क़ुरआन के अर्थों का अनुवाद - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - अनुवादों की सूची


अर्थों का अनुवाद सूरा: सूरा अन्-नबा   आयत:

Simoore kabaaru (darnga)

सूरा के उद्देश्य:
بيان أدلة القدرة على البعث والتخويف من العاقبة.
Hollirde dalillaaji waawde ummitinde e hulɓinirde battane.

عَمَّ يَتَسَآءَلُونَ
Ko ɓee sirkuɓe naamnandirta caggal de Alla neli e mum en nelaaɗo Makko-yo o his-
अरबी तफ़सीरें:
عَنِ ٱلنَّبَإِ ٱلۡعَظِيمِ
Hoɓe naamnandira kabaaru mawɗo on, oon woni Quraana tedduɗo tellinaaɗo e nelaaɗo mum en coomɗo kabaaru ummital.
अरबी तफ़सीरें:
ٱلَّذِي هُمۡ فِيهِ مُخۡتَلِفُونَ
O Quraana mbo ɓe luuri e mum e koɓe cifatoo mbo ko, wonde kombo mbilewu wolla jime wollo wageyaagal wolla tinndi adiiɓe.
अरबी तफ़सीरें:
كَلَّا سَيَعۡلَمُونَ
Wonah noɓe ngaaƴarii nih, ɓee fennuɓe qurana maɓe nganndu batte pennugol maɓɓe bonngol.
अरबी तफ़सीरें:
ثُمَّ كَلَّا سَيَعۡلَمُونَ
Refti teentana ɓe ɗuum.
अरबी तफ़सीरें:
أَلَمۡ نَجۡعَلِ ٱلۡأَرۡضَ مِهَٰدٗا
Mbela Min mbattaani leydi ndi keblaandi wonande ɓe, lobbundi ngam ñiiɓal mum en.
अरबी तफ़सीरें:
وَٱلۡجِبَالَ أَوۡتَادٗا
Min mbaɗi pelle ɗe penɗe na haɗa leydi ndi dimmbaade.
अरबी तफ़सीरें:
وَخَلَقۡنَٰكُمۡ أَزۡوَٰجٗا
Min tagi on onon yimɓe nooneeli: worɓe e rewɓe.
अरबी तफ़सीरें:
وَجَعَلۡنَا نَوۡمَكُمۡ سُبَاتٗا
Min mbaɗi ɗoyngol mon taƴaade gah e golle ngam pooftaɗon.
अरबी तफ़सीरें:
وَجَعَلۡنَا ٱلَّيۡلَ لِبَاسٗا
Min mbaɗi jemma o ko cuuroowo on hono niɓe jemma mbo cuurdaton awraali mon.
अरबी तफ़सीरें:
وَجَعَلۡنَا ٱلنَّهَارَ مَعَاشٗا
Min mbaɗi ñalawma o lefu faggitaade e yiilaade arsuka.
अरबी तफ़सीरें:
وَبَنَيۡنَا فَوۡقَكُمۡ سَبۡعٗا شِدَادٗا
Min mahi dow mon kammuuli jeeɗiɗi cattuɗi mahnga ñeeñuɗi gollal.
अरबी तफ़सीरें:
وَجَعَلۡنَا سِرَاجٗا وَهَّاجٗا
Min mbaɗi naange nge lampu cattuɗa kuɓɓam e njalbeendi.
अरबी तफ़सीरें:
وَأَنزَلۡنَا مِنَ ٱلۡمُعۡصِرَٰتِ مَآءٗ ثَجَّاجٗا
Min tellini ummaade e duule potɗe toɓde ndiyam njuppajam sanne.
अरबी तफ़सीरें:
لِّنُخۡرِجَ بِهِۦ حَبّٗا وَنَبَاتٗا
Ngam Min yaltina heen noone gabbe, e noone puɗi.
अरबी तफ़सीरें:
وَجَنَّٰتٍ أَلۡفَافًا
Min njaltina heen gese pilandirɗe leɓɗɗ ngam naatandirde cate mum.
