مِنۢ بَيۡنِنَاۚ بَلۡ هُمۡ فِي شَكّٖ مِّن ذِكۡرِيۚ بَل لَّمَّا يَذُوقُواْ عَذَابِ
“Ana pa chilikati petu chikumbusyo ni chitulusyiidwe kukwakwe (pe)?” Nambo ŵanganyao ali mu kaichila ya chikumbusyo Changu, nambo nganapasye ilagasyo (Yangu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ عِندَهُمۡ خَزَآئِنُ رَحۡمَةِ رَبِّكَ ٱلۡعَزِيزِ ٱلۡوَهَّابِ
Kapena akwete ŵanganyao imatiilo ya ukoto ŵa Ambuje ŵenu (Allah) Ŵamachili gakupunda, Ŵakupeleka kwannope?
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ لَهُم مُّلۡكُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَيۡنَهُمَاۖ فَلۡيَرۡتَقُواْ فِي ٱلۡأَسۡبَٰبِ
Kapena akwete ŵanganyao uchimwene wa kumawunde ni petaka ni yaili chilikati chakwe? Basi (naga ili iyyo), akwele m’makwelelo (kuja kwinani).
Tefsiret në gjuhën arabe:
جُندٞ مَّا هُنَالِكَ مَهۡزُومٞ مِّنَ ٱلۡأَحۡزَابِ
(Aga makafiliga pamo ni kulikwesya kwao) kaŵele kankutula kangali machili mwanti tikakomboledwe yagatite pakomboledwa makuga (ga makafili) kalakala (gagakanilaga utenga wa Achimitume.)
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَذَّبَتۡ قَبۡلَهُمۡ قَوۡمُ نُوحٖ وَعَادٞ وَفِرۡعَوۡنُ ذُو ٱلۡأَوۡتَادِ
Ŵakaaniile paujo pao ŵandu ŵa Nuhu, Adi ni Firiauna nsyene ichili (yakulimbanganyichisya uchimwene wakwe; ŵali asilikali).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَثَمُودُ وَقَوۡمُ لُوطٖ وَأَصۡحَٰبُ لۡـَٔيۡكَةِۚ أُوْلَٰٓئِكَ ٱلۡأَحۡزَابُ
Kwisa soni Samuda, ŵandu ŵa Lutwi ni akutama nyyitekete (ŵandu ŵa Shuaibu). Jalakwejo ni mikutula (ja makafili jatwajijonasile).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِن كُلٌّ إِلَّا كَذَّبَ ٱلرُّسُلَ فَحَقَّ عِقَابِ
Pangali jwalijose mwa jamanjao ikaŵeje jwakaaniile Achimitenga, basi ni yasimichiche ipotesi Yangu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا يَنظُرُ هَٰٓؤُلَآءِ إِلَّا صَيۡحَةٗ وَٰحِدَةٗ مَّا لَهَا مِن فَوَاقٖ
Ni ngakwembecheya ŵanganyaŵa ikaŵeje n’gumilo umpepe (wa lipenga lya Kiyama) wangali kuusyaausya.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَالُواْ رَبَّنَا عَجِّل لَّنَا قِطَّنَا قَبۡلَ يَوۡمِ ٱلۡحِسَابِ
Ŵanganyao ni akutiji (mwachipongwe): “Ambuje ŵetu! Tupani mwachitema chipande chetu (cha malipilo ga masengo getu gambone ni gakusakala) nkaniliyiche Lisiku Lyachiŵalanjilo.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱصۡبِرۡ عَلَىٰ مَا يَقُولُونَ وَٱذۡكُرۡ عَبۡدَنَا دَاوُۥدَ ذَا ٱلۡأَيۡدِۖ إِنَّهُۥٓ أَوَّابٌ
Pililani (mmwe Muhammadi ﷺ) pa yaakuŵecheta, ni munkumbuchile kapolo Jwetu Daudi nsyene machili (gakwendechesya utume ni uchimwene), chisimu jwalakwe jwaliji jwakuujilaujila (kwa Allah pakutenda toba).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّا سَخَّرۡنَا ٱلۡجِبَالَ مَعَهُۥ يُسَبِّحۡنَ بِٱلۡعَشِيِّ وَٱلۡإِشۡرَاقِ
Chisimu Uwwe twagajepepesye matumbi kuti gaswejesyeje (Lumbili Lwetu) pamo ni jwalakwe (Daudi) kwigulo ni kundaŵi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلطَّيۡرَ مَحۡشُورَةٗۖ كُلّٞ لَّهُۥٓ أَوَّابٞ
Nombe nayo ijuni (yaliji nkuswejesya najo) ili isonganganyisyidwe, yosope yene (matumbi ni ijuni) yaliji yakumpikanila (Daudi).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَشَدَدۡنَا مُلۡكَهُۥ وَءَاتَيۡنَٰهُ ٱلۡحِكۡمَةَ وَفَصۡلَ ٱلۡخِطَابِ
Ni twaulimbangenye uchimwene wakwe, ni twampele lunda lwakusokoka nambo soni kwilanya chenene magambo (ni chine chilichose).
