Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - Teburin Bayani kan wasu Fassarori


Fassarar Ma'anoni Sura: Suratu Yusuf   Aya:

Simoore Yuusuf

daga cikin abunda Surar ta kunsa:
الاعتبار بلطف تدبير الله لأوليائه وتمكينهم، وحسن عاقبتهم.
Teskagol newuya Alla e yiɗɓe Makko e newnande ɓe e moƴƴinde batte mum en.

الٓرۚ تِلۡكَ ءَايَٰتُ ٱلۡكِتَٰبِ ٱلۡمُبِينِ
Alif, laam, raa : nanndo ɗee Aayeeje jantanooma fii mun ka fuɗɗorde cortewol Albaqarah. Ɗee Aayeeje janngeteeɗe e ngol cortewol, ko jeyaaɗe e Ayeeje Alqur'aanaare ɓanngunde nden e ko nde yowondiri e mun.
Tafsiran larabci:
إِنَّآ أَنزَلۡنَٰهُ قُرۡءَٰنًا عَرَبِيّٗا لَّعَلَّكُمۡ تَعۡقِلُونَ
Menen Men jippiniriinde janngeteende e ɗemngal Aarabu, belajo'o, onon Aarabu'en, on faamaay maanaaji mayre.
Tafsiran larabci:
نَحۡنُ نَقُصُّ عَلَيۡكَ أَحۡسَنَ ٱلۡقَصَصِ بِمَآ أَوۡحَيۡنَآ إِلَيۡكَ هَٰذَا ٱلۡقُرۡءَانَ وَإِن كُنتَ مِن قَبۡلِهِۦ لَمِنَ ٱلۡغَٰفِلِينَ
Menen Meɗen fillano maa an Nulaaɗo, ko ɓuri moƴƴude e fillayee, sabu goongugol ɗi e hisugol konnguɗi majji e njuɓɓudi majji, ko Men jippiniri kon ndee Alqur'aanaare e maaɗa. Hay si a laatinoke ado jippineede nde, ko a jeyaaɗo e welsindiiɓe ɓen e oo fillayee, a anndaano fii makko.
Tafsiran larabci:
إِذۡ قَالَ يُوسُفُ لِأَبِيهِ يَٰٓأَبَتِ إِنِّي رَأَيۡتُ أَحَدَ عَشَرَ كَوۡكَبٗا وَٱلشَّمۡسَ وَٱلۡقَمَرَ رَأَيۡتُهُمۡ لِي سَٰجِدِينَ
Meɗen habre an Nulaaɗo, tuma nde Yuusufu maakannoo ben makko Yaaquuba: "Ko onon yo baaba'en, mi yi'i e koyɗol koode sappo e go'o, mi yi'i kadi naange ngen e lewru ndun; mi yi'i ɗin fow no sujjana lam. Ngol koyɗol hari ko yacciningol wewlinirde Yuusufa (yo o his).
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• بيان الحكمة من القصص القرآني، وهي تثبيت قلب النبي صلى الله عليه وسلم وموعظة المؤمنين.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini hikma fillayeeji Alqur'aana ɗin; wonnde ko fii tabintingol fonndo Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on, e waajitorgol gomɗimɓe ɓen.

• انفراد الله تعالى بعلم الغيب لا يشركه فيه أحد.
Wonnde ko Alla heerori anndugol ko wirnii, gooto kafidaa Mo e ɗum.

• الحكمة من نزول القرآن عربيًّا أن يعقله العرب؛ ليبلغوه إلى غيرهم.
Hiɗe ɓanngini kadi hikma jippinirgol Alqur'aanaare nden e ɗemngal Aarabu; ko fii no ɓe yottinira nde e woɗɓe goo.

• اشتمال القرآن على أحسن القصص.
Aayeeje ɗen hino holli wonnde Alqur'aana hino mofti ko ɓuri moƴƴude e fillayeeji.

قَالَ يَٰبُنَيَّ لَا تَقۡصُصۡ رُءۡيَاكَ عَلَىٰٓ إِخۡوَتِكَ فَيَكِيدُواْ لَكَ كَيۡدًاۖ إِنَّ ٱلشَّيۡطَٰنَ لِلۡإِنسَٰنِ عَدُوّٞ مُّبِينٞ
Annabi Yaaquuba maakani ɓiɗɗo makko on Yuusufa:Ko an yo ɓinngel am, wata a hoyɗitan musiɗɓe maa ɓen koyɗol maa ngol, sakko ɓe faama ngol, ɓe haasido maa, ɓe fewjane fewjoore haasidaaku maɓɓe. Pellet seytaane wonannde neɗɗanke ko gaño ɓannginɗo ngayngu.
Tafsiran larabci:
وَكَذَٰلِكَ يَجۡتَبِيكَ رَبُّكَ وَيُعَلِّمُكَ مِن تَأۡوِيلِ ٱلۡأَحَادِيثِ وَيُتِمُّ نِعۡمَتَهُۥ عَلَيۡكَ وَعَلَىٰٓ ءَالِ يَعۡقُوبَ كَمَآ أَتَمَّهَا عَلَىٰٓ أَبَوَيۡكَ مِن قَبۡلُ إِبۡرَٰهِيمَ وَإِسۡحَٰقَۚ إِنَّ رَبَّكَ عَلِيمٌ حَكِيمٞ
Ko wano yiiru-ɗaa ɗin koyɗi non, Joomi maa an Yuusufa suɓoray maa, O anndine firo koyɗi, O timmina neema Annabaaku ngun e maaɗa, wano O timminira mo e baabiraaɓe maa ɓen ɗiɗo ado maaɗa: Ibraahiima e Ishaaqa. Pellet Joomi maa ko Annduɗo tagu Makko ngun, Ñeeñuɗo e yiilde mbo.
Tafsiran larabci:
۞ لَّقَدۡ كَانَ فِي يُوسُفَ وَإِخۡوَتِهِۦٓ ءَايَٰتٞ لِّلسَّآئِلِينَ
Gomɗii wonii e kabaaru Yuusufa on e musiɗɓe makko ɓen, taskuyeeji e waajuuji wonannde lanndotooɓe fii maɓɓe ɓen.
Tafsiran larabci:
إِذۡ قَالُواْ لَيُوسُفُ وَأَخُوهُ أَحَبُّ إِلَىٰٓ أَبِينَا مِنَّا وَنَحۡنُ عُصۡبَةٌ إِنَّ أَبَانَا لَفِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٍ
Tuma nde musiɗɓe makko ɓen wi'unoo hakkunde maɓɓe: "Pellet Ko Yuusufa e neene-gooto maun ɓuraa yiɗeede ka ben-men dii enen, enen le ko en jamaa ɗuuɗuɓe limoore, ko honno ɓe ɓurdinirta ɓe e dow meeɗen? Menen men yi'ii baaba'en e faljere ɓanngunde, tuma ɓe ɓurdinnoo ɓeya ɗiɗo e dow amen ko aldaa e sabu feeñuɗo.
Tafsiran larabci:
ٱقۡتُلُواْ يُوسُفَ أَوِ ٱطۡرَحُوهُ أَرۡضٗا يَخۡلُ لَكُمۡ وَجۡهُ أَبِيكُمۡ وَتَكُونُواْ مِنۢ بَعۡدِهِۦ قَوۡمٗا صَٰلِحِينَ
Waree Yuusufa maa feroɗon mo e leydi woɗɗundi; yeeso ben mon ngon heeranoo on, ɓe yiɗa on giggol timmungol, wonton ɓaawo ɗen kuuɗe mon- warugol mo maa feragol mon- ɗon yimɓe moƴƴuɓe, si on tuubi e junuubi mon ɗin.
Tafsiran larabci:
قَالَ قَآئِلٞ مِّنۡهُمۡ لَا تَقۡتُلُواْ يُوسُفَ وَأَلۡقُوهُ فِي غَيَٰبَتِ ٱلۡجُبِّ يَلۡتَقِطۡهُ بَعۡضُ ٱلسَّيَّارَةِ إِن كُنتُمۡ فَٰعِلِينَ
Gooto e musiɗɓe makko ɓen wi'i: Wata on waru Yuusufa, on wedduto mo ka niɓe woyndu yoga e seteeɓe rewooɓe ɗon ɓen hocca-mo. Ko ɗum ɓuri newaade diini warugol mo ngol, si on laatike siinuɓe e ko wi'uɗon fii makko kon.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ يَٰٓأَبَانَا مَا لَكَ لَا تَأۡمَ۬نَّا عَلَىٰ يُوسُفَ وَإِنَّا لَهُۥ لَنَٰصِحُونَ
Nde ɓe fottanno pottingol mo, ɓe wi'ani ben maɓɓe Yaaquuba: Ko an yo ben amen, ko heɓu-maa a hoolotaako men e fii Yuusufa? Menen le ko men yurmeteeɓe mo, meɗen reena mo e ko lorrota mo, ko men laaɓanooɓe mo reenooɓe mo haa o ruttora kaa maaɗa kisal. Ko haɗata maa acciditah mo e amen?
Tafsiran larabci:
أَرۡسِلۡهُ مَعَنَا غَدٗا يَرۡتَعۡ وَيَلۡعَبۡ وَإِنَّا لَهُۥ لَحَٰفِظُونَ
Newnan-men yaltidugol e makko janngo, o ñaama, o fija. Menen ko men reenooɓe mo e kala lorra memoowo mo.
Tafsiran larabci:
قَالَ إِنِّي لَيَحۡزُنُنِيٓ أَن تَذۡهَبُواْ بِهِۦ وَأَخَافُ أَن يَأۡكُلَهُ ٱلذِّئۡبُ وَأَنتُمۡ عَنۡهُ غَٰفِلُونَ
Annabi Yaaquuba maakani ɓiɗɓe makko ɓen: Min no sunina lam nde yahdoton e makko; tawde mi muññotaako sertugol e makko, miɗo hulani mo wata saafaandu(boyeeru) ñaamu-mo ka welsindor-ɗon e makko ñaamugol e fija.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ لَئِنۡ أَكَلَهُ ٱلذِّئۡبُ وَنَحۡنُ عُصۡبَةٌ إِنَّآ إِذٗا لَّخَٰسِرُونَ
Ɓe wi'ani baaben maɓɓe: Pellet si saafaandu ñaamii Yuusufa e hoore ko men jamaa ɗuuɗuɓe, haray ontuma ko men hayruɓe ɓe moƴƴere alah e mu'un; tawde men haɗaali ndu e makko.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• ثبوت الرؤيا شرعًا، وجواز تعبيرها.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini tabitirgol koyɗi ɗin ka sari'a, e dagagol firtude ɗi.

• مشروعية كتمان بعض الحقائق إن ترتب على إظهارها شيءٌ من الأذى.
Hino sar'inaa suuɗugol haqiiqaaji goo, si tawii feññingol ɗi adday lorra.

• بيان فضل ذرية آل إبراهيم واصطفائهم على الناس بالنبوة.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini kadi ɓure Jurriyya ɓenyguure Ibraahiima nden, e ko ɓe suɓiraa kon e hoore yimɓe Annabaaku.

• الميل إلى أحد الأبناء بالحب يورث العداوة والحسد بين الإِخوة.
Wuurogol gooto e ɓiɗɓe ɓen hino adda ngayngu e haasidaaku hakkunde maɓɓe.

