Check out the new design

Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano * - Indice Traduzioni


Traduzione dei significati Sura: Al-An‘âm   Versetto:
وَهُوَ ٱلَّذِي يَتَوَفَّىٰكُم بِٱلَّيۡلِ وَيَعۡلَمُ مَا جَرَحۡتُم بِٱلنَّهَارِ ثُمَّ يَبۡعَثُكُمۡ فِيهِ لِيُقۡضَىٰٓ أَجَلٞ مُّسَمّٗىۖ ثُمَّ إِلَيۡهِ مَرۡجِعُكُمۡ ثُمَّ يُنَبِّئُكُم بِمَا كُنتُمۡ تَعۡمَلُونَ
Ko Alla woni Ƴettitoowo pittaali mon ɗin tuma ɗaanotoɗon, ko Kanko kadi Anndi ko faggitiɗon e golle nder ñalorma on. Hooti O Immintina on e ñalorma on ɓaawo nde O Ɗanninnoo on fii no toppitoron golle mon. Si lajal mon ngal timmii, ontuma Mooɓitoyay on ka Makko Ñalnde Darngal, hooti O Yeetitoo on kon ko gollaynoɗon ka aduna, O Yoɓita on ɗum.
Esegesi in lingua araba:
وَهُوَ ٱلۡقَاهِرُ فَوۡقَ عِبَادِهِۦۖ وَيُرۡسِلُ عَلَيۡكُمۡ حَفَظَةً حَتَّىٰٓ إِذَا جَآءَ أَحَدَكُمُ ٱلۡمَوۡتُ تَوَفَّتۡهُ رُسُلُنَا وَهُمۡ لَا يُفَرِّطُونَ
Ko Kanko Alla woni Fooluɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Foolirɗo hannduyee Seniiɗo On. Himo Nulira e mo'on malaa'ikaaɓe tedduɓe, ɓe lima golle mon haa laje mon ɗen timma, ɓe ƴettita on, kamɓe ko ɓe hunnooɓe ko ɓe yamiraa.
Esegesi in lingua araba:
ثُمَّ رُدُّوٓاْ إِلَى ٱللَّهِ مَوۡلَىٰهُمُ ٱلۡحَقِّۚ أَلَا لَهُ ٱلۡحُكۡمُ وَهُوَ أَسۡرَعُ ٱلۡحَٰسِبِينَ
Hooti ɓen ƴettitanooɓe ruttitee ka Alla, jeyɗo ɓe on e hoore goonga fii yo O Yoɓituɓe golle maɓɓe. Ko Kanko woodani ñaawoore nunɗunde nden e maɓɓe, ko Kanko kadi ɓuri yaawude ñaawugol golle mon ɗen.
Esegesi in lingua araba:
قُلۡ مَن يُنَجِّيكُم مِّن ظُلُمَٰتِ ٱلۡبَرِّ وَٱلۡبَحۡرِ تَدۡعُونَهُۥ تَضَرُّعٗا وَخُفۡيَةٗ لَّئِنۡ أَنجَىٰنَا مِنۡ هَٰذِهِۦ لَنَكُونَنَّ مِنَ ٱلشَّٰكِرِينَ
Maakan ɓee sirkooɓe an Nulaaɗo : "Ko hommbo daɗndata on niɓe njorndi e maayo?" Hiɗon noddira Mo yankinaare ka kene e ka gunndoo : "Si Joomi amen daɗndii men halkagol, ma men jeye e ɓen yettooɓe Neemaaji Makko ɗin e dow amen, wonnde men rewtaa ko woori Mo".
Esegesi in lingua araba:
قُلِ ٱللَّهُ يُنَجِّيكُم مِّنۡهَا وَمِن كُلِّ كَرۡبٖ ثُمَّ أَنتُمۡ تُشۡرِكُونَ
Maakan ɓe an Nulaaɗo : "Ko Alla woni Daɗndoowo on e ɗum, O Hisina on e kala ngoƴo. Refti onon hiɗon kafida Mo e goɗɗum goo tuma weltiɗon, hara tooñitagol ɓuray na ɗen kuuɗe mon?!".
Esegesi in lingua araba:
قُلۡ هُوَ ٱلۡقَادِرُ عَلَىٰٓ أَن يَبۡعَثَ عَلَيۡكُمۡ عَذَابٗا مِّن فَوۡقِكُمۡ أَوۡ مِن تَحۡتِ أَرۡجُلِكُمۡ أَوۡ يَلۡبِسَكُمۡ شِيَعٗا وَيُذِيقَ بَعۡضَكُم بَأۡسَ بَعۡضٍۗ ٱنظُرۡ كَيۡفَ نُصَرِّفُ ٱلۡأٓيَٰتِ لَعَلَّهُمۡ يَفۡقَهُونَ
Maakan ɓe an Nulaaɗo : "Ko Alla woni Hattanɗo nulugol e mo'on lepte ardiranayɗe on dow -wano kaaƴe maa haacaango ekn, maa ardira on senndo ley -wano dillere leydi maa bappitagol, maa Jillindira hakkunde mon, kala mo'on jokka beleeɗe, watton wartindirde". Taskii an Nulaaɗo, no Men Yiltindiranta ɓe Aayeeje ɗen Men Ɓannginiraɗe fii no ɓe faamira kon ko adduɗaa.
Esegesi in lingua araba:
وَكَذَّبَ بِهِۦ قَوۡمُكَ وَهُوَ ٱلۡحَقُّۚ قُل لَّسۡتُ عَلَيۡكُم بِوَكِيلٖ
Yimɓe maa ɓen fennii ndee Al Qur'aanaare, hara non ko nde goonga immorde ka Alla. Maakan ɓe an Nulaaɗo : "Mi wonaali fawtiiɗo on, min ko mi jertinoowo on tun e lepte tiiɗuɗe".
Esegesi in lingua araba:
لِّكُلِّ نَبَإٖ مُّسۡتَقَرّٞۚ وَسَوۡفَ تَعۡلَمُونَ
Kala kumpital no mari ñiiɓirde mun e timmoode mun : wano ruttorde mon e battane mon. Arma anndon ɗum tuma immintinaɗon Ñalnde Darngal.
Esegesi in lingua araba:
وَإِذَا رَأَيۡتَ ٱلَّذِينَ يَخُوضُونَ فِيٓ ءَايَٰتِنَا فَأَعۡرِضۡ عَنۡهُمۡ حَتَّىٰ يَخُوضُواْ فِي حَدِيثٍ غَيۡرِهِۦۚ وَإِمَّا يُنسِيَنَّكَ ٱلشَّيۡطَٰنُ فَلَا تَقۡعُدۡ بَعۡدَ ٱلذِّكۡرَىٰ مَعَ ٱلۡقَوۡمِ ٱلظَّٰلِمِينَ
An Nulaaɗo, si a yi'ii sirkooɓe ɓen no wowla e Aayeeje Amen ɗen jalkita, haray woɗɗito ɓe haa ɓe naatana yeewtere goo. Si seytaane yejjitinii ma haa a jooɗodii e maɓɓe, hooti anndituɗaa, hara immo ɗon kisan, wata a jooɗido e jaggitooɓe ɓen.
Esegesi in lingua araba:
Alcuni insegnamenti da trarre da questi versi sono:
• إثبات أن النومَ موتٌ، وأن الأرواح تُقْبض فيه، ثم تُرَد عند الاستيقاظ.
Ko tabintingol wonnde ɗaanagol ko maayde, e wonnde pittaali ɗin ƴettite ontuma, refti ɗi artiree ka finugol.