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ وَهَلۡ أَتَىٰكَ نَبَؤُاْ ٱلۡخَصۡمِ إِذۡ تَسَوَّرُواْ ٱلۡمِحۡرَابَ
Ana jinyyiche abali ja akukangana ndema ja ŵakwesile lipupa mpaka kwinjila ku chigunguli (chakuswalila Daudi)?
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِذۡ دَخَلُواْ عَلَىٰ دَاوُۥدَ فَفَزِعَ مِنۡهُمۡۖ قَالُواْ لَا تَخَفۡۖ خَصۡمَانِ بَغَىٰ بَعۡضُنَا عَلَىٰ بَعۡضٖ فَٱحۡكُم بَيۡنَنَا بِٱلۡحَقِّ وَلَا تُشۡطِطۡ وَٱهۡدِنَآ إِلَىٰ سَوَآءِ ٱلصِّرَٰطِ
Ndema ja ŵan’jinjilile Daudi, basi jwalakwe ni ŵajogwepe ŵanganyao. Ŵanganyao ŵatite: “Nkajogopa, (uwwe ni) akukangana ŵaŵili, jumo jwetu ankotwesye n’jakwe, basi jilanyani chilikati chetu mwachilungamiko ni nkajimila mbali, soni tujongolelani kwitala lyagoloka.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ هَٰذَآ أَخِي لَهُۥ تِسۡعٞ وَتِسۡعُونَ نَعۡجَةٗ وَلِيَ نَعۡجَةٞ وَٰحِدَةٞ فَقَالَ أَكۡفِلۡنِيهَا وَعَزَّنِي فِي ٱلۡخِطَابِ
“Chisimu aju nnongo n’jangu; jukwete ngondolo syekongwe makumi nsano nancheche kwisa nsano nancheche (99), sano une ni ngwete ngondolo jekongwe jimope, sano ni jukuti: ‘Mumbani jimojo nansunjile.’ (Sano une nansyene ni ngangusaka), ni jumbundile pa kaŵechete.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ لَقَدۡ ظَلَمَكَ بِسُؤَالِ نَعۡجَتِكَ إِلَىٰ نِعَاجِهِۦۖ وَإِنَّ كَثِيرٗا مِّنَ ٱلۡخُلَطَآءِ لَيَبۡغِي بَعۡضُهُمۡ عَلَىٰ بَعۡضٍ إِلَّا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ وَقَلِيلٞ مَّا هُمۡۗ وَظَنَّ دَاوُۥدُ أَنَّمَا فَتَنَّٰهُ فَٱسۡتَغۡفَرَ رَبَّهُۥ وَخَرَّۤ رَاكِعٗاۤ وَأَنَابَ۩
(Daudi) jwatite: “Chisimu antesile lupuso pakuŵenda ngondolo jenu jekongwe kuti ajiwanganye ku ngondolo syakwe syekongwe, chisimu ŵajinji mwa akuwanganya nao ichindu akasakotosyanaga ŵane ni ŵane, ikaŵeje aŵala ŵaakulupilile ni kutendaga yambone, soni ŵanti iyyoyowo nganatupa.” Ni jwasimichisye Daudi kuti chisimu tun’dinjile mayeso, basi ni jwaaŵendile chikululuko Ambujegwe (Allah), ni jwasenjelemukwiche kwinama (kuswali) ni jwaujile (kwa Allah pakutenda toba).