فَلَمَّا ذَهَبُواْ بِهِۦ وَأَجۡمَعُوٓاْ أَن يَجۡعَلُوهُ فِي غَيَٰبَتِ ٱلۡجُبِّۚ وَأَوۡحَيۡنَآ إِلَيۡهِ لَتُنَبِّئَنَّهُم بِأَمۡرِهِمۡ هَٰذَا وَهُمۡ لَا يَشۡعُرُونَ
Annabi Yaaquuba acci ɓe yaltidi e makko. Nde ɓe yahunoo e makko ka woɗɗi, ɓe fottani bugagol mo ka niɓe woyndu, Men wahayini e Yuusufa ontunma: Ma a yeetoyoɓe ɗee kuuɗe maɓɓe hara ɓe so'aa anndude tuma yeetitoto-ɗaaɓe ɗum.
Tafsiran larabci:
وَجَآءُوٓ أَبَاهُمۡ عِشَآءٗ يَبۡكُونَ
Baaba gootooɓe Yuusufa ɓen arti ka ben maɓɓe kiikiiɗe hiɓe woykinoo majjintina hodo maɓɓe o.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ يَٰٓأَبَانَآ إِنَّا ذَهَبۡنَا نَسۡتَبِقُ وَتَرَكۡنَا يُوسُفَ عِندَ مَتَٰعِنَا فَأَكَلَهُ ٱلذِّئۡبُۖ وَمَآ أَنتَ بِمُؤۡمِنٖ لَّنَا وَلَوۡ كُنَّا صَٰدِقِينَ
Ɓe wi'i: Ko an yo baaben amen, menen men yehii meɗen adodnira e dogugol bugoo ndaga, men acci Yuusufa ka comci amen e ka njooɓa amen ko aynana men; saafaandu ndun ñaami mo. A goongintaa men non, hay si tawii ko men goonguɓe e ko men humpitu maa kon.
Tafsiran larabci:
وَجَآءُو عَلَىٰ قَمِيصِهِۦ بِدَمٖ كَذِبٖۚ قَالَ بَلۡ سَوَّلَتۡ لَكُمۡ أَنفُسُكُمۡ أَمۡرٗاۖ فَصَبۡرٞ جَمِيلٞۖ وَٱللَّهُ ٱلۡمُسۡتَعَانُ عَلَىٰ مَا تَصِفُونَ
Ɓe teŋtiniri fewjoore maɓɓe nden ƴoyre: ɓe ardi e dolokke Yuusufa on hino moddiniraa ƴiiƴam goo, ƴaaƴorgol ɗum batte ko saafaandu(boyeeru) ndun ñaami mo kon. Kono Annabi Yaaquuba gelorii fenaande nden ko tawi ko dolokke on seekaaki, o maakani ɓe: Wanah no siforiɗon non woniri. Ko woni goonga, ko wonkiiji mon ɗin cuɗinanii on fiyaaku bonɗo, huuwuɗon mo. Fiyaaku am on non min, ko muñal moƴƴal e ɗum. Ko Alla woni wallinorɗo e ko sifiɗon kon fii Yuusufa.
Tafsiran larabci:
وَجَآءَتۡ سَيَّارَةٞ فَأَرۡسَلُواْ وَارِدَهُمۡ فَأَدۡلَىٰ دَلۡوَهُۥۖ قَالَ يَٰبُشۡرَىٰ هَٰذَا غُلَٰمٞۚ وَأَسَرُّوهُ بِضَٰعَةٗۚ وَٱللَّهُ عَلِيمُۢ بِمَا يَعۡمَلُونَ
Seteeɓe ari, ɓe nuli ko ƴoogana ɓe ndiyam, on jippini baagal makko ngal ka woyndu, Yuusufa nanngi ɓoggol ngol. Nde ƴoogoowo on yi'unoo mo, o weltii o wi'i: Ee welo-welo am! E hino paykum! Ɓen arɓe ƴoogugol suuɗi mo e seteeɓe heddiiɓe ɓen, sikkugol ko o keyee(marsandiis) mo ɓe waawata yeeyude. Alla non no anndi ko ɓe waɗata kon Yuusufa e fii suuɗugol yeeya. huunde suuɗaaki Mo e golle maɓɓe ɗen.
Tafsiran larabci:
وَشَرَوۡهُ بِثَمَنِۭ بَخۡسٖ دَرَٰهِمَ مَعۡدُودَةٖ وَكَانُواْ فِيهِ مِنَ ٱلزَّٰهِدِينَ
Ƴoogoynooɗo on e wondiiɓe makko ɓen yeeyiroyi mo Misra coggel famɗungel: ngel woni dirhamu-woy limotoo-koy. Ɓe woni welsindoriiɓe e makko sabu hittingol no ɓe ɓoortondira e makko ka yaawi; tawde ɓe anndii wanaa o maccuɗo, ɓe hulani ko'e maɓɓe e yimɓe makko ɓen. Ɗum ko hattirde e yurmeende Alla nden e makko, fii wata ɓe neeɓidu e makko.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلَّذِي ٱشۡتَرَىٰهُ مِن مِّصۡرَ لِٱمۡرَأَتِهِۦٓ أَكۡرِمِي مَثۡوَىٰهُ عَسَىٰٓ أَن يَنفَعَنَآ أَوۡ نَتَّخِذَهُۥ وَلَدٗاۚ وَكَذَٰلِكَ مَكَّنَّا لِيُوسُفَ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَلِنُعَلِّمَهُۥ مِن تَأۡوِيلِ ٱلۡأَحَادِيثِۚ وَٱللَّهُ غَالِبٌ عَلَىٰٓ أَمۡرِهِۦ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يَعۡلَمُونَ
Gorko sooduɗo mo on Misra wi'ani ɓeyngu makko: Teddin jipporde makko nden, moƴƴo-ɗaa e makko; hino gasa ka o nafira en wallitorgol en yoga e golleeji men maa jogitoɗen mo ɓiɗɗo ne'eteeɗo. Ko wano Men daɗndiri non Yuusufa e maayde, Men yaltini mo ka woyndu, Men humindiri ɓernde gorko on e makko; ko non kadi Men hoɗniri mo Misra fii yo Men anndin mo firo koyɗi. Alla non ko fooluɗo e fiyaaku makko on: ɗum ko laatotooɗum, alah firtinoowo Mo. Kono ɓurɓe ɗuuɗuɓe e yimɓe ɓen -woni heeferɓe ɓen- anaadah ɗum.
Tafsiran larabci:
وَلَمَّا بَلَغَ أَشُدَّهُۥٓ ءَاتَيۡنَٰهُ حُكۡمٗا وَعِلۡمٗاۚ وَكَذَٰلِكَ نَجۡزِي ٱلۡمُحۡسِنِينَ
Nde Yuusufa yottinoo sagatalaaku makko ngun, Men okki mo faamu e anndal. Ko wano ndii njoɓdi ɗon Men yoɓirta moƴƴinooɓe ɓen ka rewugol Alla.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• بيان خطورة الحسد الذي جرّ إخوة يوسف إلى الكيد به والمؤامرة على قتله.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini bone haasidaaku pooɗungu baaba gootooɓe Yuusufa ɓen e fewjangol mo fii no ɓe warira mo.

• مشروعية العمل بالقرينة في الأحكام.
Hino sar'inaa gollirgol ko maande ka ñaawooje.

• من تدبير الله ليوسف عليه السلام ولطفه به أن قذف في قلب عزيز مصر معاني الأبوة بعد أن حجب الشيطان عن إخوته معاني الأخوة.
Hino jeyaa e ko Alla toppitori Yuusufa (yo o his), nde on bugii e ɓernde hooreejo Misra on giggol baaba, ɓaawo nde seytaane wirnunoo e baaba-gootooɓe makko ɓen jeydal.

وَرَٰوَدَتۡهُ ٱلَّتِي هُوَ فِي بَيۡتِهَا عَن نَّفۡسِهِۦ وَغَلَّقَتِ ٱلۡأَبۡوَٰبَ وَقَالَتۡ هَيۡتَ لَكَۚ قَالَ مَعَاذَ ٱللَّهِۖ إِنَّهُۥ رَبِّيٓ أَحۡسَنَ مَثۡوَايَۖ إِنَّهُۥ لَا يُفۡلِحُ ٱلظَّٰلِمُونَ
Debbo laamɗo on ɗaɓɓiri Yuusufa e newaare fii fijirde. O soki baafe ɗen no ɓe yeewra, o wi'i: "Aru e am!" Yuusufu maaki: "Mi moolorii Alla e ko noddataa lam e mun kon. Pellet Jeyɗo lam on moƴƴinii weerde am nde ka makko, mi janfotaako mo. Si mi janfike mo, haray mi tooñii. Pellet tooñooɓe ɓen maletaake.
Tafsiran larabci:
وَلَقَدۡ هَمَّتۡ بِهِۦۖ وَهَمَّ بِهَا لَوۡلَآ أَن رَّءَا بُرۡهَٰنَ رَبِّهِۦۚ كَذَٰلِكَ لِنَصۡرِفَ عَنۡهُ ٱلسُّوٓءَ وَٱلۡفَحۡشَآءَۚ إِنَّهُۥ مِنۡ عِبَادِنَا ٱلۡمُخۡلَصِينَ
Gomɗii debbo on himmirii waɗugol faahisaaku ngun. Ɗum kadi ari e miijo oya si wanaano o yi'ii e Aayeeje Alla ɗen ko haɗata mo e ɗum woɗɗina mo e mun. Men hollirii mo ɗe fii no Men yiltira mo e bone, Men woɗɗindina mo e jeeno e jenfa. Pellet Yuusufa ko jeyaaɗo e jeyaaɓe amen suɓiraaɓe Nulal e Annabaaku.
Tafsiran larabci:
وَٱسۡتَبَقَا ٱلۡبَابَ وَقَدَّتۡ قَمِيصَهُۥ مِن دُبُرٖ وَأَلۡفَيَا سَيِّدَهَا لَدَا ٱلۡبَابِۚ قَالَتۡ مَا جَزَآءُ مَنۡ أَرَادَ بِأَهۡلِكَ سُوٓءًا إِلَّآ أَن يُسۡجَنَ أَوۡ عَذَابٌ أَلِيمٞ
Ɓe ɗiɗo kala ɓe adondiri ka baafal: Yuusufa hari ko no daɗndira hoore-mun, debbo on kan ko fii haɗugol mo yaltugol. O nanngi dolokke makko fii wata o yaltu, o seekiri mo ɓaawo. Ɓe tawi moodi makko ka baafal. Debbo on wowlirani moodi mun ƴoƴre: Lepte alanaa on faalanaaɗo ɓeyngu maa bonki si wanaa kaso maa o leptiree lepte muusuɗe.
Tafsiran larabci:
قَالَ هِيَ رَٰوَدَتۡنِي عَن نَّفۡسِيۚ وَشَهِدَ شَاهِدٞ مِّنۡ أَهۡلِهَآ إِن كَانَ قَمِيصُهُۥ قُدَّ مِن قُبُلٖ فَصَدَقَتۡ وَهُوَ مِنَ ٱلۡكَٰذِبِينَ
Yuusufa maaki: Ko kanko ɗaɓɓiri lam bonki, mi jaɓanaali mo. Alla waɗi suko jeyaakun e yimɓe debbo on wowli ka tiggu, ko seedorii wiide: Si tawii dolokke Yuusufa on o yeeso seekiraa, ɗum hollii haray debbo on goongii; tawde hari o salantono mo woni, kanko gorko on hray o fenay.
Tafsiran larabci:
وَإِن كَانَ قَمِيصُهُۥ قُدَّ مِن دُبُرٖ فَكَذَبَتۡ وَهُوَ مِنَ ٱلصَّٰدِقِينَ
Si tawii non dolokke makko on ko ɓaawo seekiraa, ɗum hollii haray gorko on goongii; tawde haray ko debbo wonunoo ɗaɓɓirde mo bone, kanko himo dogude mo, debbo on ko fenuɗo.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا رَءَا قَمِيصَهُۥ قُدَّ مِن دُبُرٖ قَالَ إِنَّهُۥ مِن كَيۡدِكُنَّۖ إِنَّ كَيۡدَكُنَّ عَظِيمٞ
Nde moodi makko yi'unoo dolokke Yuusufa on ko vaawo seekiraa, o yananaa e goonga Yuusufa kan, o wi': Ngol tukkugol maa ɗoo ko jeyaaɗum e pewje mon, onon rewɓe ɓen. Pellet pewje mon ɗen ko tiiɗuɗe.
Tafsiran larabci:
يُوسُفُ أَعۡرِضۡ عَنۡ هَٰذَاۚ وَٱسۡتَغۡفِرِي لِذَنۢبِكِۖ إِنَّكِ كُنتِ مِنَ ٱلۡخَاطِـِٔينَ
O wi'ani Yuusufa: Ko an yo Yuusufa, yejjitu fii ɗum ɗoo, wata a yeetito gooto. An debbo on, ɗaɓɓir Joomi maa haforaneede junuubi maa ɗin; tawde pellet a jeyaama e bakkondimɓe ɓen sabu ɗaɓɓirgol maa Yuusufa fii bonki.
Tafsiran larabci:
۞ وَقَالَ نِسۡوَةٞ فِي ٱلۡمَدِينَةِ ٱمۡرَأَتُ ٱلۡعَزِيزِ تُرَٰوِدُ فَتَىٰهَا عَن نَّفۡسِهِۦۖ قَدۡ شَغَفَهَا حُبًّاۖ إِنَّا لَنَرَىٰهَا فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٖ
Kabaaru debbo on saakitii e saare nden. Rewɓe goo wi'iri ŋiñere: Debbo laamɗo on ɗaɓɓirii kurkaadu makko ndun hoore-mun. Gomɗii giggol ngol ɓurtirii mo ka ɓernde. Menen dey meɗen yi'ira oo debbo sabu ngol ɗaɓɓirgol mo e yiɗugol mo oo suka kurkaadu makko, e majjere ɓanngunde.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• قبح خيانة المحسن في أهله وماله، الأمر الذي ذكره يوسف من جملة أسباب رفض الفاحشة.
Hino kaani ko goɗɗo jannfotoo moƴƴinɗo e ɗum, bonno e ɓeynguure makko nden e jawle makko ɗen. Ko sabu ɗum waɗi si Yuusufa salorii pankare ɗen.

• بيان عصمة الأنبياء وحفظ الله لهم من الوقوع في السوء والفحشاء.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini daɗndeede e ndeenka Alla kan e Annabaaɓe ɓen yanugol e bone maa pankare.

• وجوب دفع الفاحشة والهرب والتخلص منها.
Hino waɗɗii duñogol pankare e dogde e ittude ɗe.

• مشروعية العمل بالقرائن في الأحكام.
Hino sar'inaa gollirgol ko finndeeji ka ñaawooje.

