Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - Translations’ Index


Translation of the meanings Surah: Al-Hadīd   Ayah:

Simoore njamndi

Purposes of the Surah:
الترقي بالنفوس للإيمان والإنفاق في سبيل الله.
ɓamtirde pittaali iimaan e tottirde e laawol Alla.

سَبَّحَ لِلَّهِ مَا فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۖ وَهُوَ ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡحَكِيمُ
Kala tagoore Allah wonnde ka kammuuli e ka leydi seninii Mo laɓɓinii Mo. Ko Kanko woni Fooluɗo Mo fooletaake, Ñeeñuɗo e tagu Mun, e eɓɓoore Mun.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَهُۥ مُلۡكُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۖ يُحۡيِۦ وَيُمِيتُۖ وَهُوَ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ قَدِيرٌ
Ko Kanko tun heeranii laamagol kammuuli ɗin e leydi ndin. Himo wuurna Mo O muuyani nguurndam, O wara Mo O muuyani maayde. Kanko ko O hattanɗo kala huunde. Fii huunde ronkintaa Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
هُوَ ٱلۡأَوَّلُ وَٱلۡأٓخِرُ وَٱلظَّٰهِرُ وَٱلۡبَاطِنُۖ وَهُوَ بِكُلِّ شَيۡءٍ عَلِيمٌ
Ko Kanko woni Arano Mo goɗɗum aditaaki, Sakkitiiɗo Mo goɗɗum arataa ɓaawo Mun, Feeñuɗo Mo goɗɗum alaa dow Mun, Wirniiɗo Mo goɗɗum alaa senngo ley Mun. Kanko ko O annduɗo kala huunde. Huunde laawotaako Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• شدة سكرات الموت وعجز الإنسان عن دفعها.
Ɗeɗɗere maayde hino satti, neɗɗo on gaynoytaa duñoyde ɗum.

• الأصل أن البشر لا يرون الملائكة إلا إن أراد الله لحكمة.
Ka lasli, ɓanndinke yi'ataa Malaa'ika, si wanaa hara Allah faandor ɗum ñeñal Makko.

• أسماء الله (الأول، الآخر، الظاهر، الباطن) تقتضي تعظيم الله ومراقبته في الأعمال الظاهرة والباطنة.
Inɗe Allah ɗee (Aarano, Sakkitiiɗo, Feeñuɗo, Wirniiɗo) hino haani mawninireede Mo, rentora Mo e golle feeñuɗo e wirniiɗe ɗen.

