Soni chipiimo (chakupimila masengo ga ŵandu) lyele lisikulyo chichiŵa chakuonaonape (changali chinyengo),[2] sano ŵayikasitope ipiimo yao (yamasengo gambone), basi ŵanganyao ni ŵachakaŵe ŵakupunda.
(7:2) Masengo ni iŵecheto ya ŵanache ŵa Adam ichipimidwa: Akusimulila Abu Huraira رضى الله عنه yanti: Ntume ﷺ jwatite: “Maloŵe gaŵili gaŵele gakunonyeledwa kwa (Allah) Jwaukoto wejinji, gakwepepala pa lulimi, nambo gakusitopa nnopa pa sikelo. Maloŵe gakwe nigakuti: “Subhâna Allahi-wa bihamdihi – Subhâna Allahil-‘Azîm.” (Kuswejela nikwakwe Allah nambo soni lumbili losope lwene alapikwe Jwalakwe – Kuswejela nikwakwe Allah Jwankulungwa nnope.) (Swahîh Al-Bukhârî, Hadith No. 7124)
Nambo ŵayikapepuche ipiimo yao (yamasengo gambone), basi ŵanganyao ni aŵala ŵalipelelwekasisye achimisyene ligongo lya lupuso lwaŵaliji nkugatenda ma Ȃya Getu.
Soni chisimu twan'gumbile ŵanganyammwe (babaŵenu Adam), kaneka ni kunkolosya (pakumpa kaoneche kachimundu), kaneko ni twatite kwa Achimalaika: “Mwasujudilani Adam.” Basi wosope ni ŵasujudu kusigala Ibulisu, nganaŵa mwa akusujudu.
“Kaneka chinaayichilileje kwene cham'bujo mwao ni chamunyuma mwao, kwisa soni chakun'dyo kwao ni chakunchiji kwao, soni ngamwasimana ŵajinji mwajamanjao ali ŵakutogolela.”
Kaneko (Allah jwatite kwa Adam): “E mmwe Adam! Tamani mmwejo ni ŵankwenu mu Litimbe lya ku Mbepo, basi n’dyeje palipose pansachile, nambo ngasinchiŵandichila achi chitelachi ntakuŵa muŵakulitenda lupuso.”
Basi ni jwaatulwisye (pa uchimbichimbi wao) mwakwanyenjelela. Basi pandema jaŵapasyisye (isogosi ya) chitelacho, waonechele kukwao umakonope wao, ni ŵatandite kulinyambatika masamba ga mu Litimbemo, ni jwaaŵilasile M'mbuje gwao (juchitiji): “Ana nganinankanya ŵanaŵaŵilimmwe achi chitelachi, ni kunsalila kuti chisimu shetani kukwenu ni mmagongo jwakuonechela?”
E jenumanja ŵanache ŵa Adam! Chisimu tuntuluchisye iwaalo yaikusisa umakonope wenu nikuŵa soni ipeto (yakulipetela nayo), nambo iwaalo ya woga (wakun'jogopa Allah mpela chikulupi ni masengo gambone), yele ni yaili yambone nnope. Yalakweyo ili mu imanyisyo ya Allah kuti ŵanganyao aŵe ŵakumbuchila.
Soni naga atesile chakunyalaya akasatiji: “Twasimene achatati ŵetu achitenga chalakwechi, nombenajo Allah atulamwile chelechi.” Jilani: “Chisimu Allah jwangalamula yakunyalaya. Ana mkum'bechetela Allah yangankuimanyilila?”
E jenumanja ŵanache ŵa Adam! Ndema jilijose jakum'bichilila achimitenga ŵakuumila mwa jenumanja, ni kunsimbilaga ma Ȃya Gangu (mwajitikani), sano ŵaligosile (kuilemwa) ni kwilanya (itendo yao), basi ngaaja kuŵa ni woga soni ngaaja kuŵa ŵakudandaula.
Chisimu aŵala ŵaakaaniile ma Ȃya Getu ni kulikwesya nago, ngasaugulilidwa milango ja kwinani, soni ngasajinjila ku Mbepo mpaka jikajinjile ngamiya pebowo lyasingano (yaili yangakomboleka), soni iyyoyopeyo ni yatukutiji pakwalipila akuleŵa.