فَلَمَّا سَمِعَتۡ بِمَكۡرِهِنَّ أَرۡسَلَتۡ إِلَيۡهِنَّ وَأَعۡتَدَتۡ لَهُنَّ مُتَّكَـٔٗا وَءَاتَتۡ كُلَّ وَٰحِدَةٖ مِّنۡهُنَّ سِكِّينٗا وَقَالَتِ ٱخۡرُجۡ عَلَيۡهِنَّۖ فَلَمَّا رَأَيۡنَهُۥٓ أَكۡبَرۡنَهُۥ وَقَطَّعۡنَ أَيۡدِيَهُنَّ وَقُلۡنَ حَٰشَ لِلَّهِ مَا هَٰذَا بَشَرًا إِنۡ هَٰذَآ إِلَّا مَلَكٞ كَرِيمٞ
Nde ɓeyngu laamɗo on nanunoo rewɓe ɓen ɓe ño'irii mo ŋiñugol kuuɗe makko ɗen, o nelani ɓe fii yi'ugol Yuusufa no ɓe okki-mo ngantu. O hebilani ɓe ndaɗundi e ngawluuji, o jonni gooto kala e maɓɓe e laɓi ko lesira, o wi'ani Yuusufa (yo o his): Yatlu e maɓɓe. Nde ɓe ndaarunoo mo, ɓe ŋalɗi e ŋari makko kin, ɓe hetti juuɗe ɗen hakkee ko haa- waa-mbo. Ɓe wi'i: Kaawee Alla! Oo suka wanaa ɓanndinke. Kii ŋari makko ɗoo hebilanaaka ɓanndinke. Oo wonaali si wanaa malaa'ikaajo tedduɗo jeyaaɗo tedduɓe ɓen.
Tafsiran larabci:
قَالَتۡ فَذَٰلِكُنَّ ٱلَّذِي لُمۡتُنَّنِي فِيهِۖ وَلَقَدۡ رَٰوَدتُّهُۥ عَن نَّفۡسِهِۦ فَٱسۡتَعۡصَمَۖ وَلَئِن لَّمۡ يَفۡعَلۡ مَآ ءَامُرُهُۥ لَيُسۡجَنَنَّ وَلَيَكُونٗا مِّنَ ٱلصَّٰغِرِينَ
Debbo laamɗo on wi'ani rewɓe ɓen ɓaawo o yi'ii ko heɓi ɓen kon : Ko oo suka felirɗon lam giggol mun. Gomɗii mi ɗaɓɓirii mo bonki o haɗitii. Si tawii o waɗaali ko mi ɗaɓɓiri mo kon, ma o naatu kaso ma o jeye kadi e hoyɓe ɓen.
Tafsiran larabci:
قَالَ رَبِّ ٱلسِّجۡنُ أَحَبُّ إِلَيَّ مِمَّا يَدۡعُونَنِيٓ إِلَيۡهِۖ وَإِلَّا تَصۡرِفۡ عَنِّي كَيۡدَهُنَّ أَصۡبُ إِلَيۡهِنَّ وَأَكُن مِّنَ ٱلۡجَٰهِلِينَ
Yuusufa (yo o his) maaki himo toroo Joomi makko: Joomi am, ko kammbol kaso ngol ɓurani lam e ko ɓe noddata lam e mun kon e fijirde. Si a huncaali ittuɗaa lam e pewje maɓɓe ɗen, mi ooñoto e maɓɓe, mi jeyee e majjuɓe ɓen, mi waɗa faale maɓɓe on.
Tafsiran larabci:
فَٱسۡتَجَابَ لَهُۥ رَبُّهُۥ فَصَرَفَ عَنۡهُ كَيۡدَهُنَّۚ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلسَّمِيعُ ٱلۡعَلِيمُ
Alla jaabinani mo toraare makko nden, O huncani mo pewje debbo laamɗo on e rewɓe saare nden. Pellet, Ko kanko Seniiɗo On woni Nanoowo toraare Yuusufa nden e kala toraare, Annduɗo fiyaaku makko e kala fiyaaku.
Tafsiran larabci:
ثُمَّ بَدَا لَهُم مِّنۢ بَعۡدِ مَا رَأَوُاْ ٱلۡأٓيَٰتِ لَيَسۡجُنُنَّهُۥ حَتَّىٰ حِينٖ
Refti nde debbo laamɗo on e yimɓe maɓɓe ɓen yi'unoo maandeeji laɓɓinɗi Yuusufa ɗin, wonnde bee o sokee -fii wata ɓe wirto- haa e dumunna.
Tafsiran larabci:
وَدَخَلَ مَعَهُ ٱلسِّجۡنَ فَتَيَانِۖ قَالَ أَحَدُهُمَآ إِنِّيٓ أَرَىٰنِيٓ أَعۡصِرُ خَمۡرٗاۖ وَقَالَ ٱلۡأٓخَرُ إِنِّيٓ أَرَىٰنِيٓ أَحۡمِلُ فَوۡقَ رَأۡسِي خُبۡزٗا تَأۡكُلُ ٱلطَّيۡرُ مِنۡهُۖ نَبِّئۡنَا بِتَأۡوِيلِهِۦٓۖ إِنَّا نَرَىٰكَ مِنَ ٱلۡمُحۡسِنِينَ
Ɓe soki mo. Sukaaɓe ɗiɗo naatidi e makko ka kaso. Gooto e maɓɓe wi'ani yuusufa: Min mi hoyɗii miɗo siiwa 'inau fii sanngara. Ɗiɗmo on wi'i: Min mi hoyɗii miɗo roondii cobbal ka hoore-am, colli no ñaama e maggal. Humpitii men, an Yuusufa, firo koyɗi amen. Menen men yi'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe ɓen.
Tafsiran larabci:
قَالَ لَا يَأۡتِيكُمَا طَعَامٞ تُرۡزَقَانِهِۦٓ إِلَّا نَبَّأۡتُكُمَا بِتَأۡوِيلِهِۦ قَبۡلَ أَن يَأۡتِيَكُمَاۚ ذَٰلِكُمَا مِمَّا عَلَّمَنِي رَبِّيٓۚ إِنِّي تَرَكۡتُ مِلَّةَ قَوۡمٖ لَّا يُؤۡمِنُونَ بِٱللَّهِ وَهُم بِٱلۡأٓخِرَةِ هُمۡ كَٰفِرُونَ
Yuusufu maaki: Ñaametee ardirantah on laamɗo on maa goɗɗo goo si wanaa mi yeetoto on haqiiqa e kayfiya ɗum ado o arde on. Ngol firtugol koyɗi ko jeyaaɗum e ko Joomi am anndini lam, wanaa ndaaro maa ko nanndi e mun. Mi ɗalii diina yimɓe ɓe gomɗinaa Alla, haray kamɓe e fii laakara on ko ɓe yedduɓe.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• بيان جمال يوسف عليه السلام الذي كان سبب افتتان النساء به.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini fii ŋari Yuusufa kin, wonunooki sabu rewɓe ɓen yiɗude mo.

• إيثار يوسف عليه السلام السجن على معصية الله.
Annabi Yuusufa suɓino kaso ngon e dii goopol Alla ngol.

• من تدبير الله ليوسف عليه السلام ولطفه به تعليمه تأويل الرؤى وجعلها سببًا لخروجه من بلاء السجن.
Hino jeyaa e ko Alla toppitori Yuusufa O yurmoraa mo, anndingol mo firo koyɗi, ɗum woni sabu yaltugol mo ka kaso.

وَٱتَّبَعۡتُ مِلَّةَ ءَابَآءِيٓ إِبۡرَٰهِيمَ وَإِسۡحَٰقَ وَيَعۡقُوبَۚ مَا كَانَ لَنَآ أَن نُّشۡرِكَ بِٱللَّهِ مِن شَيۡءٖۚ ذَٰلِكَ مِن فَضۡلِ ٱللَّهِ عَلَيۡنَا وَعَلَى ٱلنَّاسِ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يَشۡكُرُونَ
Jokkumi diina baabiraaɓe am ɓen: Ibraahiimaa e Ishaaqa e Yaaquuba; ko kan woni diina bajjinɗingol Alla. Sellantaa men nde men kafidata e Alla goɗɗum goo. Ko Kanko woni heerorɗo gootaagu. On tawhiidi e gomɗinal ko mi woni e mun min e baabiraaɓe am ɓen, ko jeyaaɗum e ɓural Alla e dow amen nde O hawrindini men e ɗum. Jeyaaɗum kadi e ɓural Makko e dow yimɓe ɓen fow nde tawnoo O imminii Annabaaɓe e maɓɓe; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe yettatah Alla e neemaaji Makko ɗin, ko yeddugol Mo ɓe waɗata.
Tafsiran larabci:
يَٰصَٰحِبَيِ ٱلسِّجۡنِ ءَأَرۡبَابٞ مُّتَفَرِّقُونَ خَيۡرٌ أَمِ ٱللَّهُ ٱلۡوَٰحِدُ ٱلۡقَهَّارُ
Refti Yuusufa yewti sukaaɓe ɓen ɗiɗo ka kaso o maakani ɓe: E ko rewugol reweteeɗi sertuɗi ɓuri moƴƴude, kaa ko rewugol Alla Gooto Mo alaa kafidiiɗo On, On Fooluɗo tanaa Mun, Mo fooletaake?
Tafsiran larabci:
مَا تَعۡبُدُونَ مِن دُونِهِۦٓ إِلَّآ أَسۡمَآءٗ سَمَّيۡتُمُوهَآ أَنتُمۡ وَءَابَآؤُكُم مَّآ أَنزَلَ ٱللَّهُ بِهَا مِن سُلۡطَٰنٍۚ إِنِ ٱلۡحُكۡمُ إِلَّا لِلَّهِ أَمَرَ أَلَّا تَعۡبُدُوٓاْ إِلَّآ إِيَّاهُۚ ذَٰلِكَ ٱلدِّينُ ٱلۡقَيِّمُ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يَعۡلَمُونَ
On alaa e rewde gaanin Alla, si wanaa inɗe ɗe hikkaaki nokku, ɗe innitirɗon onon e baabiraaɓe mon reweteeɗe, ɗe alah non huunde e geɓal ka reweede, Alla jippinanaali kon ko innitirɗon ɗe hujja tinndinoowo sellugol ɗe. Ñaawoore tagu ngun fow alanaa si wanaa Alla gooto On, wanah ɗee inɗe ɗe innitirɗon onon e baabiraaɓe mon. Alla yamirii on nde bajjinɗinirton Mo dewal, O haɗi on kafidugol Mo e goɗɗum goo. Ko ɗum woni diina ñiiɓuka ka ooñaare alaa e mu'un; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen anndaa ɗum, ko ɗum waɗi si ɓe sirkannde Alla, ɓe rewa tagaaɗi goo.
Tafsiran larabci:
يَٰصَٰحِبَيِ ٱلسِّجۡنِ أَمَّآ أَحَدُكُمَا فَيَسۡقِي رَبَّهُۥ خَمۡرٗاۖ وَأَمَّا ٱلۡأٓخَرُ فَيُصۡلَبُ فَتَأۡكُلُ ٱلطَّيۡرُ مِن رَّأۡسِهِۦۚ قُضِيَ ٱلۡأَمۡرُ ٱلَّذِي فِيهِ تَسۡتَفۡتِيَانِ
Ko onon yo wondiiɓe am ɗiɗo ka kaso! Yi'uɗo e mon on no hama inbu, o yaltay woni ka kaso, o yiltitoo e golle makko, o yarna laamɗo on. Oya yi'uɗo cobbal ngal ka hoore-mun colli no ñaama e maggal, ko wareteeɗo fetee, colli ɗin ñaama teewu hoore makko nden. Fiyaaku mo lanndiɗon fii mun on ñaawaama gasii. Ɗum ko waɗayɗum feere alaa.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ لِلَّذِي ظَنَّ أَنَّهُۥ نَاجٖ مِّنۡهُمَا ٱذۡكُرۡنِي عِندَ رَبِّكَ فَأَنسَىٰهُ ٱلشَّيۡطَٰنُ ذِكۡرَ رَبِّهِۦ فَلَبِثَ فِي ٱلسِّجۡنِ بِضۡعَ سِنِينَ
Yuusufu maakani on mo o sikki daɗay e maɓɓe kamɓe ɗiɗo -onon woni yarnoowo laamɗo on-: Janto fii am ka laamɗo on, hino gasa ka o yaltina lam ka kaso. Seytaane yejjntini yarnoowo on jantagol fii Yuusufa ka laamɗo on. Yuusufa ñiiɓiti ka kaso ɓaawo ɗum, yoga e duuɓi.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلۡمَلِكُ إِنِّيٓ أَرَىٰ سَبۡعَ بَقَرَٰتٖ سِمَانٖ يَأۡكُلُهُنَّ سَبۡعٌ عِجَافٞ وَسَبۡعَ سُنۢبُلَٰتٍ خُضۡرٖ وَأُخَرَ يَابِسَٰتٖۖ يَٰٓأَيُّهَا ٱلۡمَلَأُ أَفۡتُونِي فِي رُءۡيَٰيَ إِن كُنتُمۡ لِلرُّءۡيَا تَعۡبُرُونَ
Laamɗo on wi'i: Min mi yi'ii e koyɗol na'i jeeɗiɗi fayɗi, na nyaama fooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin. Mi yi'ii kadi butaali jeeɗiɗi kecce e yooruɗe jeeɗiɗi. Ko onon yo mbatu dental, humpitee lam firo ngol koyɗol, si on laatike annduɓe firo koyɗi.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• وجوب اتباع ملة إبراهيم، والبراءة من الشرك وأهله.
Hino waɗɗii jokkugol diina Annabai Ibraahiimaa kan, e hisde e sirku e yimɓe mun.