अरबी तफ़सीरें:
إِنَّ يَوۡمَ ٱلۡفَصۡلِ كَانَ مِيقَٰتٗا
Pellet, ñalawma ceerndugol hakkunde tagaaɗe laatiima ko ka dotta e waktu mbo luutndataako.
अरबी तफ़सीरें:
يَوۡمَ يُنفَخُ فِي ٱلصُّورِ فَتَأۡتُونَ أَفۡوَاجٗا
Ñande Malayka o wutti e allaadu he wuttannde ɗimmere, ngaron-onon yimɓe- pelle pelle.
अरबी तफ़सीरें:
وَفُتِحَتِ ٱلسَّمَآءُ فَكَانَتۡ أَبۡوَٰبٗا
Kammu on uddite mbo wonta hono dame udditaaɗe.
अरबी तफ़सीरें:
وَسُيِّرَتِ ٱلۡجِبَالُ فَكَانَتۡ سَرَابًا
Pelle ɗe mbaɗaa jahooje haa ɗe ngonti punndi nduuyndi, ɗe mba*i hono merere.
अरबी तफ़सीरें:
إِنَّ جَهَنَّمَ كَانَتۡ مِرۡصَادٗا
Pellet yiite jahannama nge wontii tommbii nge.
अरबी तफ़सीरें:
لِّلطَّٰغِينَ مَـَٔابٗا
Nge wonanii bewɓe ɓe ruttorde kaɓe nduttato.
अरबी तफ़सीरें:
لَّٰبِثِينَ فِيهَآ أَحۡقَابٗا
ɓe ñiiɓa toon yontaaji ɗi ngalah happu.
अरबी तफ़सीरें:
لَّا يَذُوقُونَ فِيهَا بَرۡدٗا وَلَا شَرَابًا
ɓe meeɗatah toon henndu ɓuuɓndu ustooru nguli Sa*iir, wonah ndiyam ɓuuɓɗam kono dakmitire.
अरबी तफ़सीरें:
إِلَّا حَمِيمٗا وَغَسَّاقٗا
ɓe meeɗatah si wonah ndiyam ngulɗam jaw, e ƴiiƴiiri ciiwatoondi e yimɓe yiite.
अरबी तफ़सीरें:
جَزَآءٗ وِفَاقًا
Njobdi yaadundi e koɓe wonno ko e dow mum ummaade e keefeeru e majjere.
अरबी तफ़सीरें:
إِنَّهُمۡ كَانُواْ لَا يَرۡجُونَ حِسَابٗا
Pellet ɓe e aduna ɓe kulaano haasboore Alla ka laakira, sabu ɓe ngoonɗinaani ummital, siɓe ngoonɗinna ummital ɓe ngoonɗinatna Alla, ɓe golla ko moƴƴi.
अरबी तफ़सीरें:
وَكَذَّبُواْ بِـَٔايَٰتِنَا كِذَّابٗا
ɓe penni aayeeje Amen tellinaaɗe e Nelaaɗo Amen pennugol.
अरबी तफ़सीरें:
وَكُلَّ شَيۡءٍ أَحۡصَيۡنَٰهُ كِتَٰبٗا
Kala huunde e golle mum en Min tonnggiɗe Min limi, tawa na winnda e ɗeri golle mum en.
अरबी तफ़सीरें:
فَذُوقُواْ فَلَن نَّزِيدَكُمۡ إِلَّا عَذَابًا
Meeɗe -onon bewbe- ɗee lepte duumiiɗe, Min ɓeydantah on si wonah lepte e dow lepte mon.
अरबी तफ़सीरें:
इस पृष्ठ की आयतों से प्राप्त कुछ बिंदु:
• إحكام الله للخلق دلالة على قدرته على إعادته.
Hiilndaade Alla tagoore nde ko daliil hattande Mbo ruttude nde caggal maayde.

• الطغيان سبب دخول النار.
Bewre ko sabaabu naatde yiite.

• مضاعفة العذاب على الكفار.
Sowande heeferɓe lepte.