Ni tuchityosya yayaliji m’mitima mwao ya utinda (waŵatindanaga pa duniya), sulo sinankujilima cha pasi pao, ni tachiti: “Lumbili losope lwene alapikwe Allah Ajula jwaŵatujongolele kuyalakweyi, soni nganganituŵa ŵanti nikongoka ingaŵe yanti Allah nganatujongola. Chisimu achimitenga ŵa M’mbuje gwetu pamasile paŵayiche ni yakuona.” Ni chachiŵilanjidwa (pakwasalila yanti): “Jalakweji ni Mbepo jan'jinjisyidwe majumba ligongo lya yamwaliji nkutenda.”
Soni ŵandu ŵa ku Mbepo tachaŵilanga ŵandu ŵa ku Moto (achitiji): “Chisimu uwwe tuisimene yaŵatupaga chilanga Ambuje ŵetu kuti yakuona, ana nombe ŵanganyammwe iyyisimene yaŵampaga chilanga Ambuje ŵenu kuti yakuona?” Ŵanganyao tachiti (pakwanga): “Elo.” Basi ni tachijenesya nkwenesya chilikati chao yanti: “Malweso ga Allah gali pa ŵalupuso.”
“Aŵala ŵaŵaliji nkusiŵilila (ŵandu kuti akajenda) petala lya Allah ni kusachililaga ali alipombotesye (litalalyo), soni ŵanganyao ŵaliji ali nkukanila ya Akhera.”
Soni chilikati chao (cha ŵandu ŵa ku Mbepo ni ŵa ku Moto), chipakaŵe pana uŵigo (chachili chikwesya), soni pachanya pa chikwesya, paachiŵa pana ŵandu (ŵakulandana itendo yao yambone ni yakusakala) ŵachachiŵa ali nkwamanyilila wosope (ŵandu ŵa ku Mbepo ni ŵa ku Moto) ni imanyilo yao. Ni tachaŵilanga ŵandu ŵa ku Mbepo (achitiji): “Ntendele uŵe kukwenu.” Chachiŵa nkanajijinjile (Mbepojo) nambo ali akwete tama (janti tajijinjile).
Soni ŵandu ŵa pa chikwesya chachaŵilanga ŵandu (ŵa ku Moto) ŵachachamanyilila ni imanyilo yao achitiji: “Nganiunkamuchisya winji wenu ula namuno ayila yamwaliji nkulikwechesya nayo.”
“Ana ŵanyaŵa ngaŵa ni aŵala ŵamwalumbililaga yanti Allah nganaŵa ŵatendele chanasa? (Nnole! Iŵechetedwetu kukwao yanti): ‘Jinjilani ku Mbepo, ngam'ba ni woga soni ngam'ba ŵakudandaula.”
Aŵala ŵaŵajitesile dini jao kuŵa chanache ni masanje, ni wanyenjile umi wa duniya. Basi lelo chitwaliŵalile yaŵatite pakukuliŵalila kusimana nalyo lisiku lyao lyeleli, ni yaŵatiji pakanila ma Ȃya Getu.
Soni chisimu pamasile patuiche nacho kukwao chitabu (cha Qur’an) chatuchigopolenye mwa umanyilisi, kuŵa chongolo kwisa soni chanasa kwa ŵandu ŵaakukulupilila.
Chisimu M'mbuje gwenu ni Allah Ajula juŵagumbile mawunde ni mataka m'moŵa nsano nalimo, kaneka ni jwatenjele pa Arishi (Chindanda Chaulungu). Akuchitendaga chilo kuŵa chakuwuunichila muusi ni chikasaukuyaga mwa chitemachitema (iyyopeyo soni muusi kuchiunichila chilo ni ukasachikuyaga mwa chitemachitema), soni (agumbile) lyuŵa ni mwesi kwisa soni ndondwa, (yosope) ijepepasyidwe kwa (kuya) chilamusi Chakwe. Manyililani yanti gumba ni Kwakwe kwisa soni ulamusi, anyakwiche Allah (pa uchimbichimbi ni upile) M'mbuje jwa iwumbe (yosope).
Soni Jwalakwe ni Ajula jwaakujitumisyaga mbungo kuŵa chisengwasyo paujo pa ukoto Wakwe (wula nkanijigwe), mpaka pati jili jitwichile (mbungojo) maunde Gausito, tukasajitumisyaga ku chilambo chachiwe. Basi ni tukasatulusyaga mesi (gawula) kwalakweko, basi ni galakwego tukasakoposyaga isogosi yantundu uliose, iyyoyopeyo ni yatuchiti pakwakoposya ŵawe (m’malembe). (Yosopeyi) kuti jenumanja M'be ŵakumbuchila.