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَغَفَرۡنَا لَهُۥ ذَٰلِكَۖ وَإِنَّ لَهُۥ عِندَنَا لَزُلۡفَىٰ وَحُسۡنَ مَـَٔابٖ
Basi twankululuchile yalakweyo, soni chisimu jwalakwe jukwete Kukwetu uchimbichimbi kwisa soni malo gambone nnope gakuujila (ku Mbepo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَٰدَاوُۥدُ إِنَّا جَعَلۡنَٰكَ خَلِيفَةٗ فِي ٱلۡأَرۡضِ فَٱحۡكُم بَيۡنَ ٱلنَّاسِ بِٱلۡحَقِّ وَلَا تَتَّبِعِ ٱلۡهَوَىٰ فَيُضِلَّكَ عَن سَبِيلِ ٱللَّهِۚ إِنَّ ٱلَّذِينَ يَضِلُّونَ عَن سَبِيلِ ٱللَّهِ لَهُمۡ عَذَابٞ شَدِيدُۢ بِمَا نَسُواْ يَوۡمَ ٱلۡحِسَابِ
“E mmwe Daudi! Chisimu Uwwe tuntesile mmwe kuŵa ŵakulolela pachilambo, basi jilanyani chilikati cha ŵandu mwa chilungamiko, soni ngasinkuya isako (yantima wenu) itakwisa mwainsokonesye kuleka litala lya Allah. Chisimu aŵala ŵaakusokonechela kuleka litala lya Allah, akwete kupata ŵanganyao ilagasyo yaukali nnope ligongo lyakuliŵalila kwao Lisiku Lyachiŵalanjilo.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا خَلَقۡنَا ٱلسَّمَآءَ وَٱلۡأَرۡضَ وَمَا بَيۡنَهُمَا بَٰطِلٗاۚ ذَٰلِكَ ظَنُّ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْۚ فَوَيۡلٞ لِّلَّذِينَ كَفَرُواْ مِنَ ٱلنَّارِ
Ni nganitugumba mawunde ni mataka ni yaili chilikati chakwe mwamasanje. Syele ni nganisyo sya aŵala ŵaakufuulu. Basi ipotesi yakuumila ku Moto takaipate aŵala ŵaakufuulu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ نَجۡعَلُ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ كَٱلۡمُفۡسِدِينَ فِي ٱلۡأَرۡضِ أَمۡ نَجۡعَلُ ٱلۡمُتَّقِينَ كَٱلۡفُجَّارِ
Ana twatende aŵala ŵaakulupilile ni kutendaga yambone nti chisawu akuwatanganya pachilambo? Kapena twatende ŵawoga (wakun’jogopa Allah) nti chisawu akuleŵa?