هُوَ ٱلَّذِي خَلَقَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَ فِي سِتَّةِ أَيَّامٖ ثُمَّ ٱسۡتَوَىٰ عَلَى ٱلۡعَرۡشِۖ يَعۡلَمُ مَا يَلِجُ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَمَا يَخۡرُجُ مِنۡهَا وَمَا يَنزِلُ مِنَ ٱلسَّمَآءِ وَمَا يَعۡرُجُ فِيهَاۖ وَهُوَ مَعَكُمۡ أَيۡنَ مَا كُنتُمۡۚ وَٱللَّهُ بِمَا تَعۡمَلُونَ بَصِيرٞ
Ko Kanko tagiri kammuuli ɗin e leydi ndin nder balɗe jeegoo, ñalnde ɗum fuɗɗornoo e Alet, lanniri e Jumaare, e hoore non Himo waawunoo tagude ɗin ko ɓuri ɗum famɗirde yeru hinƴaango. Refti O toowi O fotondiri ka dow "Arsi" no O hanndiri. Himo Anndi kala ko naatata e leydi ndin; immorde e ndiyam, e puɗi ekw, e kala ko yaltata e mayri; immorde e puɗi, e oogirɗe ekw, e kala ko jipporta ka kammu; immorde e toɓo, e wahayu ekw, e kala ko ƴawata e maggu; immorde e Malaa'ika, e golle jeyaaɓe ɓen e pittaali maɓɓe ɗin. Himo wonndiri e mon anndal Makko, nokku kala ka wonɗon, onon ɓee yimɓe. Huunde e fii mon suuɗaaki Mo. Allah no reeni ko golloton ko. Huunde e mun wirnanaaki Mo. O yoɓitoyay on ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّهُۥ مُلۡكُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۚ وَإِلَى ٱللَّهِ تُرۡجَعُ ٱلۡأُمُورُ
Ko Kanko tun heeranii laamagol kammuuli ɗin e leydi ndin. Ko ka Makko tun kadi woni ko fiyakuuji ɗin ruttetee, O ñaawa tagoore nden Ñalnde Darngal, O warjooɓe golle maɓɓe ɗen.
Arabic explanations of the Qur’an:
يُولِجُ ٱلَّيۡلَ فِي ٱلنَّهَارِ وَيُولِجُ ٱلنَّهَارَ فِي ٱلَّيۡلِۚ وَهُوَ عَلِيمُۢ بِذَاتِ ٱلصُّدُورِ
Himo naada jemma on e nder ñalorma on fii no niɓɓitira yimɓe ɓen ɗaanoo, O naadira kadi ñalorma on e nder jemma on fii no ndaygira yimɓe ɓen yalta golle. Kanko ko O annduɗo ko woni e ɓerɗe jeyaaɓe Makko ɓen. Huunde suuɗaaki Mo e ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
ءَامِنُواْ بِٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦ وَأَنفِقُواْ مِمَّا جَعَلَكُم مُّسۡتَخۡلَفِينَ فِيهِۖ فَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ مِنكُمۡ وَأَنفَقُواْ لَهُمۡ أَجۡرٞ كَبِيرٞ
Gomɗinee Allah e Nulaaɗo Makko On, nafqon jawdi ndi Allah waɗiri on ndin lomtinaaɓe e mun, hiɗon yiilira ndi no Allah sar'inirani on. Gomɗimɓe ɓen Allah e mo'on, ɓe wintii jawle maɓɓe ɗen e laawol Allah, hino woodani ɓen mbarjaari mawnundi ka Makko, ndin le ko Aljanna.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمَا لَكُمۡ لَا تُؤۡمِنُونَ بِٱللَّهِ وَٱلرَّسُولُ يَدۡعُوكُمۡ لِتُؤۡمِنُواْ بِرَبِّكُمۡ وَقَدۡ أَخَذَ مِيثَٰقَكُمۡ إِن كُنتُم مُّؤۡمِنِينَ
E ko haɗi on gomɗingol Allah? E hino Nulaaɗo on hino nodda on e Allah, jortagol nde gomɗinton Joomi mon seniiɗo On. Gomɗii le Allah ƴetti e mon ahadi, nde gomɗinton Mo, fewndo O yaltinirnoo on e keeci baabiraaɓe mon, si on laatike gomɗimɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
هُوَ ٱلَّذِي يُنَزِّلُ عَلَىٰ عَبۡدِهِۦٓ ءَايَٰتِۭ بَيِّنَٰتٖ لِّيُخۡرِجَكُم مِّنَ ٱلظُّلُمَٰتِ إِلَى ٱلنُّورِۚ وَإِنَّ ٱللَّهَ بِكُمۡ لَرَءُوفٞ رَّحِيمٞ
Ko Kanko woni jippinoowo e jeyaaɗo Makko on Muhammadu (yo o his) Aayeeje ɓannguɗe, fii no o yaltinira on e niɓe keeferaaku e majjere faade e ndaygu gomɗinal e ganndal. Pellet, Allah ko Yurminoowo on, Hinnotooɗo On. Tawde O nulii Annabaajo Makko on e mon, ko fewna on wewlina.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمَا لَكُمۡ أَلَّا تُنفِقُواْ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ وَلِلَّهِ مِيرَٰثُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۚ لَا يَسۡتَوِي مِنكُم مَّنۡ أَنفَقَ مِن قَبۡلِ ٱلۡفَتۡحِ وَقَٰتَلَۚ أُوْلَٰٓئِكَ أَعۡظَمُ دَرَجَةٗ مِّنَ ٱلَّذِينَ أَنفَقُواْ مِنۢ بَعۡدُ وَقَٰتَلُواْۚ وَكُلّٗا وَعَدَ ٱللَّهُ ٱلۡحُسۡنَىٰۚ وَٱللَّهُ بِمَا تَعۡمَلُونَ خَبِيرٞ
E ko haɗata on sakkagol fii laawol Allah ngol? E hino le ko Allah heeranii ronugol kammuuli ɗin e leydi ndin. Fotataa e mon, onon muumini'en, ɓen sakkinooɓe jawle mun fii laawol Allah ngol ɗaɓɓirgol welayee Makko ado uddital Makkah ngal ɓe haɓidi e heeferɓe ɓen fii ɓamtugol Lislaamu, ɓen fotataa e sakkiiɓe ɓen ɓaawo uddital ngal ɓe haɓidi e heeferɓe ɓen. Ko sakkinooɓe ɓen ado uddital ngal ɓe haɓidaa fii ɓamtugol laawol Allah ngol, ɓuri mawnude maqaama ka Allah, ɓuri kadi darja e dii sakkiiɓe jawle mun ɓen ɓaawo mun ɓe haɓidaa. Ɓe fow maɓɓe non, Allah fodii ɓe Aljanna. Allah no humpitii ko golloton kon. Huunde e mun suuɗaaki Mo. O yoɓitoyay on ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
مَّن ذَا ٱلَّذِي يُقۡرِضُ ٱللَّهَ قَرۡضًا حَسَنٗا فَيُضَٰعِفَهُۥ لَهُۥ وَلَهُۥٓ أَجۡرٞ كَرِيمٞ
ko hommbo tottirta jawdi laɓundi ndin fii Allah, Allah warjora mo ɗum jawdi sowaandi, hara kadi hino woodani mbarjaari mawndi Ñalnde Darngal, woni Aljanna?
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• المال مال الله، والإنسان مُسْتَخْلَف فيه.
Jawdi ndin ko Allah jeyi, neɗɗo on lomtina tun e mayri.