“Ana nkusimonga kum'bichilila kwenu chikumbusyo kuumila kwa M'mbuje gwenu kupitila mwa mundu jwakutyochela mwa jenumanja, kuti antetele, ni kuti n'jogope, soni nikuti ŵanganyammwe ntendeledwe chanasa?”
Nambo ŵankaaniile, basi ni twankulupwisye jwalakwe ni aŵala ŵaŵaliji najo imo m’chombo, ni twamisyisye aŵala ŵaŵaakaaniile ma Ȃya Getu. Chisimu ŵanganyao ŵaliji ŵandu ŵangalola.
Ana nkusimonga kum'bichilila kwenu chikumbusyo kuumila kwa M'mbuje gwenu kupitila mwa mundu jwakutyochela mwa jenumanja kuti antetele? Soni kumbuchilani ndema jaŵam'bisile jenumanja kuŵa ŵawinjila panyuma pa ŵandu ŵa Nuhu, ni an'jonjechesye kusapanguka mu kagumbidwe (pakumpa ilu yamachili, yekulungwakulungwa soni yeleuleu), basi kumbuchilani indimba ya Allah kuti m'be ŵakupunda.”
Jwalakwe jwatite: “Pamasile pa in'gwilile ilagasyo kwisa soni gasabu kuumila kwa M'mbuje gwenu. Ana nkukangana none pa mena gamwagambile kugakolanga ŵanganyammwe ni achatatiŵenu (pa isanamu yankuigalagatila), kutendaga Allah nganatulusya pa galakwego umboni uliose (wakulosya kuti gelego mena ga milungu jakuŵajilwa kujigalagatila)? Basi jembecheyani, chisimu une ndili mwa akwembecheya namwe.”
Basi ni twankulupwisye jwalakwe ni aŵala ŵaŵaliji najo imo ni chanasa chakuumila Kukwetu, ni twakatile njiga sya aŵala ŵaŵaakaaniile ma Ȃya Getu (pakuwa wosope ŵene), soni nganaŵa ŵakulupilila.
“Soni kumbuchilani ndema jaŵam'bisile jenumanja kuŵa ŵawinjila panyuma pa achina Adi, ni antaamiiche ndamo jambone pachilambo, nkulitaŵila majumba gamakulungwakulungwa muiŵata yakwe, soni ni nkusepa m’matumbi majumba, basi kumbuchilani indimba ya Allah, ni nkalapwaga pachilambo pakuwatanganya.”
“Soni ngasintamaga petala palipose nikwajogoyaga (ŵandu), soni ni kwasiŵililaga kwitala lya Allah ŵandu ŵankulupilile Jwalakwe, ni kusachililaga n'di nlipombotesye (litalalyo), soni kumbuchilani ndema jamwaliji ŵansakato kaneka niŵantupiye. Soni nnole mujaŵelele mbesi ja akuwatanganya.”
“Soni naliŵaga likuga line mwa jenumanja liukulupilile (utenga) wandumisyidwe nao, sano likuga line ni nganilikulupilila, basi pililani mpaka Allah ajilanye chilikati chetu, soni Jwalakwe ni Jwambone nnope mwa akwilanya (magambo).”
“Chisimu chituŵe tunsepele Allah unami naga tuli tuwujile ku dini jenu panyuma panti Allah ali atujokweleko, soni ngaŵa nkuŵa kukwetu yakuwujila kwalakweko ikaŵeje naga Allah Ambuje ŵetu ali asachile, Ambuje ŵetu atenjele paumanyilisi wakuchimanya chilichose, kwa Allah pe ni kwatujeegamiile, Ambuje ŵetu! Jilanyani chilikati chetuwe ni ŵandu ŵetu mwakuonaonape, soni Mmwejo ni Ŵambone nnope mwa akwilanya.”
Kaneka twagalausyaga pamalo pa yakusakala ni kuŵikapo yambone (twatyochesyaga ulanda ni makungugo nkanakulupililepe), mpaka ŵatupaga (ni kutupa soni ipanje yao), ni ŵaikanaga mwakuŵecheta yanti: “(Ata kalakala ni iyyiyipeyi) makungu ni ntendele yapataga achatati ŵetu (makunguga ngaŵa ligongo lya ukafili.)” Basi ni twakwembekanyaga mwachisupuchisya akakumanyilila.