Tefsiret në gjuhën arabe:
كِتَٰبٌ أَنزَلۡنَٰهُ إِلَيۡكَ مُبَٰرَكٞ لِّيَدَّبَّرُوٓاْ ءَايَٰتِهِۦ وَلِيَتَذَكَّرَ أُوْلُواْ ٱلۡأَلۡبَٰبِ
(Achi ni) Chitabu (cha Qur’an) chatuchitulwisye kukwenu (mmwe Muhammadi ﷺ) chaupile wejinji kuti agachetelele (ŵandu) ma Ȃya gakwe ni kuti ŵakwete lunda akumbuchile.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَوَهَبۡنَا لِدَاوُۥدَ سُلَيۡمَٰنَۚ نِعۡمَ ٱلۡعَبۡدُ إِنَّهُۥٓ أَوَّابٌ
Ni twampele Daudi (mwanache lina lyakwe) Sulaimana. Kaje umbone nnope kapolo jwakwe! Chisimu jwalakwe (Sulaimana) jwaliji jwakuujilaujila (kwa Allah pakutenda toba).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِذۡ عُرِضَ عَلَيۡهِ بِٱلۡعَشِيِّ ٱلصَّٰفِنَٰتُ ٱلۡجِيَادُ
(Kumbuchilani) ndema ja syaonesyedwe kukwakwe kwigulo hachi syakutulala nnope pati sijimi, syakuutuka nnope.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَقَالَ إِنِّيٓ أَحۡبَبۡتُ حُبَّ ٱلۡخَيۡرِ عَن ذِكۡرِ رَبِّي حَتَّىٰ تَوَارَتۡ بِٱلۡحِجَابِ
Basi jwatite: “Chisimu une nainonyele nnope yambone (hachi), kwakuleka kwakumbuchila Ambuje ŵangu (Allah pangaswali swala ja Asr) mpakana (lyuŵa) lisiŵiliche mu chakusiŵilila (pakutiŵila).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
رُدُّوهَا عَلَيَّۖ فَطَفِقَ مَسۡحَۢا بِٱلسُّوقِ وَٱلۡأَعۡنَاقِ
“Siuchisyani kukwangu (hachisyo).” Basi ni jwatandite kusipukuta sonjo ni ngosi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَقَدۡ فَتَنَّا سُلَيۡمَٰنَ وَأَلۡقَيۡنَا عَلَىٰ كُرۡسِيِّهِۦ جَسَدٗا ثُمَّ أَنَابَ
Soni chisimu twan’dinjile Sulaimana mayeso, ni twaponyisye pa chitengu chakwe (cha uchimwene) chiŵiliŵili (lijini lyalyasumwile uchimwene wakwe kwa kandaŵi), kaneka ni jwaujile (ku uchimwene wakwe).
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ رَبِّ ٱغۡفِرۡ لِي وَهَبۡ لِي مُلۡكٗا لَّا يَنۢبَغِي لِأَحَدٖ مِّنۢ بَعۡدِيٓۖ إِنَّكَ أَنتَ ٱلۡوَهَّابُ
Jwalakwe jwatite: “Ambuje ŵangu! Mungululuchilani, ni mumbe uchimwene ŵangam’bajila jwalijose panyuma pangune, chisimu Mmwejo ni ŵan’di Ŵakupeleka kwannope.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَسَخَّرۡنَا لَهُ ٱلرِّيحَ تَجۡرِي بِأَمۡرِهِۦ رُخَآءً حَيۡثُ أَصَابَ
Basi twan’jepepachisye mbungo jajajendaga mwambolembole mwa lilalumusi lyakwe (kuja) kulikose kwajukusaka.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلشَّيَٰطِينَ كُلَّ بَنَّآءٖ وَغَوَّاصٖ
Ni (twan’jepepachisye soni) mashetani, ŵaliose ŵakutaŵa (yakutaŵataŵa) ni ŵakutiŵila (m’mbwani kukusosa ngalekale).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَءَاخَرِينَ مُقَرَّنِينَ فِي ٱلۡأَصۡفَادِ
Sano ŵane ŵaliji ŵagamba kutaŵidwa m’maunyolo (ŵakunyosya malamusi gakwe).