• تفاوت درجات المؤمنين بحسب السبق إلى الإيمان وأعمال البر.
Darjaaji gomɗimɓe ɓen hino ɓurdira yeru adondiral maɓɓe ka gomɗinal e ka golle moƴƴe.

• الإنفاق في سبيل الله سبب في بركة المال ونمائه.
Nafqugol e laawol Allah, hino ɓeyda barki e jawdi e mawnude ndi.

يَوۡمَ تَرَى ٱلۡمُؤۡمِنِينَ وَٱلۡمُؤۡمِنَٰتِ يَسۡعَىٰ نُورُهُم بَيۡنَ أَيۡدِيهِمۡ وَبِأَيۡمَٰنِهِمۖ بُشۡرَىٰكُمُ ٱلۡيَوۡمَ جَنَّٰتٞ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ خَٰلِدِينَ فِيهَاۚ ذَٰلِكَ هُوَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ
Ñalnde yi'oytaa gomɗimɓe worɓe ɓen e gomɗimɓe rewɓe ɓen, hara annoora maɓɓe on no yaara yeeso maɓɓe e ñaamo maɓɓe, ɓe wi'anee nden ñalnde : weltaare mon nden hannde, ko Aljannaaji ɗi canɗi ilata senngo ley kuɓeeje mun e leɗɗe mun, ko on duumotooɓe nder ton poomaa. Ko ndin njoɓdi ɗon woni maloore mawnde nde sugu mun alaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَوۡمَ يَقُولُ ٱلۡمُنَٰفِقُونَ وَٱلۡمُنَٰفِقَٰتُ لِلَّذِينَ ءَامَنُواْ ٱنظُرُونَا نَقۡتَبِسۡ مِن نُّورِكُمۡ قِيلَ ٱرۡجِعُواْ وَرَآءَكُمۡ فَٱلۡتَمِسُواْ نُورٗاۖ فَضُرِبَ بَيۡنَهُم بِسُورٖ لَّهُۥ بَابُۢ بَاطِنُهُۥ فِيهِ ٱلرَّحۡمَةُ وَظَٰهِرُهُۥ مِن قِبَلِهِ ٱلۡعَذَابُ
Ñalnde naafiqiiɓe worɓe ɓen e naafiqiiɓe rewɓe ɓen wi'anoyta gomɗimɓe ɓen : habbee men, men ndayginora annoora mon on fii lummbugol siraate. Ɓe wi'anee jalkiteede : Yiltoree ɓaawo mon, ɗaɓɓiroyon ton ko ndayginoron. Heedo waɗee hakkunde maɓɓe, hara ko jogiingo damal, tawa nder maggal on no fewtiri gomɗimɓe ɓen yurmeende, ɓaawo on fewtiri naafiqiiɓe ɓen lepte.
Arabic explanations of the Qur’an:
يُنَادُونَهُمۡ أَلَمۡ نَكُن مَّعَكُمۡۖ قَالُواْ بَلَىٰ وَلَٰكِنَّكُمۡ فَتَنتُمۡ أَنفُسَكُمۡ وَتَرَبَّصۡتُمۡ وَٱرۡتَبۡتُمۡ وَغَرَّتۡكُمُ ٱلۡأَمَانِيُّ حَتَّىٰ جَآءَ أَمۡرُ ٱللَّهِ وَغَرَّكُم بِٱللَّهِ ٱلۡغَرُورُ
Naafiqiiɓe ɓen noddoya muumini en, ɓe wi'a ɓe :E men wondaano e mon ka lislaamu e ka ɗoftaare? Juulɓe ɓen jaaboo ɓe : Ko non woniri, hari ko enen. Ko woni tun, on fitinirno ko'e mon naafiqaaku, ɗum bonni fii mon, habbitaniɗon gomɗimɓe ɓen fooleede fii no feññiniron keefee- ru mon, sikkitiɗon si Allah wallay gomɗimɓe ɓen, sikkitiɗon kadi fii ummital caggal maayde, yelaaji penaale hodi on haa maayde juhi on e mun. Seytaane hodi e moƴƴere Allah nden.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَٱلۡيَوۡمَ لَا يُؤۡخَذُ مِنكُمۡ فِدۡيَةٞ وَلَا مِنَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْۚ مَأۡوَىٰكُمُ ٱلنَّارُۖ هِيَ مَوۡلَىٰكُمۡۖ وَبِئۡسَ ٱلۡمَصِيرُ