Soni ingaŵe yanti achimisyene misio ŵakulupilile ni kuŵa ni woga (wakun'jogopa Allah), chisimu tungaugulile upile kuumila kwinani ni pasi, nambo kuti ŵakaaniile, basi ni twakwembekenye ligongo lya yaŵaliji nkupanganya.
Jalakwejo nimisi jatukunsimbila sine mwa ngani syakwe, soni chisimu chene achimitenga ŵao ŵaichilile ni ilosyo yakuonechela palangulangu, basi ni nganaŵa ŵanti ni kuikulupilila yaŵaikanile kala, iyyoyopeyo niyakasatiji Allah pakudinda m’mitima ja achimakafili.
Kaneka panyuma pao (achimitenga ŵasalidweo), twantumisye Musa ni isimosimo Yetu kwa Firiauna ni nduna syakwe, basi ni ŵaitesile lupuso pakuikana, basi nnole mujaŵelele mbesi ja akuwatanganya.
Firiauna jwatite: “Ana munkulupilile jwalakweju une nkaninampe lusa? Chisimu aga ni malindi gantesile ŵanganyammwe mu nsindamu kuti mwakoposyemo achinsyene (nintawale jemanja), basi pangakaŵapa chiyyimanye (yachinantende).”
Musa jwatite kwa ŵandu ŵakwe: “Ŵendani chikamuchisyo kwa Allah soni pililani, chisimu chilambochino cha Allah chaachipeleche kwa ŵaakwasaka mwa achikapolo Ŵakwe kuŵa ŵawinjila. Soni mbesi (jambone) jili kwa ŵandu ŵawoga (wakun'jogopa Allah).”
Basi (ŵaliji ŵanti) naga umbone waichililemo ŵatiji: “Yetuwe ni yeleyayi.” Nambo naga kwapata yakusakala, niŵantutilaga chitapani Musa ni ŵali najo imo (kuti ni ŵaakwatapanya). Manyililani yanti chitapani chao chili kwa Allah (ligongo lya itendo yao yangalumbana), nambo kuti ŵajinji mwa ŵanganyao ngakumanyilila.
Basi ni twatumichisye ŵanganyao chigumula, sombe, njipi, mola kwisa soni myasi (kuŵa malundelunde ga) ilosyo yakuonechela, basi ni ŵalikwesyisye ni ŵaliji soni ŵandu ŵakuleŵa.
Basi ni twauchisye mbusyo ŵanganyao (syakupoteka nnope), mwanti twamisyisye m'mbwani ligongo lyanti ŵanganyao ŵakaaniile ilosyo Yetu, niŵaliji soni ali nkuikwanjila.
Ni twatesile ŵandu aŵala ŵaŵaliji nkuonedwa mpela ŵangalikombolela (ligongo lya ukapolo ŵali ŵanache ŵa Israila) kuŵa ŵawinjila kungopoko kwa chilambo (cha Shami) ni kungapililo kwakwe akula kwatwatasileko upile, ni lyakalulile liloŵe lya Ambuje ŵenu lyalili lyambone[4] kwa ŵanache ŵa Israila ligongo lya kupilila kwao, soni ni twagajonasile masengo gaŵaliji nkupanganya Firiauna ni ŵandu ŵakwe (mpela ga unamalima) kwisa soni majumba gaŵaliji nkwimika njo!
(7:4) Liloŵe lyakwe nilyanti: “Nitwasachile kwatendela yaukoto aŵala ŵaŵatondoyedwe machili pa chilambo, ni kwatenda kuŵa achinnongola, ni kwatenda soni kuŵa ŵawinjila.” Ȃya ja (28:5).
Ni twampele chilanga Musa cha ilo makumi gatatu (kuti atende ibada kaneko tumpe Taurat), ni twaikwanilisye ni (ilo ine) likumi, ni jakwanile ndema jachilanga cha Ambujegwe (chakuja kumpa Tauratijo) mu ilo makumi ncheche. Musa ni jwatite kwa nchimwenegwe Haruna: “Tamilani chitengu changu pa (kwalongolela) ŵandu ŵangu soni kolosyani, ni ngasinkuya litala lya akuwatanganya.”