• في قوله:﴿ءَأَرْبَابٌ مُّتَفَرِّقُونَ ...﴾ دليل على أن هؤلاء المصريين كانوا أصحاب ديانة سماوية لكنهم أهل إشراك.
Maaku Yuusufa on ka daalol Alla: "E ko reweteeɗi sertuɗi...", hino holla wonnde yimɓe Misra ɓen ko e diina jippinaaɗi wonunoo, kono ɓe suɓii sirku on.

• كلُّ الآلهة التي تُعبد من دون الله ما هي إلا أسماء على غير مسميات، ليس لها في الألوهية نصيب.
Kala ko rewaa ko wanah Alla, ɗum ko inɗe ɗe hikkaaki nokku goo, ɗe alaa geɓal e reweede.

• استغلال المناسبات للدعوة إلى الله، كما استغلها يوسف عليه السلام في السجن.
Hino haani huutorgol kala peƴƴol fii noddugol e diina Alla, wano Annabi Yuusufa gerdiri non ka kaso.

قَالُوٓاْ أَضۡغَٰثُ أَحۡلَٰمٖۖ وَمَا نَحۡنُ بِتَأۡوِيلِ ٱلۡأَحۡلَٰمِ بِعَٰلِمِينَ
Ɓe wi'i: Koyɗi maa ɗin ko jiiɓu-jaaɓa. Kala ko wa'i non, haray alaa firo. Men wonaali non annduɓe firo koyɗi jiiɓu-jaaɓu.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلَّذِي نَجَا مِنۡهُمَا وَٱدَّكَرَ بَعۡدَ أُمَّةٍ أَنَا۠ أُنَبِّئُكُم بِتَأۡوِيلِهِۦ فَأَرۡسِلُونِ
On yarnoowo daɗunooɗo on e sukaaɓe ɓen ɗiɗo ka kaso annditi Annabi Yuusufa ka firo koyɗi ɓaawo dumunna, o wi'i: Min mi humpitay on firo koyɗol laamɗo on si mi lanndike annduɗo fii mun. Laamɗo on, nulee lam ka Yuusufa o firana on koyɗol ngol.
Tafsiran larabci:
يُوسُفُ أَيُّهَا ٱلصِّدِّيقُ أَفۡتِنَا فِي سَبۡعِ بَقَرَٰتٖ سِمَانٖ يَأۡكُلُهُنَّ سَبۡعٌ عِجَافٞ وَسَبۡعِ سُنۢبُلَٰتٍ خُضۡرٖ وَأُخَرَ يَابِسَٰتٖ لَّعَلِّيٓ أَرۡجِعُ إِلَى ٱلنَّاسِ لَعَلَّهُمۡ يَعۡلَمُونَ
Nde on daɗuɗo hewtunoo ka Yuusufa, o wi'ani mo: Ko an yo Yuusufa, an goonguɗo! Humpitii men firo hoyɗuɗo na'i jeeɗiɗi fayɗi na nyaama fooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin. O yi'ii kadi butaali jeeɗiɗi kecci e yooruɗe jeeɗiɗi. Belajo'o, ɓe ruttoto ka laamɗo on e yimɓe makko ɓen, belajo'o, ɓe annda firo koyɗol laamɗo on, ɓe annda kadi ɓural maa ngal e darja maa on.
Tafsiran larabci:
قَالَ تَزۡرَعُونَ سَبۡعَ سِنِينَ دَأَبٗا فَمَا حَصَدتُّمۡ فَذَرُوهُ فِي سُنۢبُلِهِۦٓ إِلَّا قَلِيلٗا مِّمَّا تَأۡكُلُونَ
Yuusufu (yo o his) maakani ɓe ka firo koyɗol: On remay duuɓi jeeɗiɗi jokkindinon e tiiɗnaare: Ko soñoton kon e hitaande kala nder ɗin duuɓi jeeɗiɗi, accon ɗum ka dukkal(wutaandu) mun fii wata fuunu, si wanaa seeɗa e ko gabbe ko hatonjinoyton fii ñaamugol.
Tafsiran larabci:
ثُمَّ يَأۡتِي مِنۢ بَعۡدِ ذَٰلِكَ سَبۡعٞ شِدَادٞ يَأۡكُلۡنَ مَا قَدَّمۡتُمۡ لَهُنَّ إِلَّا قَلِيلٗا مِّمَّا تُحۡصِنُونَ
Refti aroyay ɓaawo ɗin duuɓi jeeɗiɗi saɗtuɗi ɗi remuɗon e muuɗum, duuɓi jeeɗiɗi maapunde(yoo-, ɗi yimɓe ɓen ñaamata e majji kala ko soñanoo e ɗiya duuɓi saɗtuɗi si wanah seeɗa e kon ko maruɗon fii awdi.
Tafsiran larabci:
ثُمَّ يَأۡتِي مِنۢ بَعۡدِ ذَٰلِكَ عَامٞ فِيهِ يُغَاثُ ٱلنَّاسُ وَفِيهِ يَعۡصِرُونَ
Refti aroyay ɓaawo ɗin duuɓi yoor, hitaande nde toɓo jippotoo e mun, puɗi ɗin yalta, yimɓe ɓen siiwa kala ko ɓe hatonjini e muuɗum; wano inabu e nebban-leɗɗe e leɗɗe-sukkar.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلۡمَلِكُ ٱئۡتُونِي بِهِۦۖ فَلَمَّا جَآءَهُ ٱلرَّسُولُ قَالَ ٱرۡجِعۡ إِلَىٰ رَبِّكَ فَسۡـَٔلۡهُ مَا بَالُ ٱلنِّسۡوَةِ ٱلَّٰتِي قَطَّعۡنَ أَيۡدِيَهُنَّۚ إِنَّ رَبِّي بِكَيۡدِهِنَّ عَلِيمٞ
Nde ɓe yottinnoo ko Yuusufu firtani koyɗol ngol kon, laamɗo on wi'ani gollooɓe mun ɓen: Yaltinee mo ka kaso addanon lam mo. Nde imminaaɗo laamɗo on arunoo ka Yuusufa, o maakani on: Rutto ka koohoojo maa on lanndoɗaa mo fiyaaku rewɓe barminnooɓe juuɗe mon ɗen? Ɗum ko fii no o feññinira o bonnah ado o yaltineede ka kaso. Pellet, Joomi am hino anndi ko ɓe huuwi kon e ɗaɓɓirgol lam bonki. Huunde suuɗaaki Mo e ɗum.
Tafsiran larabci:
قَالَ مَا خَطۡبُكُنَّ إِذۡ رَٰوَدتُّنَّ يُوسُفَ عَن نَّفۡسِهِۦۚ قُلۡنَ حَٰشَ لِلَّهِ مَا عَلِمۡنَا عَلَيۡهِ مِن سُوٓءٖۚ قَالَتِ ٱمۡرَأَتُ ٱلۡعَزِيزِ ٱلۡـَٰٔنَ حَصۡحَصَ ٱلۡحَقُّ أَنَا۠ رَٰوَدتُّهُۥ عَن نَّفۡسِهِۦ وَإِنَّهُۥ لَمِنَ ٱلصَّٰدِقِينَ
Laamɗo o wii rewɓe ɓe hol ko heɓi mon haa ɗaɓɓirɗon Yuusuf feere bonnde haa o waɗda e mon ko boni, rewɓe ɓe mbii laamɗo o Yuusuf ina woɗɗi ko O tuuma ko, min ngoondiri Alla min nganndah e Makko bonannde, ndeen tan Cuddiiɗo Laamɗo o wii jooni de goongo ɓanngi ko miin hoomtatnoo mbo, wonah kanko hoomtatnoo mi, ko goongo o haali ko o noddatii ko, te hombo hisi ko o tuuma ko.
Tafsiran larabci:
ذَٰلِكَ لِيَعۡلَمَ أَنِّي لَمۡ أَخُنۡهُ بِٱلۡغَيۡبِ وَأَنَّ ٱللَّهَ لَا يَهۡدِي كَيۡدَ ٱلۡخَآئِنِينَ
Ɓeyngu laamɗo on wi'i: Ko fii yo Yuusufa anndu ko mi qirritanii wonnde ko mi ɗaɓɓi mo, e wonnde ko goonga makko wiide mi fenaali e hoore-makko ɓaawo makko. Tabitanii lam e ko feƴƴi kon wonnde Alla fewnatah fenoowo hodoowo.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• من كمال أدب يوسف أنه أشار لحَدَث النسوة ولم يشر إلى حَدَث امرأة العزيز.
Hino jeyaa e timmugol needi yuusufa, tawde ko peƴƴol rewɓe ɓen o joopii wanah peƴƴol ɓeyngu laamɗo on.

• كمال علم يوسف عليه السلام في حسن تعبير الرؤى.
Aayeeje na ɓanngini yottagol ganndal Yuusufa e firo koyɗi.

• مشروعية تبرئة النفس مما نُسب إليها ظلمًا، وطلب تقصّي الحقائق لإثبات الحق.
Hino sar'inaa laɓɓingol hoore-mun e huunde ko ontigi tooñaa, o ɗaɓɓa tabintingol goonga kan.

• فضيلة الصدق وقول الحق ولو كان على النفس.
Aayeeje ɗen hino ɓanngina ɓural goonga e seedagol goonga hay si ko e hoore-mun.

۞ وَمَآ أُبَرِّئُ نَفۡسِيٓۚ إِنَّ ٱلنَّفۡسَ لَأَمَّارَةُۢ بِٱلسُّوٓءِ إِلَّا مَا رَحِمَ رَبِّيٓۚ إِنَّ رَبِّي غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Ɓeyngu laamɗo on jokkitii o wi'i: Mi laɓɓinaa hoore-am e faandanagol bone, mi faandoraaki ɗum kadi laɓɓingol hoore-am; sabu wonkii neɗɗanke ko heewuki yamirde bone, tawde ki ooñoray e ko welataki, yiltugol ki e ɗum saɗta, si wanaa kin ki Alla yurmaa, O daɗnda ki e yamirgol bone. Pellet Joomi am ko Haforanoowo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ ٱلۡمَلِكُ ٱئۡتُونِي بِهِۦٓ أَسۡتَخۡلِصۡهُ لِنَفۡسِيۖ فَلَمَّا كَلَّمَهُۥ قَالَ إِنَّكَ ٱلۡيَوۡمَ لَدَيۡنَا مَكِينٌ أَمِينٞ
Nde laaɓugol Yuusufa ngol e ganndal makko feeñunoo, laamɗo on wi'ani golloowo mun ɓen: Addanee lam mo, mi heertinana mo hoore-am. Ɓe addi mo. Nde o yewtunoo mo, ganndal oya ngal e haqqille makko ɗen ɓanngani mo, o wi'ani mo: An on Yuusufa, a wonii hannde ka amen, jom-nokku e jaahu, hoolaaɗo.
Tafsiran larabci:
قَالَ ٱجۡعَلۡنِي عَلَىٰ خَزَآئِنِ ٱلۡأَرۡضِۖ إِنِّي حَفِيظٌ عَلِيمٞ
Annabi Yuusufa maaki: "Halfinam reenugol ngaluuji jawle ɗen e ñaameteeji leydi Misra ndin, min ko mi reenoowo hoolniiɗo, annduɗo ko mi waɗata.
Tafsiran larabci:
وَكَذَٰلِكَ مَكَّنَّا لِيُوسُفَ فِي ٱلۡأَرۡضِ يَتَبَوَّأُ مِنۡهَا حَيۡثُ يَشَآءُۚ نُصِيبُ بِرَحۡمَتِنَا مَن نَّشَآءُۖ وَلَا نُضِيعُ أَجۡرَ ٱلۡمُحۡسِنِينَ
Ko wano Men neeminirnoo non e Yuusufa laɓɓingol mo ɓoortindira mo e kaso, Men neeminiri e makko ñimnugol ka leydi Misra, himo jippoo hoɗa e mayri nokku kala ka o yiɗi. Meɗen yeɗa yurmeendeAa Amen nden aduna on mo Men muuyi e jeyaaɓe Amen ɓen. Men yeebataa njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen, ko Men timminirooɓe ndi ko aldaa e ɗuytugol.
Tafsiran larabci:
وَلَأَجۡرُ ٱلۡأٓخِرَةِ خَيۡرٞ لِّلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَكَانُواْ يَتَّقُونَ
Pellet ko mbarjaari ndi Alla hebili ndin laakara ɓuri moƴƴude diini njoɓdi aduna ndin, wonannde ɓen gomɗimɓe Alla ɓe laatii hulirooɓe Mo ɗoftagol yamirooje Makko woɗɗitoo haɗaaɗi Makko.
Tafsiran larabci:
وَجَآءَ إِخۡوَةُ يُوسُفَ فَدَخَلُواْ عَلَيۡهِ فَعَرَفَهُمۡ وَهُمۡ لَهُۥ مُنكِرُونَ
Baaba-gootooɓe Yuusufa ɓen ardiri Misra e ko yeeyetee, ɓe naati ka makko. O anndi ko baaba-gootooɓe makko ɓen nii, kono kamɓe ɓe annditaali mo; tawde dumunna on juutii kadi mbaadi makko ndin waylike, hari ko o cukalel fewno ko ɓe buginoo mo ka woyndu.
Tafsiran larabci:
وَلَمَّا جَهَّزَهُم بِجَهَازِهِمۡ قَالَ ٱئۡتُونِي بِأَخٖ لَّكُم مِّنۡ أَبِيكُمۡۚ أَلَا تَرَوۡنَ أَنِّيٓ أُوفِي ٱلۡكَيۡلَ وَأَنَا۠ خَيۡرُ ٱلۡمُنزِلِينَ
Tuma o jonnunooɓe ko ɓe lanndii kon e gabbe e njooɓa, ɓe humpiti mo wonnde hiɓe mari musiɗɗo baaba-gootoojo mo ɓe acci ka ben mun, o maakani ɓe: addanee lam musiɗɗo mon baaba-gooto, mi ɓeydana on ko ngelooba ronndoo. E on yi'aali wonnde miɗo timmina ɓetu ngun Mi alaa e ɗuytude, e wonnde ko mi moƴƴo weernooɓe ɓen?
Tafsiran larabci:
فَإِن لَّمۡ تَأۡتُونِي بِهِۦ فَلَا كَيۡلَ لَكُمۡ عِندِي وَلَا تَقۡرَبُونِ
Si on addanaali lam mo, haray fenaande mon nden ɓanngii wiide hiɗon mari musiɗɗo baaba-gooto. Mi ɓetitantaa on ñaametee, wata on ɓado kadi leydi am ndin.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ سَنُرَٰوِدُ عَنۡهُ أَبَاهُ وَإِنَّا لَفَٰعِلُونَ
Baaba-gootooɓe makko ɓen jaabii mo: Men ɗaɓɓiray mo ben makko, men etoo fii mun. Menen ko men gollooɓe kon ko yamir-ɗaa men ko aldaa e raɓɓindinagol.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ لِفِتۡيَٰنِهِ ٱجۡعَلُواْ بِضَٰعَتَهُمۡ فِي رِحَالِهِمۡ لَعَلَّهُمۡ يَعۡرِفُونَهَآ إِذَا ٱنقَلَبُوٓاْ إِلَىٰٓ أَهۡلِهِمۡ لَعَلَّهُمۡ يَرۡجِعُونَ
Yuusufu maakani gollooɓe makko ɓen: Jonnitee ɓee doŋlle maɓɓe ɗen fii no ɓe annditiroya tuma ruttii ka yimɓe maɓɓe ɓe wonnde e soondanaano ɓe, ɗum waɗay ɓe yiltioo hara ontuma hiɓe wonndi e musiɗɗo maɓɓe on. Ɗum ko fii no ɓe tabintirina Yuusufa goonga maɓɓe kan, o jaɓana ɓe doŋlle maɓɓe ɗen.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا رَجَعُوٓاْ إِلَىٰٓ أَبِيهِمۡ قَالُواْ يَٰٓأَبَانَا مُنِعَ مِنَّا ٱلۡكَيۡلُ فَأَرۡسِلۡ مَعَنَآ أَخَانَا نَكۡتَلۡ وَإِنَّا لَهُۥ لَحَٰفِظُونَ
Tuma nde ɓe ruttinoo ka ben maɓɓe, ɓe fillanii mo ko Yuusufa teddini ɓe kon, ɓe wi'i: Ko an yo ɓen amen, men salante ɓetu si men yahdaali e musiɗɗo amen on, immindin mo e amen. Si a immindinii men, men ɓetante. Men fodii ma reenugol mo ruttoda e makko himo hisi.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• من أعداء المؤمن: نفسه التي بين جنبيه؛ لذا وجب عليه مراقبتها وتقويم اعوجاجها.
Hino jeyaa e ko añi gomɗinɗo: wonkii makko kin. Ko ɗum waɗi si no waɗɗii mo aynugol ki, yilta ooñaare makki.