Hannde on, onon ɓee naafiqiiɓe on jaɓantaake soktorɗum lepte Allah ɗen, wanaa feññimɓe keeferaaku ɓen kadi jaɓantee ɗum. Depporde mon nden onon e maɓɓe, ko ka Yiite : ko ngen hanndi e mon. Nge bonii ruttorde.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ أَلَمۡ يَأۡنِ لِلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَن تَخۡشَعَ قُلُوبُهُمۡ لِذِكۡرِ ٱللَّهِ وَمَا نَزَلَ مِنَ ٱلۡحَقِّ وَلَا يَكُونُواْ كَٱلَّذِينَ أُوتُواْ ٱلۡكِتَٰبَ مِن قَبۡلُ فَطَالَ عَلَيۡهِمُ ٱلۡأَمَدُ فَقَسَتۡ قُلُوبُهُمۡۖ وَكَثِيرٞ مِّنۡهُمۡ فَٰسِقُونَ
Hara yontaali gomɗimɓe Allah e Nulaaɗo Makko on, nde ɓerɗe maɓɓe ɗen hecciɗira jantoore Allah nden e kon ko jippinaa ka Alqur'aanaare immorde e fodooje e kammba? Hara ɓe wa'aali wa Alyahuuda okkanooɓe Tawreeta ɓen e Annasaare okkanooɓe Linnjiila ɓen e yoorugol ɓerɗe. Dumunna juuti hakkunde maɓɓe e nuleede Annabiijo maɓɓe on, ɓerɗe maɓɓe ɗen yoori sabu ɗum, ko ɗuuɗunoo e maɓɓe kon, hari ko yaltuɓe e ɗoftaare Allah, unii e yeddugol Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ يُحۡيِ ٱلۡأَرۡضَ بَعۡدَ مَوۡتِهَاۚ قَدۡ بَيَّنَّا لَكُمُ ٱلۡأٓيَٰتِ لَعَلَّكُمۡ تَعۡقِلُونَ
Anndee pellet, Allah wuurnitay leydi ndin fuɗingol ndi si ndi yoorii. Gomɗii Men ɓannginiranii on onon ɓee yimɓe, dalilaaji e hujjaaji fii kattal Allah e gootaagu Makko ngun, fii no haqqiliron, anndon wonnde wuurnituɗo ndin leydi On, ko hattanɗo wuurnitugol on si on maayii, ko non kadi O waawiri haccinde ɓerɗe mon ɗen si ɗe yoorii.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّ ٱلۡمُصَّدِّقِينَ وَٱلۡمُصَّدِّقَٰتِ وَأَقۡرَضُواْ ٱللَّهَ قَرۡضًا حَسَنٗا يُضَٰعَفُ لَهُمۡ وَلَهُمۡ أَجۡرٞ كَرِيمٞ
Pellet, sakkotooɓe yoga e jawle mun ɓen ka worɓe e ka rewɓe, wintorayɓe ɗe ɓernde laaɓunde hara wanaa fii feere alaa, ɓen sowanoyte mbarjaari golle maɓɓe ɗen : sappo kala yeru mun, haa hewtoya teemeɗɗe jeeɗiɗi cowanɗe ɗuuɗuɗe, hara hino woodani ɓe mbarjaari mawndi ka Allah, woni Aljanna.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• امتنان الله على المؤمنين بإعطائهم نورًا يسعى أمامهم وعن أيمانهم.
Allah no moƴƴere e gomɗimɓe ɓen,okkugol ɓe annoore yahroore yeeso e ñaame maɓɓe.