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذَا عَطَآؤُنَا فَٱمۡنُنۡ أَوۡ أَمۡسِكۡ بِغَيۡرِ حِسَابٖ
(Allah ŵansalile kuti): “Awu ni ntuka Wetu (watumpele), basi tolani (kumpa jwankunsaka) kapena umbatani, mwangali chiŵalanjilo.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنَّ لَهُۥ عِندَنَا لَزُلۡفَىٰ وَحُسۡنَ مَـَٔابٖ
Soni chisimu jwalakwe jukwete Kukwetu uchimbichimbi kwisa soni malo gambone nnope gakuujila (ku Mbepo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ عَبۡدَنَآ أَيُّوبَ إِذۡ نَادَىٰ رَبَّهُۥٓ أَنِّي مَسَّنِيَ ٱلشَّيۡطَٰنُ بِنُصۡبٖ وَعَذَابٍ
Soni munkumbuchilani kapolo Jwetu Ayyubu, ndema ja jwaŵilasile Ambujegwe (Allah ni jwatite): “Chisimu une jungwayiye shetani ni masausyo kwisa soni ipotesi.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱرۡكُضۡ بِرِجۡلِكَۖ هَٰذَا مُغۡتَسَلُۢ بَارِدٞ وَشَرَابٞ
(Allah ŵansalile kuti): “Putisyani lukongolo lwenu (petaka, tipakopoche mesi). Aga (mesi) gakoga gakusisima (basi jogani) nambo soni gakumwa (basi mwaani).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَوَهَبۡنَا لَهُۥٓ أَهۡلَهُۥ وَمِثۡلَهُم مَّعَهُمۡ رَحۡمَةٗ مِّنَّا وَذِكۡرَىٰ لِأُوْلِي ٱلۡأَلۡبَٰبِ
Ni twampele ŵapeŵasa ŵakwe ni ŵane ŵanti mpela ŵawowo soni, kuŵa ukoto wakuuma Kukwetu, ni chikumbusyo ku ŵaakwete lunda.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَخُذۡ بِيَدِكَ ضِغۡثٗا فَٱضۡرِب بِّهِۦ وَلَا تَحۡنَثۡۗ إِنَّا وَجَدۡنَٰهُ صَابِرٗاۚ نِّعۡمَ ٱلۡعَبۡدُ إِنَّهُۥٓ أَوَّابٞ
“Soni jigalani munkono mwenu katenje (ka tutela twaŵanaŵana) ni mwapute nako (ŵankwenu pa yangalumbana yaŵatesile), ni nkawesesya kulumbila kwenu.” Chisimu Uwwe twansimene jwalakwe kuti jwaliji jwakupilila. Kaje umbone nnope kapolo jwakwe! Chisimu jwalakwe jwaliji jwakuujilaujila (kwa Allah pakutenda toba).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ عِبَٰدَنَآ إِبۡرَٰهِيمَ وَإِسۡحَٰقَ وَيَعۡقُوبَ أُوْلِي ٱلۡأَيۡدِي وَٱلۡأَبۡصَٰرِ
Soni mwakumbuchilani achikapolo Ŵetu Ibrahima, Isihaka ni Yaakubu achinsyene machili (gakwendechesya dini) ni kulola (kwaumanyilisi).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّآ أَخۡلَصۡنَٰهُم بِخَالِصَةٖ ذِكۡرَى ٱلدَّارِ
Chisimu Uwwe twasagwile ŵanganyao pakwapa ndamo jambone ja kumbuchila Nyumba Jambesi (ja Akhera).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنَّهُمۡ عِندَنَا لَمِنَ ٱلۡمُصۡطَفَيۡنَ ٱلۡأَخۡيَارِ
Soni chisimu ŵanganyao Kukwetu ŵaliji ŵakusagulidwa soni ŵambone.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱذۡكُرۡ إِسۡمَٰعِيلَ وَٱلۡيَسَعَ وَذَا ٱلۡكِفۡلِۖ وَكُلّٞ مِّنَ ٱلۡأَخۡيَارِ
Soni munkumbuchilani Ismaila, Al-yasa‘a (Eliya) ni Dhul-Kifli (Yesaya), soni ŵosope ŵene ŵaliji mu ŵandu ŵambone.
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذَا ذِكۡرٞۚ وَإِنَّ لِلۡمُتَّقِينَ لَحُسۡنَ مَـَٔابٖ
Achi ni chikumbusyo. Sano chisimu ŵawoga (wakun’jogopa Allah) akwete kupata malo gakuujila gambone nnope.