• اشتراط العلم والأمانة فيمن يتولى منصبًا يصلح به أمر العامة.
Ganndal e nunɗal, hino sartinanaa ka tawata kala hikkinteeɗo yeeso fii topiitagol fiyaaku jamaa on.

• بيان أن ما في الآخرة من فضل الله، إنما هو خير وأبقى وأفضل لأهل الإيمان.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini wonnde ko woni laakara kon e ɓural Alla, ko moƴƴere heddotoonde, ɓurnde moƴƴannde gomɗimɓe ɓen.

• جواز طلب الرجل المنصب ومدحه لنفسه إن دعت الحاجة، وكان مريدًا للخير والصلاح.
Hino dagoo ka neɗɗo lanndotoo nokku-golle, o manta hoore-makko si o haajii, hara ko o faandiiɗo moƴƴere e moƴƴingol.

قَالَ هَلۡ ءَامَنُكُمۡ عَلَيۡهِ إِلَّا كَمَآ أَمِنتُكُمۡ عَلَىٰٓ أَخِيهِ مِن قَبۡلُ فَٱللَّهُ خَيۡرٌ حَٰفِظٗاۖ وَهُوَ أَرۡحَمُ ٱلرَّٰحِمِينَ
Ben maɓɓe maakani ɓe: hara mi hooloray on e fii makko, si wanaa no mi hoolornoo non e neene-gooto makko on Yuusufa oya tuma? Mi hoolino on e fii on ɗon, foduɗon lam reenugol mo, on hunnaali ahdi. Hoolaare alanaa on ka an wonnde on reenay mo, ko Alla mi hoolori; ko Kanko woni moƴƴo reenoowo on mo O yiɗi reenude, ɓurɗo moƴƴude yurmeteeɓe ɓen, wonannde mo O yiɗi yurmeede.
Tafsiran larabci:
وَلَمَّا فَتَحُواْ مَتَٰعَهُمۡ وَجَدُواْ بِضَٰعَتَهُمۡ رُدَّتۡ إِلَيۡهِمۡۖ قَالُواْ يَٰٓأَبَانَا مَا نَبۡغِيۖ هَٰذِهِۦ بِضَٰعَتُنَا رُدَّتۡ إِلَيۡنَاۖ وَنَمِيرُ أَهۡلَنَا وَنَحۡفَظُ أَخَانَا وَنَزۡدَادُ كَيۡلَ بَعِيرٖۖ ذَٰلِكَ كَيۡلٞ يَسِيرٞ
Nde ɓe udditunoo doŋlle maɓɓe ñaametee ɗen ɗe ɓe addori, ɓe tawi coggeeli mun ɗin ruttitaama e maɓɓe. Ɓe wi'ani ben maɓɓe: E ko men ɗaɓɓata ɓuri ngal teddungal ɗoo? Ɗum ɗoo ko coggu ñaametee amen on, laamɗo on jonnitirii men ɗum teddingol men. Men addanay yimɓe amen ɓen ñaametee, men reena musiɗɗo amen on e ko hulan-ɗaa mo kon, men ɓeydora ɓetu ngelooba tawde mba ronndannto men; ɓeydorgol ɓetu ngelooba, ko huunde newiinde ka laamɗo on.
Tafsiran larabci:
قَالَ لَنۡ أُرۡسِلَهُۥ مَعَكُمۡ حَتَّىٰ تُؤۡتُونِ مَوۡثِقٗا مِّنَ ٱللَّهِ لَتَأۡتُنَّنِي بِهِۦٓ إِلَّآ أَن يُحَاطَ بِكُمۡۖ فَلَمَّآ ءَاتَوۡهُ مَوۡثِقَهُمۡ قَالَ ٱللَّهُ عَلَىٰ مَا نَقُولُ وَكِيلٞ
Ben maɓɓe maakani ɓe: Mi immindintaa mo e mooɗon haa ƴettanon mi ahadi ka Alla, wonnde pellet on artiranay lam mo si wanaa hara maayde huɓindi on fow mon, hara alah heddiiɗo e mon, on ronku feere haɗugol ɗum. Ɓaawo ɓe ƴettanii mo ahdi Alla fellintinaandi e ɗum ndin, o maaki: Alla ko seediiɗo e ko wowluɗen kon, seedee Makko on yonii en.
Tafsiran larabci:
وَقَالَ يَٰبَنِيَّ لَا تَدۡخُلُواْ مِنۢ بَابٖ وَٰحِدٖ وَٱدۡخُلُواْ مِنۡ أَبۡوَٰبٖ مُّتَفَرِّقَةٖۖ وَمَآ أُغۡنِي عَنكُم مِّنَ ٱللَّهِ مِن شَيۡءٍۖ إِنِ ٱلۡحُكۡمُ إِلَّا لِلَّهِۖ عَلَيۡهِ تَوَكَّلۡتُۖ وَعَلَيۡهِ فَلۡيَتَوَكَّلِ ٱلۡمُتَوَكِّلُونَ
Ben maɓɓe maakani ɓe hino wasiyoo ɓe: wata on naatiroy Misra e damal gootal hiɗon wonndi, ko yo on naatir e dame seertuɗe. Ko ɗum ɓurata hisinnde on diini goɗɗo huuɓitirta on lorra si o immanike on. Mi alaa wowlirannde on ɗum, fii duñangol on lorra mo Alla faandorii on, wanaa kadi fii pooɗangol on nafa mo Alla yiɗanaa on. Ñaawoore alaa si wanaa ñaawoore Alla nden, fiyaaku alaa si wanaa fiyaaku Makko on. Ko e Makko fawii-mi e kala fiyaaku am, ko e Makko Kanko tun, yo fawo fawotooɓe ɓen e fiyakuuji maɓɓe ɗin.
Tafsiran larabci:
وَلَمَّا دَخَلُواْ مِنۡ حَيۡثُ أَمَرَهُمۡ أَبُوهُم مَّا كَانَ يُغۡنِي عَنۡهُم مِّنَ ٱللَّهِ مِن شَيۡءٍ إِلَّا حَاجَةٗ فِي نَفۡسِ يَعۡقُوبَ قَضَىٰهَاۚ وَإِنَّهُۥ لَذُو عِلۡمٖ لِّمَا عَلَّمۡنَٰهُ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَ ٱلنَّاسِ لَا يَعۡلَمُونَ
Ɓe yahdi e neene-gooto oya on. Nde ɓe naatirnoo e dame seertuɗe, wano ben maɓɓe yamirnooɓe non, ɗum wonaano hino duñana ɓe huunde e ko Alla muuyani ɓe kon. Ɗum ko annde Yaaquuba tun fii ɓiɗɓe makko ɓen o feññini, o wasiyii ɓe ɗum e hoore himo anndi ñaawoore alaa si wanaa ñaawoore Alla nden. Ko o annduɗo ko men anndini mo kon e gomɗingol hoddiraaji e jogitagol sabuuji ɗin. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe anndaa ɗum.
Tafsiran larabci:
وَلَمَّا دَخَلُواْ عَلَىٰ يُوسُفَ ءَاوَىٰٓ إِلَيۡهِ أَخَاهُۖ قَالَ إِنِّيٓ أَنَا۠ أَخُوكَ فَلَا تَبۡتَئِسۡ بِمَا كَانُواْ يَعۡمَلُونَ
Nde ɓe baaba-gootooɓe Yuusufa ɓen naatunoo ka makko hiɓe wonndi e neene-gooto makko on, o ɓanniti neene-gooto makko on e makko, o maakini mo sirru: ko min woni neene-gooto maa on Yuusuf. wata a sunor piiji kaanuɗi ɗi musiɗɓe maa ɓen huuwaynoo, immorde lorra e ngayngu hoore-men, e ko ɓe werlii lam kon ka woyndu.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• الأمر بالاحتياط والحذر ممن أُثِرَ عنه غدرٌ، وقد ورد في الحديث الصحيح: ((لَا يُلْدَغُ المُؤْمِنٌ مِنْ جُحْرٍ وَاحِدٍ مَرَّتَيْنِ))، [أخرجه البخاري ومسلم].
Ina yamira huɓindaade e reentaade tawraaɗo ngantu sabu jolii e hadiis celluɗo goonɗinɗo fiɓɗtaake e ngasko laabi ɗiɗi, ko Bukari yaltini o hadiis.

• من وجوه الاحتياط التأكد بأخذ المواثيق المؤكدة باليمين، وجواز استحلاف المخوف منه على حفظ الودائع والأمانات.
Hino jeyaa e noonee rentagol: teentinirde nanngu- de ahdeeji woodoore. Hino dagoo woondingol mo hoolaaka on woodungol o reenay kaliifu e hoolaare.

• يجوز لطالب اليمين أن يستثني بعض الأمور التي يرى أنها ليست في مقدور من يحلف اليمين.
Hino daganoo ɗaɓɓiroowo oya on woondugol ittintingol yoga e piiji ɗi o tamƴinii woondoowo o waawatah gaynude fii majji.

• من الأخذ بالأسباب الاحتياط من المهالك.
Jogitagol sabuuji ɗin hino jeyaa e ko daɗndata e kalkooji.