• المعاصي والنفاق سبب للظلمة والهلاك يوم القيامة.
Geddi e naafiqaaku, hino wona sabu niɓere e halakuyee Ñalnde Darngal.

• التربُّص بالمؤمنين والشك في البعث، والانخداع بالأماني، والاغترار بالشيطان: من صفات المنافقين.
Habbitanagol gomɗimɓe ɓen bone, sikkitoo fii ummital, hodinora yelaaji, ɗaynitora seytaane fow ko sifaaji naafiqi en.

• خطر الغفلة المؤدية لقسوة القلوب.
Hino hulɓinii welsindagol haa adda yoorugol ɓernde.

وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ بِٱللَّهِ وَرُسُلِهِۦٓ أُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلصِّدِّيقُونَۖ وَٱلشُّهَدَآءُ عِندَ رَبِّهِمۡ لَهُمۡ أَجۡرُهُمۡ وَنُورُهُمۡۖ وَٱلَّذِينَ كَفَرُواْ وَكَذَّبُواْ بِـَٔايَٰتِنَآ أُوْلَٰٓئِكَ أَصۡحَٰبُ ٱلۡجَحِيمِ
Ɓen gomɗimɓe Allah e Nulaaɗo Makko nn ɓe senndaali ɗum, ko ɓen woni siforɓe goonguugol. Sahimbinaaɓe ɓen ka Joomi mun, hino woodani ɓen mbarjaari maɓɓe maranaaɓe ndi ɓen e annoora ndaygiroyaɗo yeeso e ñaame maɓɓe Ñalnde Darngal. Ɓen non yedduɓe Allah e Nulaaɗo Makko on, ɓe woni e fennugol Aayeeje jippinaaɗe ɗen e Nulaaɓe Amen ɓen, ko ɓen woni yimɓe Jahiimi ngen. Ɓe naatoyat e magge Ñalnde Darngal, ko ɓe luttata poomaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّمَا ٱلۡحَيَوٰةُ ٱلدُّنۡيَا لَعِبٞ وَلَهۡوٞ وَزِينَةٞ وَتَفَاخُرُۢ بَيۡنَكُمۡ وَتَكَاثُرٞ فِي ٱلۡأَمۡوَٰلِ وَٱلۡأَوۡلَٰدِۖ كَمَثَلِ غَيۡثٍ أَعۡجَبَ ٱلۡكُفَّارَ نَبَاتُهُۥ ثُمَّ يَهِيجُ فَتَرَىٰهُ مُصۡفَرّٗا ثُمَّ يَكُونُ حُطَٰمٗاۖ وَفِي ٱلۡأٓخِرَةِ عَذَابٞ شَدِيدٞ وَمَغۡفِرَةٞ مِّنَ ٱللَّهِ وَرِضۡوَٰنٞۚ وَمَا ٱلۡحَيَوٰةُ ٱلدُّنۡيَآ إِلَّا مَتَٰعُ ٱلۡغُرُورِ
Anndee wonnde ɗam nguurndam aduna ko fijindaaru ɓalli e welo-welo ɓerɗe, e cuɗaari mon, e mantagol hakkunde mon fii laamu e dakamme, ɓurodira ɗuuɗugol jawle e ɓiɗɓe. Ɗum no wa'i wa toɓo haawnayngo remooɓe ɓen e puɗi mun, refti ɗin puɗi kecci yoora ko yaawi, yi'aa ɗum an ndaaroowo on, hino wonta ko soyɗi, refti Allah muncita fii mun wonta kelon kelon. Hino ka laakara, lette saɗtuɗe wonannde heeferɓe ɓen e naafiqi'en, e yaafuyee immmorde ka Allah wonannde bakkatuuji jeyaaɓe Makko gomɗimɓe ɓen e welayee Makko. Awa ɗam nguurdam aduna wonaali, si wanaa dakamme lannoowo. Kala suɓiiɗo on dakamme lannoowo e hoore neema laakara on, haray on ɗon ko sooyuɗo koomtaaɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