Tefsiret në gjuhën arabe:
جَنَّٰتِ عَدۡنٖ مُّفَتَّحَةٗ لَّهُمُ ٱلۡأَبۡوَٰبُ
Matimbe Gandamo, gatigakaŵe geugulidwe milango kwaugulila ŵanganyao.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مُتَّكِـِٔينَ فِيهَا يَدۡعُونَ فِيهَا بِفَٰكِهَةٖ كَثِيرَةٖ وَشَرَابٖ
Takaŵe ali ajegeme (mwakwegama) kwalakweko, achiŵilasyaga kwalakweko isogosi yejinji ni yakumwa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ وَعِندَهُمۡ قَٰصِرَٰتُ ٱلطَّرۡفِ أَتۡرَابٌ
Soni kukwao tikukaŵe kwana (achiŵammakwao) ŵakulola pejipi (ŵakwalola achalume ŵaope ŵangatenda meso mwamwamwa kwa achalume ŵane), ŵakulandana misingu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذَا مَا تُوعَدُونَ لِيَوۡمِ ٱلۡحِسَابِ
Ayi ni yankupedwa chilanga ya Lisiku Lyachiŵalanjilo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ هَٰذَا لَرِزۡقُنَا مَا لَهُۥ مِن نَّفَادٍ
Chisimu ali ni lisiki Lyetu lyangamala.
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذَاۚ وَإِنَّ لِلطَّٰغِينَ لَشَرَّ مَـَٔابٖ
Ayi (ichiŵa iyyo). Sano chisimu ŵakusumba mpika (pakunnyosya Allah) akwete kupata malo gakuujila gakusakala nnope.
Tefsiret në gjuhën arabe:
جَهَنَّمَ يَصۡلَوۡنَهَا فَبِئۡسَ ٱلۡمِهَادُ
Jahannama, takajijinjile. Basi kaje kusakala liuto lyagusama (lyalitandichile).
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذَا فَلۡيَذُوقُوهُ حَمِيمٞ وَغَسَّاقٞ
Ayi (ichiŵa iyyo). Basi agapasye ŵanganyao galakwe - mesi gamasemule nnope ni uwowu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَءَاخَرُ مِن شَكۡلِهِۦٓ أَزۡوَٰجٌ
Ni (ipotesi) yine yanti chisawu iyyiyi yamitundumitundu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذَا فَوۡجٞ مُّقۡتَحِمٞ مَّعَكُمۡ لَا مَرۡحَبَۢا بِهِمۡۚ إِنَّهُمۡ صَالُواْ ٱلنَّارِ
(Tachisalilidwa akukuyidwa pakuponyedwa kumoto pamo ni akukuya): “Awu ni nkutula waukwinjila pamo ni jenumanja (ku Moto).” (Akukuyidwa tachiti): “Ŵangali pakwichila pambone ŵanganyao. Chisimu ŵanganyao tapye Moto.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالُواْ بَلۡ أَنتُمۡ لَا مَرۡحَبَۢا بِكُمۡۖ أَنتُمۡ قَدَّمۡتُمُوهُ لَنَاۖ فَبِئۡسَ ٱلۡقَرَارُ
(Akukuya) tachiti: “Nambo jenumanja ni ŵankuŵajilwa ngakola pakwichila pambone, jenumanja ni ŵantutendekasyisye uwwe kupata ayi (ipotesiyi pakutusochelesya ku duniya), basi kaje kusakala malo gakutamilichika gakwe!”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالُواْ رَبَّنَا مَن قَدَّمَ لَنَا هَٰذَا فَزِدۡهُ عَذَابٗا ضِعۡفٗا فِي ٱلنَّارِ
Ŵanganyao takajile: “Ambuje ŵetu! Ŵatutendekasyisye uwwe kupata yalakweyi, basi mwajonjechesyani ilagasyo yakaŵili m’Moto.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَالُواْ مَا لَنَا لَا نَرَىٰ رِجَالٗا كُنَّا نَعُدُّهُم مِّنَ ٱلۡأَشۡرَارِ
Ŵanganyao ni takajile: “Chipali chichi kukwetu, uli ngatukwaona achalume ŵatwaliji nkwaganichisya kuti ali mu ŵandu ŵakusakala (ligongo lyakunkuya Muhammadi ﷺ)?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَتَّخَذۡنَٰهُمۡ سِخۡرِيًّا أَمۡ زَاغَتۡ عَنۡهُمُ ٱلۡأَبۡصَٰرُ
“Ana twatesile chipongwe (ku duniya kutendaga ali ŵambone ŵakuŵajilwa kwinjila ku Mbepo), kapena gatekwakulusya meso (getu nambo tuli nao imo m’Moto muno)?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ ذَٰلِكَ لَحَقّٞ تَخَاصُمُ أَهۡلِ ٱلنَّارِ
Chisimu ayi ni yakuona yakangana ŵandu ŵa ku Moto.