Sano ndema ja jwaiche Musa pamalo gachilanga Chetu, Ambujegwe nikuŵecheta najo, jwatite: “Ambuje ŵangu! Lilosyani kukwangu kuti nam'bone.” Jwalakwe jwatite: “Nganim'ba mumbweni, nambo lilolani litumbi, naga litamilichiche pamalo pakwe chinkomboleche kumbona.” Basi ndema ja ŵalionesye Ambujegwe kwitumbi[5] ŵalitesile kuŵa lyakusyajika, sano Musa ni jwagwile kwakomoka. Basi ndema ja jwasisimwiche jwatite: “Kuswejela ni Kwenu! Ndesile toba kukwenu, soni une ni jwandanda mwa akukulupilila.”
(7:5) Allah jwalionesye kwitumbi niupande wannono wa Jwalakwe, mwanti upande wajwalionesye naowo walandanaga unandi wakwe ni lusonga lwa kachala kanyonje. Ayi ili mwajwaŵechetele Ntume ﷺ ndema ja jwasoomile jele Ȃyaji. (Tirmidh, Hadith No. 3074 ).
(Allah) jwatite: “E mmwe Musa! Chisimu Une nansagwile mmwejo mwa ŵandu (wosope), kunsagulila utenga Wangu ni kuŵecheta Kwangu (nomwe), basi pochelani yanampeleyi ni m'be mu ŵakutogolela.”
Ni twannembele jwalakwejo m’maubawu kuumila mu chindu chilichose chiigaanyo, ni kusalichisya kwa chindu chilichose, (ni kuntenda kuti): “Basi gakamulisyani mwamachili, ni mwalamuleje ŵandu ŵenu kuti agakamulisyeje mwaumbone wakwe wannope. Pangakaŵapa chinannosye misi ja ŵakunyosya.”
Ni ŵaalitendele ŵandu ŵa Musa panyuma pakwe (jwele ali apite kwitumbi kuupochela Taurat) kuumila mu ipeto yao (ya golodi ni silifa) kang'ombe (kuŵa kannungu kao), kakaakwete chiŵiliŵili chachakoposyaga liloŵe (mpela chawumi), ana nganayionaga ŵanganyao yanti kalakweko nganikaŵechetekasyaga soni nganikaajoongolelaga kwitala (lililyose)? Ŵalitendele kalakweko (kuŵa kannungu kao) ni ŵaliji ŵakulitenda lupuso.
Sano ndema ja jwaujile Musa ku ŵandu ŵakwe juli jugasabiche ni kupwelembwesuka, jwatite: “Kaje kusakala yamwasigele nchitendaga panyuma pangu! Ana nkulumisye chilamusi cha M’mbuje gwenu (pakulitendela yenuyenupe nkaniyyimanye yatannamule)?” Ni jwaponyisye (pasi) maubawu, kaneka nijwakamwile ntwe wa nchimwenegwe ni kuuwutila kukwakwe. (Haruna) jwatite: “Mwanache jwa mama! Chisimu ŵandu ŵambweni ungali machili, mwanti ŵasigele panandi kuti ambulaje, basi nkaasengwachisya amagongo pa une (pakumba ipotesi), soni nkambika pamo ni ŵandu ŵakulitenda lupuso.”
(Musa) jwatite: “Ambuje! Mungululuchilani une ni achimwene ŵangu, ni ntujinjisye mu chanasa Chenu, soni Mmwe ni Ŵachanasa channope kwapunda ŵachanasa wosope.”
Chisimu aŵala ŵalitendele kang'ombe (kuŵa kannungu kao), chijapate gasabu jakuumila kwa M’mbuje gwao kwisa soni kunyosyeka pa umi wa duniya, soni iyyoyopeyo niyatukutiji pakwalipila ŵakusepelela (unami mu Dini).
Sano ndema ja jatulele kwa Musa gasabu, jwagalokwete maubawu gala, soni m’malemba mwakwe mwaliji mwana chongolo kwisa soni chanasa kwa aŵala ŵali ni woga wakun'jogopa Mmbuje gwao.