سَابِقُوٓاْ إِلَىٰ مَغۡفِرَةٖ مِّن رَّبِّكُمۡ وَجَنَّةٍ عَرۡضُهَا كَعَرۡضِ ٱلسَّمَآءِ وَٱلۡأَرۡضِ أُعِدَّتۡ لِلَّذِينَ ءَامَنُواْ بِٱللَّهِ وَرُسُلِهِۦۚ ذَٰلِكَ فَضۡلُ ٱللَّهِ يُؤۡتِيهِ مَن يَشَآءُۚ وَٱللَّهُ ذُو ٱلۡفَضۡلِ ٱلۡعَظِيمِ
Ko onon yo yimɓe, adondiree e golle moƴƴe ɗe dañirton yaafaneede junuubi ka Joomi mon: immorde e tuubugol maa kala golle ɓaɗtorɗe Allah ekw, e no heɓiron Allah mo yaajeendi mun wa'i wa yaajeendi kammu ngun e leydi ndin, on maranaama ɓen gomɗimɓe Allah e Nulaaɓe Makko ɓen. Ngal keɓal ko ɓural Allah ngal O okkata mo O muuyani e jeyaaɓe Makko ɓen. Allah ko Jom ɓural mawnungal e dow jeyaaɓe Makko gomɗimɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
مَآ أَصَابَ مِن مُّصِيبَةٖ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَلَا فِيٓ أَنفُسِكُمۡ إِلَّا فِي كِتَٰبٖ مِّن قَبۡلِ أَن نَّبۡرَأَهَآۚ إِنَّ ذَٰلِكَ عَلَى ٱللَّهِ يَسِيرٞ
Bone woo heɓataa yimɓe ɓen ka leydi immorde e kokke m. kw. wanaa ko memata ɓe e wonkiiji maɓɓe, si wanaa ɗum tabitananooma ka Alluwal reenaanagl, ado Men tagude ndee tagoore. Pellet, ɗum ko ko newanii Allah.
Arabic explanations of the Qur’an:
لِّكَيۡلَا تَأۡسَوۡاْ عَلَىٰ مَا فَاتَكُمۡ وَلَا تَفۡرَحُواْ بِمَآ ءَاتَىٰكُمۡۗ وَٱللَّهُ لَا يُحِبُّ كُلَّ مُخۡتَالٖ فَخُورٍ
Ɗum ko fii wata onon ɓee yimɓe wata on suno e ko laawii on kon, hara kadi on weltoraali neema ko O neemini e mon kon fantinon. Pellet, Alla yiɗaa kala ñaaƴoroowo mantoro ko Allah okki mo kon e hoore yimɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلَّذِينَ يَبۡخَلُونَ وَيَأۡمُرُونَ ٱلنَّاسَ بِٱلۡبُخۡلِۗ وَمَن يَتَوَلَّ فَإِنَّ ٱللَّهَ هُوَ ٱلۡغَنِيُّ ٱلۡحَمِيدُ
Ɓen wuddirooɓe ko ɓe haani okkude kon, ɓe yamira kadi yimɓe ɓen nguddam, ko hayruɓe. Kala ɗuurniiɗo e ɗoftagol Allah, ɗum ko kanko lorrata, wanaa doo Allah. Pellet, Allah kan ko Galo Mo hatonjinaa e ɗoftaare jeyaaɓe Makko, Yettiniiɗo e kala fiyaaku.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الزهد في الدنيا وما فيها من شهوات، والترغيب في الآخرة وما فيها من نعيم دائم يُعينان على سلوك الصراط المستقيم.
Ruuɗagol e aduna e tuuyooji mun, rerrɗana laakara e neemaaji mun duumiiɗi, hino wallitoo ñiiɓugol e laawol focciingol ngol.