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُلۡ إِنَّمَآ أَنَا۠ مُنذِرٞۖ وَمَا مِنۡ إِلَٰهٍ إِلَّا ٱللَّهُ ٱلۡوَٰحِدُ ٱلۡقَهَّارُ
Jilani (mmwe Muhammadi ﷺ): “Chisimu une ni nkutetela pe, soni pangali nnungu jwine (jwakuŵajilwa kun’galagatila) ikaŵeje Allah Jumpepe, Jwamachili gangalimbana nago.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
رَبُّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَيۡنَهُمَا ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡغَفَّٰرُ
“M’mbuje jwa mawunde ni mataka ni yaili chilikati chakwe, Jwamachili gakupunda, Jwakululuka kusyene.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُلۡ هُوَ نَبَؤٌاْ عَظِيمٌ
Jilani: “Aji (Qur’an) jiŵele abali jekulungwa nnope.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَنتُمۡ عَنۡهُ مُعۡرِضُونَ
“Jankujitundumalila ŵanganyammwe.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا كَانَ لِيَ مِنۡ عِلۡمِۭ بِٱلۡمَلَإِ ٱلۡأَعۡلَىٰٓ إِذۡ يَخۡتَصِمُونَ
“Nganingola umanyilisi wakwayana ni nkutula wakwinani (Achimalaika) ndema jawaliji nkukangana (pa yagumbidwa kwa Adam).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِن يُوحَىٰٓ إِلَيَّ إِلَّآ أَنَّمَآ أَنَا۠ نَذِيرٞ مُّبِينٌ
“Nganiyijuwulidwa kukwangu, ikaŵeje yanti une ni nkutetela jwakuonechela.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِذۡ قَالَ رَبُّكَ لِلۡمَلَٰٓئِكَةِ إِنِّي خَٰلِقُۢ بَشَرٗا مِّن طِينٖ
(Kumbuchilani) ndema jaŵaŵechete Ambuje ŵenu (Allah) kwa Achimalaika kuti: “Chisimu Une tingumbe mundu kuumila mwilongo.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَإِذَا سَوَّيۡتُهُۥ وَنَفَخۡتُ فِيهِ مِن رُّوحِي فَقَعُواْ لَهُۥ سَٰجِدِينَ
“Sano patimale kunkolosya ni kumpepelela nsimu wakuuma Kukwangu, basi munsenjelemuchile pakunsujudila.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَسَجَدَ ٱلۡمَلَٰٓئِكَةُ كُلُّهُمۡ أَجۡمَعُونَ
Basi ni ŵasujudu Achimalaika wosope ŵene nakamo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِلَّآ إِبۡلِيسَ ٱسۡتَكۡبَرَ وَكَانَ مِنَ ٱلۡكَٰفِرِينَ
Ikaŵeje Ibulisu, jwalikwesyisye ni jwaliji mwa makafili.