فَلَمَّا جَهَّزَهُم بِجَهَازِهِمۡ جَعَلَ ٱلسِّقَايَةَ فِي رَحۡلِ أَخِيهِ ثُمَّ أَذَّنَ مُؤَذِّنٌ أَيَّتُهَا ٱلۡعِيرُ إِنَّكُمۡ لَسَٰرِقُونَ
Nde Yuusufu yamirnoo gollooɓe makko rimndude ngelooba musiɗɓe makko ɓen ñaametee,o waɗi etirgal laamɗo o etiraynoo ngal ka doŋngal neene gooto makko on ɓe anndaali,fii no on heddora e takko makko.Nde ɓe fokkiti yiltitagol ka maɓɓe noddoowo ewnii ɓe:Ko onon yo joomiraaɓe ngelooba roondinba ñaametee, ko on wuyɓe .
Tafsiran larabci:
قَالُواْ وَأَقۡبَلُواْ عَلَيۡهِم مَّاذَا تَفۡقِدُونَ
Musiɗɓe Yuusufa ɓen fewtiti e ewniiɗo on e wonnduɓe e makko ɓen ɓe wi'i: Ko honɗum majjiri on haa tuumiron min nguyka?
Tafsiran larabci:
قَالُواْ نَفۡقِدُ صُوَاعَ ٱلۡمَلِكِ وَلِمَن جَآءَ بِهِۦ حِمۡلُ بَعِيرٖ وَأَنَا۠ بِهِۦ زَعِيمٞ
Ewniiɗo on e wonndiiɓe makko ɓen wi'ani Yuusufa: Sari'yaare nde laamɗo on etirta nden majjirii men. Hino woodani kala adduɗo nde ado wiñeede, yeru doŋngal ngelooba. Ko min fawtanii mo ɗum.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ تَٱللَّهِ لَقَدۡ عَلِمۡتُم مَّا جِئۡنَا لِنُفۡسِدَ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَمَا كُنَّا سَٰرِقِينَ
Musiɗɓe Yuusufa ɓen wi'ani ɓe: Men woondirii Alla, gomɗii hiɗon anndi laaɓugol amen e woɗɗondirgol amen e ɗum, wano rentirɗon men. Hiɗon anndi kadi men ardaali ka leydi Msira fii bonnugol, men meeɗaali wonnde wuyɓe e nguurndam amen.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ فَمَا جَزَٰٓؤُهُۥٓ إِن كُنتُمۡ كَٰذِبِينَ
Ewniiɗo on e wonndiiɓe makko ɓen wi'i: Ko honɗum wonata njoɓdi wujjuɗo on e mooɗon si tawii ko on fenuɓe e ko wiiɗon kon hiɗon laaɓi e wujjugol?
Tafsiran larabci:
قَالُواْ جَزَٰٓؤُهُۥ مَن وُجِدَ فِي رَحۡلِهِۦ فَهُوَ جَزَٰٓؤُهُۥۚ كَذَٰلِكَ نَجۡزِي ٱلظَّٰلِمِينَ
Musiɗɓe Yuusufa ɓen wi'ani ɓe: Njoɓdi wujjuɗo woo e amen: wonnde kala mo ko wujjaa kon tawaa ka doŋngal mun, o jonnitay hoore-makko wujjaaɗo on fii ko maccinɗina mo. Ko wano ndin njoɓdi maccinɗingol ɗon men yoɓitirta wuyɓe ɓen.
Tafsiran larabci:
فَبَدَأَ بِأَوۡعِيَتِهِمۡ قَبۡلَ وِعَآءِ أَخِيهِ ثُمَّ ٱسۡتَخۡرَجَهَا مِن وِعَآءِ أَخِيهِۚ كَذَٰلِكَ كِدۡنَا لِيُوسُفَۖ مَا كَانَ لِيَأۡخُذَ أَخَاهُ فِي دِينِ ٱلۡمَلِكِ إِلَّآ أَن يَشَآءَ ٱللَّهُۚ نَرۡفَعُ دَرَجَٰتٖ مَّن نَّشَآءُۗ وَفَوۡقَ كُلِّ ذِي عِلۡمٍ عَلِيمٞ
Ɓe artiri ɓe ka Yuusufu fii wittugol doŋlle baaba-gootooɓe makko ɓen ado neene-gooto makko on fii suuɗugol feere nden. Refti o liñciti doŋngal neene-gooto makko on, o yaltini ton sariyaare laamɗo on. Ko wano Men fewjirani Yuusufa non feere waɗugol sariyaare nden ka doŋngal neene-gooto makko on, men fewjirani mo kadi nanngitirgol musiɗɓe makko ɓen ñaawoore leydi maɓɓe ndin, maccinɗingol wujjuɗo on. Si ɓe gollitirno ñaawoore leydi laamɗo on Misra e hoore wujjuɗo on, ɓe huutoray piggal e koondugol, si wanaa hara ko Alla muuyi feere goo, tawde ko O hattanɗo ɗum. Meɗen ɓanta martabaaji on mo Men muuyani e jeyaaɓe Amen ɓen, wano Men ɓantiri darja Yuusufa. Hino e dow kala jom-ganndal, ganndo goo ɓurɗo mo; hino e dow ganndal fow ngal kadi, ganndal Alla On annduɗo kala huunde.
Tafsiran larabci:
۞ قَالُوٓاْ إِن يَسۡرِقۡ فَقَدۡ سَرَقَ أَخٞ لَّهُۥ مِن قَبۡلُۚ فَأَسَرَّهَا يُوسُفُ فِي نَفۡسِهِۦ وَلَمۡ يُبۡدِهَا لَهُمۡۚ قَالَ أَنتُمۡ شَرّٞ مَّكَانٗاۖ وَٱللَّهُ أَعۡلَمُ بِمَا تَصِفُونَ
Musiɗɓe Yuusufa ɓen wi'i: Si o wujjii, haawnaaki, tawde neene-gooto makko on wujjiino ado oo ɗoo wujjude -ɓe faandori ɗum Yuusufa (yo o his)- Yuusufa suuɗi mette mum e konngol maɓɓe ngol kon ka wonkii makko, o feññinanaali ɓe ɗum, o maaki e wonkii makko: Ko ngayngu mon ngun e kuuɗe mon bonɗe ɗen ado hannde, woni bone on tigiri e oo nokku. Ko Alla non ɓuri anndude ndee fefindaare mon yaltunde e mon.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ يَٰٓأَيُّهَا ٱلۡعَزِيزُ إِنَّ لَهُۥٓ أَبٗا شَيۡخٗا كَبِيرٗا فَخُذۡ أَحَدَنَا مَكَانَهُۥٓۖ إِنَّا نَرَىٰكَ مِنَ ٱلۡمُحۡسِنِينَ
Musiɗɓe Yuusufa ɓen wi'ani mo: Ko an yo laamɗo on, oo no mari baabiraawo nayeeje ɗoggos mo o yiɗi moƴƴa. Ƴettu gooto e amen lonto makko. Menen men yi'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe gollodal amen e woɗɓe goo. Moƴƴan ɗum ɗon e amen.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• جواز الحيلة التي يُتَوصَّل بها لإحقاق الحق، بشرط عدم الإضرار بالغير.
Hino dagoo wallitorgol feere fii tabintngol goonga, e dow sarti waasde lorlude goɗɗo.

• يجوز لصاحب الضالة أو الحاجة الضائعة رصد جُعْل «مكافأة» مع تعيين قدره وصفته لمن عاونه على ردها.
Hino daganoo majjiraaɗo ko o jeyi fodugol ngeenaari heeraniindi kala walluɗo mo yiitugol ɗum.

• التغافل عن الأذى والإسرار به في النفس من محاسن الأخلاق.
Ɗuurngaol e lorra, mara mo ka wonkii mun, ko jeyaaɗum e jikkuuji moƴƴi.

قَالَ مَعَاذَ ٱللَّهِ أَن نَّأۡخُذَ إِلَّا مَن وَجَدۡنَا مَتَٰعَنَا عِندَهُۥٓ إِنَّآ إِذٗا لَّظَٰلِمُونَ
Annabi Yuusufa maaki: Yo Alla daɗndu men tooñude daɗndiiɗo ko o waɗaa. Men nannga mo jogitaaki sariyaare laamɗo on ka doŋngal mun. Haray ontuma men wonii tooñuɓe, tawde men leɓ- tii daɗndiiɗo, men acci bonɗo on.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا ٱسۡتَيۡـَٔسُواْ مِنۡهُ خَلَصُواْ نَجِيّٗاۖ قَالَ كَبِيرُهُمۡ أَلَمۡ تَعۡلَمُوٓاْ أَنَّ أَبَاكُمۡ قَدۡ أَخَذَ عَلَيۡكُم مَّوۡثِقٗا مِّنَ ٱللَّهِ وَمِن قَبۡلُ مَا فَرَّطتُمۡ فِي يُوسُفَۖ فَلَنۡ أَبۡرَحَ ٱلۡأَرۡضَ حَتَّىٰ يَأۡذَنَ لِيٓ أَبِيٓ أَوۡ يَحۡكُمَ ٱللَّهُ لِيۖ وَهُوَ خَيۡرُ ٱلۡحَٰكِمِينَ
Nde ɓe taƴinoo e jaabawol Yuusufa ngol e ko ɗaɓɓi kon, ɓe ndeesti yimɓe ɓen fii diisondiral. Mawɗo maɓɓe on wi'i: Miɗo anndintina on wonnde ben mon ƴettoduno e mon ahadi ka Alla, wonnde on artiray ɓiɗɗo makko on si wanaa hara on huuɓitira ko on hattanaa duñugol ɗum. Annditon kadi ko welsindinoɗon e Yuusufa kon, ronkuɗon hunnude ahadi mon ndin e ben mon. Min on mi yaltataa Misra haa ben am duŋanoo lam ruttagol maa Alla ñaawana lam yahdugol e musiɗɗo am on. Ko Kanko Alla ɓuri moƴƴude e ñaawooɓe ɓen, ko goonga e nunɗal O ñaawirta.
Tafsiran larabci:
ٱرۡجِعُوٓاْ إِلَىٰٓ أَبِيكُمۡ فَقُولُواْ يَٰٓأَبَانَآ إِنَّ ٱبۡنَكَ سَرَقَ وَمَا شَهِدۡنَآ إِلَّا بِمَا عَلِمۡنَا وَمَا كُنَّا لِلۡغَيۡبِ حَٰفِظِينَ
Kotiraawo mawɗo on wi'i: Ruttee ka ben mon, wi'anon mo: Ɓiɗɗo maa on wujjii, laamɗo Misra on maccinɗinirii mo lepte nguyka makko kan. Men humpitaa ma non si wanaa ko men anndi e huunde nde men seedorii yaltineede sariyaare laamɗo on ka doŋngal ɓiɗɗo maa on. Men anndaano o wujjay, si meɗen annduno ɗum, men ahodataano e maaɗa artirgol mo.
Tafsiran larabci:
وَسۡـَٔلِ ٱلۡقَرۡيَةَ ٱلَّتِي كُنَّا فِيهَا وَٱلۡعِيرَ ٱلَّتِيٓ أَقۡبَلۡنَا فِيهَاۖ وَإِنَّا لَصَٰدِقُونَ
Si a hoolaaki men, an ben amen, lanndo yimɓe Misra ɓen ɓe men wonunoo ka mun e lappol seteeɓe ɓe men ardunoo e mun ɓen, ɓe humpitete ko men humpitu maa kon. Pellet ko men goonguɓe e ko men humpitir-maa nguyka makko kan.
Tafsiran larabci:
قَالَ بَلۡ سَوَّلَتۡ لَكُمۡ أَنفُسُكُمۡ أَمۡرٗاۖ فَصَبۡرٞ جَمِيلٌۖ عَسَى ٱللَّهُ أَن يَأۡتِيَنِي بِهِمۡ جَمِيعًاۚ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلۡعَلِيمُ ٱلۡحَكِيمُ
Ben maɓɓe Yaaquuba maakani ɓe: Wanaa non woniri. Ko woni goonga, ko wonnde wonkiiji mon ɗin cuɗanii on fewjangol mo wano fewjirannoɗon neene-gooto makko on Yuusufa aranun. Mi muññorii no labiraa, ko aldaa e wullitagol si wanaa e Alla. Hino hasii ka Alla artiranta mi ɓe, ɓe fow maɓɓe: Yuusufu e neene-gooto makko mun on e kotoo maɓɓe mawɗo on. Pellet Kanko Seniiɗo On, ko O Annduɗo fiyaaku am, Ñeeñuɗo e toppitagol fiyaaku am.
Tafsiran larabci:
وَتَوَلَّىٰ عَنۡهُمۡ وَقَالَ يَٰٓأَسَفَىٰ عَلَىٰ يُوسُفَ وَٱبۡيَضَّتۡ عَيۡنَاهُ مِنَ ٱلۡحُزۡنِ فَهُوَ كَظِيمٞ
O huccitiri ɗuurnagol e maɓɓe, o maaki: Ee tiiɗugol sunaare am e fii Yuusufa! Ɓale-ɓale gita makko ɗen rawniri suno, hakkee ko o wulli mo kon. Hari ko o ɓennuɗo suno e ɓiɗaare, kono o ɓenni ɗum e yimɓe ɓen.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ تَٱللَّهِ تَفۡتَؤُاْ تَذۡكُرُ يُوسُفَ حَتَّىٰ تَكُونَ حَرَضًا أَوۡ تَكُونَ مِنَ ٱلۡهَٰلِكِينَ
Musiɗɓe Yuusufa ɓen wi'ani ɓen maɓɓe: Men woondirii Alla, an ben amen, a seerataa hiɗa janntoo fii Yuusufa, haa nawna foole maa maaya tigiri.
Tafsiran larabci:
قَالَ إِنَّمَآ أَشۡكُواْ بَثِّي وَحُزۡنِيٓ إِلَى ٱللَّهِ وَأَعۡلَمُ مِنَ ٱللَّهِ مَا لَا تَعۡلَمُونَ
Ben maɓɓe maakani ɓe: Mi wullitortaa annde am e sunaare am, si wanaa e Alla tun. Miɗo anndi e moƴƴere Alla nden, e ko O jaabinanta kon maapiiɗo, e ko O yoɓata kon keɓaaɗo musiiba ko on anndaa onon.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• لا يجوز أخذ بريء بجريرة غيره، فلا يؤخذ مكان المجرم شخص آخر.
Dagotaako jaggirugol daɗndiiɗo(kisɗo) bone goɗɗo goo, gooto nanngitirtaake bonnnere goɗɗo goo.