• وجوب الإيمان بالقدر.
Hino waɗɗii gomɗingol kodduruyee.

• من فوائد الإيمان بالقدر عدم الحزن على ما فات من حظوظ الدنيا.
Hino jeyaa nafooje gomɗingol koddoruyee,waasde sunagol fii ko laawii ɗum aduna.

• البخل والأمر به خصلتان ذميمتان لا يتصف بهما المؤمن.
Wuddugol yamira ɗum kadi, ko jikkuuji ŋiñaaɗi ɗi gomɗinɗo fotaani siforaade.

لَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا رُسُلَنَا بِٱلۡبَيِّنَٰتِ وَأَنزَلۡنَا مَعَهُمُ ٱلۡكِتَٰبَ وَٱلۡمِيزَانَ لِيَقُومَ ٱلنَّاسُ بِٱلۡقِسۡطِۖ وَأَنزَلۡنَا ٱلۡحَدِيدَ فِيهِ بَأۡسٞ شَدِيدٞ وَمَنَٰفِعُ لِلنَّاسِ وَلِيَعۡلَمَ ٱللَّهُ مَن يَنصُرُهُۥ وَرُسُلَهُۥ بِٱلۡغَيۡبِۚ إِنَّ ٱللَّهَ قَوِيٌّ عَزِيزٞ
Sellii Men nulirii Nulaaɓe Amen ɓen hujjaaji ɓannguɗi, Men jippindinani ɓe Defte e sariyaare, fii no yimɓe ɓen ñiiɓira e nunɗal. Men jippini kadi njamndi ndin, ndi doole tiiɗuɗe woni e mun; ko kayri tafirɗe jogaaji, ko non kadi nafooje wonirani yimɓe ɓen e majje ka mecce maɓɓe, e fii kadi no Allah anndira anndal feññinirangol jeyaaɓe ɓen, ɓen wallooɓe Mo e jeyaaɓe Makko ɓen ka wirnii. Pelelt, Allah ko Jom cemmbe, Fooluɗo Mo fooletaake. Fii huunde ronkinŋtaa Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا نُوحٗا وَإِبۡرَٰهِيمَ وَجَعَلۡنَا فِي ذُرِّيَّتِهِمَا ٱلنُّبُوَّةَ وَٱلۡكِتَٰبَۖ فَمِنۡهُم مُّهۡتَدٖۖ وَكَثِيرٞ مِّنۡهُمۡ فَٰسِقُونَ
Gomɗii Men nulii Nuuhu e Ibraahiima (yo ɓe his), Men waɗi e geyngol maɓɓe ngol Annabaaku e Defte tellinaaɗe. Hino jeyanoo e geyngol maɓɓe ngol feewuɓe e laawol foccingol ngol, hawri e peewal, ko ɗuuɗunoo kon e maɓɓe ko yaltunooɓe e ɗfotaare Allah.
Arabic explanations of the Qur’an:
ثُمَّ قَفَّيۡنَا عَلَىٰٓ ءَاثَٰرِهِم بِرُسُلِنَا وَقَفَّيۡنَا بِعِيسَى ٱبۡنِ مَرۡيَمَ وَءَاتَيۡنَٰهُ ٱلۡإِنجِيلَۖ وَجَعَلۡنَا فِي قُلُوبِ ٱلَّذِينَ ٱتَّبَعُوهُ رَأۡفَةٗ وَرَحۡمَةٗۚ وَرَهۡبَانِيَّةً ٱبۡتَدَعُوهَا مَا كَتَبۡنَٰهَا عَلَيۡهِمۡ إِلَّا ٱبۡتِغَآءَ رِضۡوَٰنِ ٱللَّهِ فَمَا رَعَوۡهَا حَقَّ رِعَايَتِهَاۖ فَـَٔاتَيۡنَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ مِنۡهُمۡ أَجۡرَهُمۡۖ وَكَثِيرٞ مِّنۡهُمۡ فَٰسِقُونَ
Refti Men jokkintini ɓe Nulaaɓe Amen ɓen, Men nuliri ɓe kala e mofte mun. Men jokkintiniri ɓe Iisaa geɗal Maryama on, Men okki mo Linjiila, Men waɗi e ɓerɗe gomɗimɓe mo ɓen jokki mo : yurmeende e giggol, ɓe yiɗindiri ɓe yurmondiri. Ɓe sincoyi fantingol ka diina maɓɓe, ɓe acci yoga e ko Allah daginannoo ɓe immorde e desal e dakamme, e hoore Men ɗaɓɓiraa ɓe ɗum, ko kamɓe fawitii ɗum sincugol ka diina. Ko Men ɗaɓɓirnoo ɓe Menen, ko jokkugol welayee Allah on, kono ɓe waɗaali ɗum. Men okki mbarjaari gomɗimɓe ɓen e maɓɓe. Ko ɗuuɗunoo kon e maɓɓe, ko yaltirnooɓe e ɗoftaare Allah fennugol ko Nulaaɗo Muhammadu addunoo kon.