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ يَٰٓإِبۡلِيسُ مَا مَنَعَكَ أَن تَسۡجُدَ لِمَا خَلَقۡتُ بِيَدَيَّۖ أَسۡتَكۡبَرۡتَ أَمۡ كُنتَ مِنَ ٱلۡعَالِينَ
(Allah) jwatite: “E mmwe Ibulisu! Chichi chinnekasyisye kunsujudila ajula junan’gumbile ni Makono Gangu ganagaŵili? Ana n’dikwesyisye kapena n’di mwa ŵapenani kusyene?”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ أَنَا۠ خَيۡرٞ مِّنۡهُ خَلَقۡتَنِي مِن نَّارٖ وَخَلَقۡتَهُۥ مِن طِينٖ
Jwalakwe jwatite: “Une ni jwambone nnope kumpunda jwalakweju, mwangumbile une kuumila m’moto, ni mun'gumbile jwalakweju kuumila mwilongo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ فَٱخۡرُجۡ مِنۡهَا فَإِنَّكَ رَجِيمٞ
(Allah) jwatite: “Basi kopokani mwalakwemo, mwanti chisimu mmwe (sano) n’di ŵakuŵinjidwa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنَّ عَلَيۡكَ لَعۡنَتِيٓ إِلَىٰ يَوۡمِ ٱلدِّينِ
“Soni chisimu pachanya penu pana malweso Gangu mpaka Lisiku Lyamalipilo.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ رَبِّ فَأَنظِرۡنِيٓ إِلَىٰ يَوۡمِ يُبۡعَثُونَ
Jwalakwe jwatite: “Ambuje ŵangu! Mumbanitu lipesa (lyakuti ngawa) mpaka lisiku lyatachiukulidwa (m’malembe achiiumbe wosope).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ فَإِنَّكَ مِنَ ٱلۡمُنظَرِينَ
(Allah) jwatite: “Basi chisimu mmwe n’di mwa akupedwa lipesa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِلَىٰ يَوۡمِ ٱلۡوَقۡتِ ٱلۡمَعۡلُومِ
“Kwikanila lisiku lya ndema jakumanyika (jagombedwa lipenga lyandanda, pele ni patinchiwila).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ فَبِعِزَّتِكَ لَأُغۡوِيَنَّهُمۡ أَجۡمَعِينَ
Jwalakwe jwatite: “Ngugalumbila machili Genu gakupunda! Tinasokonesye kwene ŵanaose.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِلَّا عِبَادَكَ مِنۡهُمُ ٱلۡمُخۡلَصِينَ
“Pangaŵaga achikapolo Ŵenu ŵakuswejesyedwa mwa ŵanganyao.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قَالَ فَٱلۡحَقُّ وَٱلۡحَقَّ أَقُولُ
(Allah) jwatite: “Ngulumbila kusyene, soni yakuona nguŵecheta.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَأَمۡلَأَنَّ جَهَنَّمَ مِنكَ وَمِمَّن تَبِعَكَ مِنۡهُمۡ أَجۡمَعِينَ
“Tingajigumbasye kwene Jahannama ni mmwe pamo ni ŵataachinkuuya mwa ŵanganyao wosope ŵene.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
قُلۡ مَآ أَسۡـَٔلُكُمۡ عَلَيۡهِ مِنۡ أَجۡرٖ وَمَآ أَنَا۠ مِنَ ٱلۡمُتَكَلِّفِينَ
Jilani (mmwe Muhammadi ﷺ): “Ngangun’juga pa yalakweyi malipilo galigose, soni nganimba une mwa akulikanganichisya (kutenda yangaŵa nkuikombola).”
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنۡ هُوَ إِلَّا ذِكۡرٞ لِّلۡعَٰلَمِينَ
“Nganijiŵatu aji (Qur’an) ikaŵeje chikumbusyo ku iwumbe yosope.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَتَعۡلَمُنَّ نَبَأَهُۥ بَعۡدَ حِينِۭ
“Soni timmanyilile kwene (kalulila kwa) abali jakwe pangakaŵapa.”
Tefsiret në gjuhën arabe:
 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu Sad
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - الترجمة الياؤو - Përmbajtja e përkthimeve

ترجمة معاني القرآن الكريم الى اللغة الياؤو، ترجمها محمد بن عبدالحميد سليكا.

Mbyll