• الصبر الجميل هو ما كانت فيه الشكوى لله تعالى وحده.
Muñal labaangl, ko ngal woni wullitoraade e Alla tun.

• على المؤمن أن يكون على تمام يقين بأن الله تعالى يفرج كربه.
Hino haani ka gomɗinɗo fellita pellital timmungal wonnde Alla ittanay mo aannde.

يَٰبَنِيَّ ٱذۡهَبُواْ فَتَحَسَّسُواْ مِن يُوسُفَ وَأَخِيهِ وَلَا تَاْيۡـَٔسُواْ مِن رَّوۡحِ ٱللَّهِۖ إِنَّهُۥ لَا يَاْيۡـَٔسُ مِن رَّوۡحِ ٱللَّهِ إِلَّا ٱلۡقَوۡمُ ٱلۡكَٰفِرُونَ
Ben maɓɓe maakani ɓe: Ko onon yo ɓiɗɓe am, yehee tefoyon fii Yuusufa e miñan-mun. Wata on taƴo e ko Alla yurmetee kon jeyaaɓe Makko ɓen. Ko fii, taƴotaako e yurmeende Alla nden si wanaa yimɓe heefereeɓe ɓen; tawde ko ɓe majjaaɓe kattal Alla mawngal ngal, e ɓural Makko suuɗiingal e jeyaaɓe Makko ɓen.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا دَخَلُواْ عَلَيۡهِ قَالُواْ يَٰٓأَيُّهَا ٱلۡعَزِيزُ مَسَّنَا وَأَهۡلَنَا ٱلضُّرُّ وَجِئۡنَا بِبِضَٰعَةٖ مُّزۡجَىٰةٖ فَأَوۡفِ لَنَا ٱلۡكَيۡلَ وَتَصَدَّقۡ عَلَيۡنَآۖ إِنَّ ٱللَّهَ يَجۡزِي ٱلۡمُتَصَدِّقِينَ
Ɓe waɗi ko ɓen maɓɓe yamiri ɓe kon, ɓe yehi ɗaɓɓitugol Yuusufa e miñan-mun. Nde ɓe naatunoo ka Yuusufa, ɓe wi'ani mo: Tammpere e baasal heɓii men. Men ardii e sil'a jaasuɗo fanɗuɗo. Etan-men ko timmi, wano etiranayno-ɗaa men aranun, sakko-ɗaa e amen ko ɓeydii kon e ɗum maa sulfiraneede si'la amen fanɗuɗo on. Pellet, Alla yoɓitiray sakko- tooɓe ɓen ko ɓuri moƴƴude e njoɓdi.
Tafsiran larabci:
قَالَ هَلۡ عَلِمۡتُم مَّا فَعَلۡتُم بِيُوسُفَ وَأَخِيهِ إِذۡ أَنتُمۡ جَٰهِلُونَ
Nde o nanunoo haala maɓɓe kan, o yurmaa ɓe, o anndintinori e maɓɓe wiide ɓe: Hara on annditii ko waɗunoɗon Yuusufa e neene-gooto makko on fewndo wonunoɗon majjuɓe e battane kuuɗe mon ɗen e maɓɓe?
Tafsiran larabci:
قَالُوٓاْ أَءِنَّكَ لَأَنتَ يُوسُفُۖ قَالَ أَنَا۠ يُوسُفُ وَهَٰذَآ أَخِيۖ قَدۡ مَنَّ ٱللَّهُ عَلَيۡنَآۖ إِنَّهُۥ مَن يَتَّقِ وَيَصۡبِرۡ فَإِنَّ ٱللَّهَ لَا يُضِيعُ أَجۡرَ ٱلۡمُحۡسِنِينَ
Ɓe ŋalɗi, ɓe wi'i: Kere ko an woni Yuusufa? Yuusufu maakani ɓe: Eyyo, ko min woni Yuusufa. Oo mo sutiɗon ɗoo takko am, ko neene-gooto am. Gomɗii Alla moƴƴorike e amen ɓoortugol e ko men naɓidi e mun, O ɓamta fii amen. Ko fii, kala hulirɗo Alla ɗoftagol yamirooje Makko ɗen, woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin, o muññii jarrabuyee, pellet, golle makko ɗen e moƴƴere jeyaa. Alla non yeebataa njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen, ko O reenoowo ɓe ndi.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ تَٱللَّهِ لَقَدۡ ءَاثَرَكَ ٱللَّهُ عَلَيۡنَا وَإِن كُنَّا لَخَٰطِـِٔينَ
Musiɗɓe makko ɓen wi'ani mo hiɓe ngantinoo e kuuɗe maɓɓe: Men woondirii Alla, Alla ɓurnirii ma e amen yeɗugol ma jikkuuji timmuɗi. Pellet, men woniino e kon ko men waɗu-maa, ko men bonnuɓe e maaɗa tooñuɓe ma.
Tafsiran larabci:
قَالَ لَا تَثۡرِيبَ عَلَيۡكُمُ ٱلۡيَوۡمَۖ يَغۡفِرُ ٱللَّهُ لَكُمۡۖ وَهُوَ أَرۡحَمُ ٱلرَّٰحِمِينَ
Yuusufu jaɓani ɓe ngaŋto, o maaki: Feloore alaa e hoore-mon hannde. On feletaake on ŋiñetaake. Yo Alla yaafano on. Ko Kanko woni Moƴƴoo Yurmeteeɗo.
Tafsiran larabci:
ٱذۡهَبُواْ بِقَمِيصِي هَٰذَا فَأَلۡقُوهُ عَلَىٰ وَجۡهِ أَبِي يَأۡتِ بَصِيرٗا وَأۡتُونِي بِأَهۡلِكُمۡ أَجۡمَعِينَ
Nde o humpitinoo ko heɓi ben makko kon e wumugol, o jonni ɓe dolokke makko on, o maaki: Yahdee e oo dolokke am ɗoo, bugoɗon mo ka yeeso baaben am, ɓe wattay yi'ude. Addanon lam ɓeynguure mon nden ɓe fow maɓɓe.
Tafsiran larabci:
وَلَمَّا فَصَلَتِ ٱلۡعِيرُ قَالَ أَبُوهُمۡ إِنِّي لَأَجِدُ رِيحَ يُوسُفَۖ لَوۡلَآ أَن تُفَنِّدُونِ
Nde lappol seteeɓe ɓen yaltunoo Misra, ɓe woɗɗtii saare nden, Annabi Yaaquuba maakani ɓiɗɓe makko ɓen e wonɓe ka leydi makko ɓen: Min miɗo heɓa balangol Yuusufa, sinno wanaa fii yo ɗaytinam, w'ion miɗo wowla ko mi anndaa.
Tafsiran larabci:
قَالُواْ تَٱللَّهِ إِنَّكَ لَفِي ضَلَٰلِكَ ٱلۡقَدِيمِ
Ɓiɗɓe makko wonunooɓe ɗon ɓen wi'i: Men woondirii Alla, an on a seeraali e majjere maa ɓooyunde nden e fii Yuusufa wonnde hino hasii ka yiitaa mo.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• عظم معرفة يعقوب عليه السلام بالله حيث لم يتغير حسن ظنه رغم توالي المصائب ومرور السنين.
Ko Annabi Yaaquuba anndi kon Alla hino mawni, tawde o seeraali sikkude Alla ka moƴƴi, e hoore ko o sonnjii kon fow e ɗin duubi.

• من خلق المعتذر الصادق أن يطلب التوبة من الله، ويعترف على نفسه ويطلب الصفح ممن تضرر منه.
Hino jeyaa e jikku ngatintooɗo goonguɗo, ɗaɓɓirgol Alla jaɓaneede tuubuubuyee, o qirritoo, o ɗaɓɓira mo o lorri on yaafaneede.

• بالتقوى والصبر تنال أعظم الدرجات في الدنيا وفي الآخرة.
Ko gomɗingol e muñal darajaaji mawɗi heɓorta aduna e laakara.

• قبول اعتذار المسيء وترك الانتقام، خاصة عند التمكن منه، وترك تأنيبه على ما سلف منه.
Hino haani ka bonnuɗo ngantinii jaɓanee, ko aldaa e yobtagol; teŋtinii ka ontigi waawi yottaade ɗon. Ontigi acca kadi felugol mo tuma kala.

فَلَمَّآ أَن جَآءَ ٱلۡبَشِيرُ أَلۡقَىٰهُ عَلَىٰ وَجۡهِهِۦ فَٱرۡتَدَّ بَصِيرٗاۖ قَالَ أَلَمۡ أَقُل لَّكُمۡ إِنِّيٓ أَعۡلَمُ مِنَ ٱللَّهِ مَا لَا تَعۡلَمُونَ
Nde humpitoowo Yaaquuba on ko welata mo arunoo, o werlii dolokke Yuusufa on ka yeeso makko, o wonti yi'oowo. O maakani ɓiɗɓe makko ɓen: E mi yeetanooki on miɗo anndi e neweende Alla nden e moƴƴere Makko nden ko on anndaa onon?
Tafsiran larabci:
قَالُواْ يَٰٓأَبَانَا ٱسۡتَغۡفِرۡ لَنَا ذُنُوبَنَآ إِنَّا كُنَّا خَٰطِـِٔينَ
Ɓiɗɓe makko ɓen ngatinanii ben maɓɓe Yaaquuba (yo o his) ko ɓe waɗi kon Yuusufa e miñan-mun, ɓe wi'i: Ko an yo ben amen, ɗaɓɓiran-men ka Alla haforaneede junuubi amen yawtuɗi ɗin. Menen men laatinoke junubante bonnuɓe e ko men waɗi kon Yuusufa e neene-gooto makko on.
Tafsiran larabci:
قَالَ سَوۡفَ أَسۡتَغۡفِرُ لَكُمۡ رَبِّيٓۖ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلۡغَفُورُ ٱلرَّحِيمُ
Ben maɓɓe maakani ɓe: Aray ka mi ɗaɓɓirana on Joomi am haforannede. Ko Kanko woni Haforoowo junuubi tuubooɓe ɓen e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Tafsiran larabci:
فَلَمَّا دَخَلُواْ عَلَىٰ يُوسُفَ ءَاوَىٰٓ إِلَيۡهِ أَبَوَيۡهِ وَقَالَ ٱدۡخُلُواْ مِصۡرَ إِن شَآءَ ٱللَّهُ ءَامِنِينَ
Annabi Yaaquuba yaltidi e ɓeynguure makko nden ka leydi maɓɓe, ɓe sutii ka Yuusufu Misra. Nde ɓe naatunoo ka makko, o ɓattiniti mawɓe makko ɓen ɗiɗo e makko, o maakani musiɗɓe makko ɓen e ɓeynguure maɓɓe nden: Naatiree Misra muuyɗe Alla, ko on hooliiɓe, bone woo memataa on.
Tafsiran larabci:
وَرَفَعَ أَبَوَيۡهِ عَلَى ٱلۡعَرۡشِ وَخَرُّواْ لَهُۥ سُجَّدٗاۖ وَقَالَ يَٰٓأَبَتِ هَٰذَا تَأۡوِيلُ رُءۡيَٰيَ مِن قَبۡلُ قَدۡ جَعَلَهَا رَبِّي حَقّٗاۖ وَقَدۡ أَحۡسَنَ بِيٓ إِذۡ أَخۡرَجَنِي مِنَ ٱلسِّجۡنِ وَجَآءَ بِكُم مِّنَ ٱلۡبَدۡوِ مِنۢ بَعۡدِ أَن نَّزَغَ ٱلشَّيۡطَٰنُ بَيۡنِي وَبَيۡنَ إِخۡوَتِيٓۚ إِنَّ رَبِّي لَطِيفٞ لِّمَا يَشَآءُۚ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلۡعَلِيمُ ٱلۡحَكِيمُ
O toolni mawɓe makko ɓen ɗiɗo ka danki makko, ontuma ɓe hiwrori mo kamɓe e musiɗɓe makko ɓen sappo e go'o sujjugol. Ngol sujjugol wanaa dewal, ko teddungal, yahdungol e yamiroore Alla nden wano ardiri non ka koyɗol. Ko ɗum waɗi si Yuusufa maakani ben makko: Ngol hiwrorgol lam ɗoo sujjugol, ko firo koyɗol am ngol oya tuma ngol mi fillaninoo on. Gomɗii Joomi am waɗii ngol goonga, O moƴƴike kadi e am tuma O yaltinnoo lam ka kaso O itti on onon kadi ka ladde, ɓaawo nde seytaane bonni hakkunde am e musiɗɓe am ɓen. Pellet, Joomi am ko newaniiɗo toppitagol ko O muuyi kon. Pellet, ko Kanko woni Annduɗo fiyakuuji jeyaaɓe Makko ɓen, Ñeeñuɗo e toppitagol Makko ngol.
Tafsiran larabci:
۞ رَبِّ قَدۡ ءَاتَيۡتَنِي مِنَ ٱلۡمُلۡكِ وَعَلَّمۡتَنِي مِن تَأۡوِيلِ ٱلۡأَحَادِيثِۚ فَاطِرَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ أَنتَ وَلِيِّۦ فِي ٱلدُّنۡيَا وَٱلۡأٓخِرَةِۖ تَوَفَّنِي مُسۡلِمٗا وَأَلۡحِقۡنِي بِٱلصَّٰلِحِينَ
Refti yuusufa torii Joomi makko, o maaki: Joomi am, gomɗii A yeɗii lam laamagol Misra, A anndinii lam kadi firo koyɗi. An Tagirɗo kammuuli ɗin e leydi ndin e noone mo aldah e yeru gadano, Ko An woni giɗo heftuɗo denndaangal fiyakuuji am ɗin aduna e laakara. Ƴettitam tuma lajal am timmata ko mi juulɗo, waɗtidaa lam e Annabaaɓe moƴƴuɓe ɓen, immorde e baabiraaɓe am ɓen e woɗɓe goo, ka Aljanna firdawsi toowuɗo.
Tafsiran larabci:
ذَٰلِكَ مِنۡ أَنۢبَآءِ ٱلۡغَيۡبِ نُوحِيهِ إِلَيۡكَۖ وَمَا كُنتَ لَدَيۡهِمۡ إِذۡ أَجۡمَعُوٓاْ أَمۡرَهُمۡ وَهُمۡ يَمۡكُرُونَ
Ko jantaa koo e qissa Yuusufa e musiɗɓe makko ɓen, Meɗen wahayina ɗum e maaɗa, an Nulaaɗo. A anndaano ɗum, tawde a tawanooka ka musiɗɓe Yuusufa ɓen eɓɓunoo werlagol mo ka niwre woyndu, ɓe fewji pewje maɓɓe. Men anndire ɗum wahyu on.
Tafsiran larabci:
وَمَآ أَكۡثَرُ ٱلنَّاسِ وَلَوۡ حَرَصۡتَ بِمُؤۡمِنِينَ
Ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, hay si a etike, an Nulaaɗo, ɓe gomɗintaa. Wata a naɓir wonkii maa kin e maɓɓe ninse.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• بر الوالدين وتبجيلهما وتكريمهما واجب، ومن ذلك المسارعة بالبشارة لهما فيما يدخل السرور عليهما.
Ɗoftagol mawɓe ɓen, teddina ɓe, ko ko waɗɗii. Hino jeyaa e ɗum, hittinirgol ko weltinirta ɓe.