إِنَّ لِلۡمُتَّقِينَ مَفَازًا
Pellet na woodani hulirɓe Alla siinude ko O yamiri e accude ko O haɗi, nokkere malal nde mbo ɓe ndañata faalee mum en ko ɗuum woni aljanna.
अरबी तफ़सीरें:
حَدَآئِقَ وَأَعۡنَٰبٗا
Gese e inabeeje.
अरबी तफ़सीरें:
وَكَوَاعِبَ أَتۡرَابٗا
E ƴoolnuɓe fotɓe duuɓi.
अरबी तफ़सीरें:
وَكَأۡسٗا دِهَاقٗا
E kaas dolo keewɗo.
अरबी तफ़सीरें:
لَّا يَسۡمَعُونَ فِيهَا لَغۡوٗا وَلَا كِذَّٰبٗا
Ɓe nanatah ka aljanna haala meere, wolla fenaande, ɓe penandirtah.
अरबी तफ़सीरें:
جَزَآءٗ مِّن رَّبِّكَ عَطَآءً حِسَابٗا
ɗum fof ko dokke Alla jonɗe.
अरबी तफ़सीरें:
رَّبِّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَيۡنَهُمَا ٱلرَّحۡمَٰنِۖ لَا يَمۡلِكُونَ مِنۡهُ خِطَابٗا
jom kummuuli e leydi e ko woni hakkunde mum en, jurmotooɗo aduna e laakara, denndaangal ko woni e kammu e leydi ngalah hakke naamnaade Mbo si wonah O sakkitan ɓe ɗuum.
अरबी तफ़सीरें:
يَوۡمَ يَقُومُ ٱلرُّوحُ وَٱلۡمَلَٰٓئِكَةُ صَفّٗاۖ لَّا يَتَكَلَّمُونَ إِلَّا مَنۡ أَذِنَ لَهُ ٱلرَّحۡمَٰنُ وَقَالَ صَوَابٗا
Ñande jibriil ummii tawa malayka en na waɗi saffeeli, ɓe haalatah e tefande hay gooto si wonah mbo jurmotooɗo sakkitani tefoore, o haala ko feewi, ko ɗuum woni konngol tawhiid.
अरबी तफ़सीरें:
ذَٰلِكَ ٱلۡيَوۡمُ ٱلۡحَقُّۖ فَمَن شَآءَ ٱتَّخَذَ إِلَىٰ رَبِّهِۦ مَـَٔابًا
ɗuum ko cifanaɗon woni ñalngu mbo alah sikke gargol mammba, mbo faala daɗde e lepte Alla yo o nanngir laawol golle lobbe ɗe Alla welete faade heen.
अरबी तफ़सीरें:
إِنَّآ أَنذَرۡنَٰكُمۡ عَذَابٗا قَرِيبٗا يَوۡمَ يَنظُرُ ٱلۡمَرۡءُ مَا قَدَّمَتۡ يَدَاهُ وَيَقُولُ ٱلۡكَافِرُ يَٰلَيۡتَنِي كُنتُ تُرَٰبَۢا
Min njeertanii on-onon aade en- lepte ɓadiiɗe yande, ñande aade ndaari ko gollunoo ko ka aduna, keefeero o wiya ngam wooɗeede iwde e lepte: haaniina mi wonta leydi hono no kulle ɗe nih, saanga nde ɗe mbiyate: ngontee leydi.
अरबी तफ़सीरें:
इस पृष्ठ की आयतों से प्राप्त कुछ बिंदु:
• التقوى سبب دخول الجنة.
Kulol Alla na wona sabaabu naatde aljanna.

• تذكر أهوال القيامة دافع للعمل الصالح.
Siftorde kul huli darnga na waawi duñde faade e golle lobbe.

• قبض روح الكافر بشدّة وعنف، وقبض روح المؤمن برفق ولين.
Tamde fittaandu keefeero no sattiri, e tamde fittaande goonɗindo e newaare.

 
अर्थों का अनुवाद सूरा: सूरा अन्-नबा
सूरों की सूची पृष्ठ संख्या
 
क़ुरआन के अर्थों का अनुवाद - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - अनुवादों की सूची

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

बंद करें