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ ٱتَّقُواْ ٱللَّهَ وَءَامِنُواْ بِرَسُولِهِۦ يُؤۡتِكُمۡ كِفۡلَيۡنِ مِن رَّحۡمَتِهِۦ وَيَجۡعَل لَّكُمۡ نُورٗا تَمۡشُونَ بِهِۦ وَيَغۡفِرۡ لَكُمۡۚ وَٱللَّهُ غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Ko onon yo gomɗimɓe Allah gollitiri sari'a Makko on ! Huliree Allah ɗoftagol yamaruyeeji Makko ɗin, woɗɗitoo e haɗaaɗi Makko ɗin, gomɗinon Nulaaɗo Makko on; O okkay on geɓe ɗiɗi e mbarjaari gomɗingol mon ngol Muhammadu e Nulaaɓe adinooɓe ɓen, O waɗana on kadi annoora ɓe ndayginorton ka aduna mon e ka lummboygol Siraate Ñalnde Darngal, O haforana on kadi bakkatuuji mon ɗin hara O nanngitirtaa on ɗi. Pellet, Allah seniiɗo On, ko Haforanoowo jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
لِّئَلَّا يَعۡلَمَ أَهۡلُ ٱلۡكِتَٰبِ أَلَّا يَقۡدِرُونَ عَلَىٰ شَيۡءٖ مِّن فَضۡلِ ٱللَّهِ وَأَنَّ ٱلۡفَضۡلَ بِيَدِ ٱللَّهِ يُؤۡتِيهِ مَن يَشَآءُۚ وَٱللَّهُ ذُو ٱلۡفَضۡلِ ٱلۡعَظِيمِ
Ko Men ɓannginirani on ɓural Amen mawngal ngal e kon ko Men marani on onon muumuni'en, immorde e mbrajaari sowaandi, ko fii no Alyahhuda e Annasaara ka yimɓe Defte anndira wonnde ɓe hattanaa hay huunde e ɓural Allah ngal, sakko ɓe yeɗa mo ɓe yiɗani, ɓe ɗawa ngal mo ɓe yiɗi ɗawude, ɓe annda kadi pellet, ɓural ngal ko e juuɗe Allah woni, Himo yeɗa ngal mo O muuyani e jeyaaɓe Makko ɓen. Pellet, Allah ko Jom ɓural mawngal ngal O heertinanta mo O muuyani e jeyaaɓe Makko ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الحق لا بد له من قوة تحميه وتنشره.
Goonga kan ko maa heɓa cemmbe ko reena ka saakita ka.

• بيان مكانة العدل في الشرائع السماوية.
Aayeeje ɗen ɓanngini martaba nunɗal e sari'aaji Allah ɗin.

• صلة النسب بأهل الإيمان والصلاح لا تُغْنِي شيئًا عن الإنسان ما لم يكن هو مؤمنًا.
Jeydugol e moƴƴuɓe e gomɗimɓe ɓen, duncataa hay e huunde, fotde ontigi kadi gomɗinaali.

• بيان تحريم الابتداع في الدين.
Aayeeje ɗen ɓannginii harmugol sincude e diina kan.

 
Translation of the meanings Surah: Al-Hadīd
Surahs’ Index Page Number
 
Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - Translations’ Index

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

close