• الاستدلال على استحقاق الله تعالى للألوهية بدليل الفطرة، فإن أهل الكفر يؤمنون بالله تعالى ويرجعون لفطرتهم عند الاضطرار والوقوع في المهالك، فيسألون الله تعالى وحده.
Tinndingol wonnde ko Alla hanndi e reweede sabu Tagugol ngol. Heeferɓe ɓen non hino gomɗina Alla ɓe ruttitoo e Makko e kala halkaare, ɓe toroo Alla tun.

• إلزام المشركين بمقتضى سلوكهم، وإقامة الدليل على انقلاب فطرتهم، بكونهم يستغيثون بالله وحده في البحر عند الشدة، ويشركون به حين يسلمهم وينجيهم إلى البر.
fawde Sirkooɓe ɓen e loowdi maɓɓe e darnude daliil waylaade neesu maɓɓe bayliiɗo, sabu hiɓe faabinora Alla ka maayo tuma ɓe saɗtiraa, ɓe sirkana Mo tuma nde O Daɗndi ɓe ka njoorndi.

• عدم جواز الجلوس في مجالس أهل الباطل واللغو، ومفارقتُهم، وعدم العودة لهم إلا في حال إقلاعهم عن ذلك.
Dagotaako jooɗodagol e yimɓe meerente ɓen si wanaa hara feere mun alaa.

 
Traduzione dei significati Sura: Al-An‘âm
Indice delle Sure Numero di pagina
 
Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano - Indice Traduzioni

Emesso dal Tafseer Center per gli Studi Coranici.

Chiudi