• التحذير من نزغ الشيطان، ومن الذي يسعى بالوقيعة بين الأحباب؛ ليفرق بينهم.
Aayeeje ɗen hino rentina e bonnere seytaane, e kala waddindiroowo hakkunde welduɓe fii no ɓe seedira.

• مهما ارتفع العبد في دينه أو دنياه فإنَّ ذلك كله مرجعه إلى تفضّل الله تعالى وإنعامه عليه.
Noone kala no jeyaaɗo ɓamtori e diina maa aduna, ɗum ko ɓural Alla e neema Makko hoore-ontigi.

• سؤال الله حسن الخاتمة والسلامة والفوز يوم القيامة والالتحاق برفقة الصالحين في الجنان.
Hino wasiyaa toragol Alla battane moƴƴe, e kisal, e maloore Ñalnde Darngal, e wattideede e moƴƴuɓe ɓen ka Aljannaaji.

• من فضل الله تعالى أنه يُطْلع أنبياءه على بعض من أمور الغيب لغايات وحكم.
Hino jeyaa e ɓure Alla, tawde O ƴellitiniray Annbaaɓe Makko ɓen yoga e piiji wirniiɗi faandunnde ñeñaande.

وَمَا تَسۡـَٔلُهُمۡ عَلَيۡهِ مِنۡ أَجۡرٍۚ إِنۡ هُوَ إِلَّا ذِكۡرٞ لِّلۡعَٰلَمِينَ
Si ɓe haqqilno, ɓe gomɗinte no tawde a ɗaɓɓiraali ɓe an Nulaaɗo, e Qur'aanaare nden e ko noddataa- ɓe e mun kon njoɓdi. Alqur'aana wonaali si wanaa waaju yimɓe ɓen denndaangal.
Tafsiran larabci:
وَكَأَيِّن مِّنۡ ءَايَةٖ فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ يَمُرُّونَ عَلَيۡهَا وَهُمۡ عَنۡهَا مُعۡرِضُونَ
Ɗuuɗii e Aayeeje tinndinooje bajjinɗingol Alla, saakitaaɗe ka kammuuli e ka leydi, hiɓe rewa e majje hara ko ɓe ɗuurniiɓe e taskagol ɗe waajitora, ɓe yeƴƴitotaako ɗe.
Tafsiran larabci:
وَمَا يُؤۡمِنُ أَكۡثَرُهُم بِٱللَّهِ إِلَّا وَهُم مُّشۡرِكُونَ
Ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen gomɗinirtaa Alla wiide ko Kanko woni Taguɗo, Arsikoowo, Wuurnoowo, Waroowo, si wanaa hara ko ɓe kafidooɓe Mo e rewugol reweteeɗi e sanamuuji, ɓe nodditoo wiide Himo jogitii ɓiɗɗo, senayee woodanii Mo!
Tafsiran larabci:
أَفَأَمِنُوٓاْ أَن تَأۡتِيَهُمۡ غَٰشِيَةٞ مِّنۡ عَذَابِ ٱللَّهِ أَوۡ تَأۡتِيَهُمُ ٱلسَّاعَةُ بَغۡتَةٗ وَهُمۡ لَا يَشۡعُرُونَ
E ɓee sirkooɓe hooli nde lepte hippooje arata ɓe ka aduna, ɗe suddira ɓe no ɓe waawirtaa duñugol ɗe maa darngal ngal ardira ɓe juhal, hara kamɓe ɓe so'aa anndude ɗum, sakko ɓe hebiloo ngal, ko ɗum haɗi ɓe gomɗingol?
Tafsiran larabci:
قُلۡ هَٰذِهِۦ سَبِيلِيٓ أَدۡعُوٓاْ إِلَى ٱللَّهِۚ عَلَىٰ بَصِيرَةٍ أَنَا۠ وَمَنِ ٱتَّبَعَنِيۖ وَسُبۡحَٰنَ ٱللَّهِ وَمَآ أَنَا۠ مِنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ
An Nulaaɗo, maakan ɓen ɓe noddataa: Ko ngool woni laawol am ngol noddirta yimɓe ɓen e mun, miɗo noddira e hoore hujja ɓannguɗo, yimɓe jokkuɓe lam ɓen kadi hino noddira non, ɓen feewirɓe peewal am, ɓe jokki sunna am. Min mi jeyaaka e sirkanooɓe Alla ɓen! Ko mi jeyaa, ko e bajjinooɓe Mo ɓen Kanko Seniiɗo On njyaa mi.
Tafsiran larabci:
وَمَآ أَرۡسَلۡنَا مِن قَبۡلِكَ إِلَّا رِجَالٗا نُّوحِيٓ إِلَيۡهِم مِّنۡ أَهۡلِ ٱلۡقُرَىٰٓۗ أَفَلَمۡ يَسِيرُواْ فِي ٱلۡأَرۡضِ فَيَنظُرُواْ كَيۡفَ كَانَ عَٰقِبَةُ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡۗ وَلَدَارُ ٱلۡأٓخِرَةِ خَيۡرٞ لِّلَّذِينَ ٱتَّقَوۡاْۚ أَفَلَا تَعۡقِلُونَ
Men Nulaali ado maa an Nulaaɗo, si wanaa worɓe ɓanndikooɓe ɓe wonaa malaa'ika, Meɗen wahyo e maɓɓe wano Men wahayirta e ma. Ɓen ko jeyaaɓe e yimɓe ca'e ɗen ɓe jeyaaka e yimɓe buruure, yimɓe maɓɓe ɓen fenni ɓe, Men halki ɓen. E ɓee fennooɓe ma yahaali ka leydi, ɓe taskoo ko honno battane fennooɓe adinooɓe ɓen wa'unoo, ɓe waaji- waajitora ɓen? Pellet ko ko woni kon ka saare laa- laakara e neemaaji, ɓuri moƴƴannde ɓen hulunoo- hulunooɓe Alla aduna. E on haqqiltaa wonnde ko ɗum ɓuri moƴƴude, huliron Alla ɗoftagol yamirooje Makko ɗen -ɓuri mawnude e majje woni gomɗinal- woɗɗitoɗon haɗaaɗi Makko ɗin -ɓuri mawnude a majji woni sirkangol Alla.
Tafsiran larabci:
حَتَّىٰٓ إِذَا ٱسۡتَيۡـَٔسَ ٱلرُّسُلُ وَظَنُّوٓاْ أَنَّهُمۡ قَدۡ كُذِبُواْ جَآءَهُمۡ نَصۡرُنَا فَنُجِّيَ مَن نَّشَآءُۖ وَلَا يُرَدُّ بَأۡسُنَا عَنِ ٱلۡقَوۡمِ ٱلۡمُجۡرِمِينَ
Ɓen Nulaaɓe ɓe Men Nulata, Men nennitanay ayɓe maɓɓe ɓen, Men hawjantaa leptugol ɓe no Men nanngira ɓe doy-doy. Haa ka leptugol ɓe ngol leela ɗon, Nulaaɓe ɓen taƴoo e fii halkugol ɓe ngol, heeferɓe ɓen fellita wonnde Nulaaɓe maɓɓe ɓen fenaniiɓe wiide ɓe leptiroyte fennugol maɓɓe ngol, gomɗimɓe ɓen kan daɗa; ballal Amen ngal arana Nulaaɓe Amen ɓen, Men daɗnda Nulaaɓe ɓen e gomɗimɓe ɓen e halkaare yanaynde e fennuɓe ɓen. Lepte Amen ɗen ruttetaake gaayi e yimɓe bomɓe ɓen tuma ɗe yanata e maɓɓe.
Tafsiran larabci:
لَقَدۡ كَانَ فِي قَصَصِهِمۡ عِبۡرَةٞ لِّأُوْلِي ٱلۡأَلۡبَٰبِۗ مَا كَانَ حَدِيثٗا يُفۡتَرَىٰ وَلَٰكِن تَصۡدِيقَ ٱلَّذِي بَيۡنَ يَدَيۡهِ وَتَفۡصِيلَ كُلِّ شَيۡءٖ وَهُدٗى وَرَحۡمَةٗ لِّقَوۡمٖ يُؤۡمِنُونَ
Gomɗii wonii e qissaaji Nulaaɓe ɓen e yimɓe maɓɓe ɓen, e qissa Yuusufa on e musiɗɓe makko ɓen, waaju ngu joomiraaɓe haqqillaaji hisuɗi ɓen waajitorta. Alqur'aana yewtunde fii mun nden wonaali yewtere fefindaande ɓakka e Alla. Ko nde woni, ko goonginnde defte jippiniraaɗe ka Alla ɗen, e fensitunde kala ko hatonjini e fensiteede immorde e ñaawooje e sari'aaji, e tinndinnde kala moƴƴere, e yurmeende wonannde yimɓe gomɗimɓe nde ɓen; ko kamɓe nafitorta nde.
Tafsiran larabci:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• أن الداعية لا يملك تصريف قلوب العباد وحملها على الطاعات، وأن أكثر الخلق ليسوا من أهل الهداية.
Noddoowo e diina alaa feere yiilirgol ɓerɗe yimɓe ɓen e ɗoftaare. Aayeeje ɗen hollii wonnde ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, ɓe jeyaaka e feewuɓe.

• ذم المعرضين عن آيات الله الكونية ودلائل توحيده المبثوثة في صفحات الكون.
Aayeeje ɗen hino feli ɗuurniiɓe e Maandeeji Alla ɗin ka Tagu, e dalilaaji bajjinirɗi Mo saakitaaɗi e Winndere nden.

• شملت هذه الآية ﴿ قُل هَذِهِ سَبِيلِي...﴾ ذكر بعض أركان الدعوة، ومنها: أ- وجود منهج:﴿ أَدعُواْ إِلَى اللهِ ﴾. ب - ويقوم المنهج على العلم: ﴿ عَلَى بَصِيرَةٍ﴾. ج - وجود داعية: ﴿ أَدعُواْ ﴾ ﴿أَنَا﴾. د - وجود مَدْعُوِّين: ﴿ وَمَنِ اتَّبَعَنِي ﴾.
O aaya( wi*u ngol ko laawolam) na moftii yoga e tugaale noddugol e diina, hino jeyaa e majje: a. Tuugagol e ɗoworde (miɗo noddira [yimɓe ɓen e diina Allah). b. Hara nden ɗoworde ko e ganndal mahii (e hoore hujja ɓannguɗo). c. woodeede Noddoowo heɓoo. d. Wooda kadi noddeteeɓe (e ɓen jokkuɓe lam).

 
Fassarar Ma'anoni Sura: Suratu Yusuf
Teburin Jerin Sunayen Surori Lambar shafi
 
Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - Teburin Bayani kan wasu Fassarori

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

Rufewa