“Aŵala ŵaakunkuya Ntenga, Ntume jwangapakombola kulemba ni kuŵalanga, ajula jwaakunsimana juli julembedwe kukwao mu Taurat kwisa soni mu Injil,[6] akwalamulaga kutenda yaukoto ni kwalekasyaga yangalumbana, ni akwakundisyaga yambone ni kwakanyaga yausakwa, ni akwatula misigo jao ni makongwa gagaliji pa ŵanganyao (malamusi gakusausya kugakuya), basi aŵala ŵankulupilile jwalakwe (Muhammadi ﷺ) ni kunchimbichisya ni kunkamuchisya ni kuya lilanguka (Qur’an) lyalyatulusyidwe imo ni jwalakwe, ŵanganyao niŵali ŵakupunda.[7]”
(7:6) Mu Taurat kwisa soni mu Injil mukusimanikwa kusalidwa ya kwika kwa ntume jwambesi Muhammadi ﷺ namuno kuti itabuyo yesokonechele. (7:7) Mpela Deuteronomo 18:18-19; Masalimo 118:22-23; Yesaya 42:1-13; Habakuku 3:3-4; Mateyo 21:42-43; Yohane 14:15-17; Yohane 14:25-26; Yohane 16:7-14. Nnole soni ma Ȃya ga (3:70-71).
Jilani (mmwe Muhammadi ﷺ): “E jenumanja ŵandu! Chisimu une ni Ntenga jwa Allah kukwenu ŵanaose, Ajula jwauli Wakwe uchimwene wa kumawunde ni petaka, pangali nnungu jwine (jwakuŵajilwa kun'galagatila) ikaŵeje Jwelepejo, akupelekaga umi ni chiwa, basi munkulupililani Allah ni Ntenga Jwakwe, Ntume jwangapakombola kulemba ni kuŵalanga, ajula jwaakunkulupilila Allah ni maloŵe Gakwe, ni munkuyani kuti n'jongoche.”
Ni twaagaŵenye ŵanganyao ngosyo likumi kwisa siŵili kuŵa makuga (gekulungwakulungwa), ni twampele maloŵe Musa ndema jaŵam'bendile ŵandu ŵakwe mesi, kuti: “Putasyani simbo jenujo peganga.” Basi nisyaumile mwalakwemo sulo likumi kwisa siŵili, mwanti lukosyo lulilose lwamanyilile pakumwela pakwe. Soni twaaunichile ni m'bulili wa liunde, ni kwatuluchisya manna ni salwa, (nikwatenda kuti): “Lyagani mu yambone yatumpeleyi.” Ni nganatutenda lupuso Uwwe, nambo achimisyene ni ŵaŵaliji nkulitenda lupuso.
Soni (mwakumbusyani) ndema ja ŵagombelesye Ambuje ŵenu yanti; chisimu chene taŵeje ali nkwatumichisya (Ayudao) mpaka lisiku lya Kiyama ŵachaŵeje ali nkwapa ilagasyo yakusakala, chisimu Ambuje ŵenu ni Ŵachitema pakupeleka ipotesi, soni chisimu Ŵalakweo ni Ŵakululuka kusyene Ŵachanasa channope.
Ni twalekangenye (Ayudao) pa chilambo kuŵa mikutula-mikutula, ŵane mwa ŵanganyao ŵambone, nambo ŵane nganaŵa ŵanti iyyo, soni ni twalinjile ni yambone kwisa soni yakusakala kuti awujile (kwa Allah).
Mwaasoomelaani ŵanganyao abali ja ajula jwatwampele ma Ȃya Getu, basi jwele nikuliiwuulaamo, sano shetani niŵankuyiye (nikuŵa najo), basi ni jwaliji mu ŵakusokonechela.
Soni tungasache tunganyyakwile (pa uchimbichimbi) ni gele (ma Ȃyago), nambo kuti jwalakwe jwapendechele ku duniya ni kuya isako yakwe, basi chilandanyo chakwe chili chisawu mbwa janti nkujikalipilamo jikasapumasika (pakutiila) mwakoposya lulimi, natamuno kujileka (ngajikalipila) jikasapumasikape mwakoposya lulimi, chele ni chilandanyo cha ŵandu aŵala ŵaakaaniile ma Ȃya Getu, basi siimbaani ngani kuti ŵanganyao achetelele.
Soni Allah jukwete mena gambone nnope,[8] basi mum’bombani nago, ni mwaleche aŵala ŵaakugapombotasya mena Gakwe, chachilipidwa pa yaŵaliji nkupanganya.
(7:8) Allah jukwete mena gakwana lichila kutyosya lina limo (99). Akusimulila Abu Hurairah رضى الله عنه yanti: Ntenga jwa Allah ﷺ jwatite: “Allah jukwete mena makumi nsano na ncheche kwisa nsano na ncheche; lichila kutyosya lina limo. Jwalijose jwatagakulupilile mate gakwe ni kugakamulichisya masengo mugakusosekwela, takajinjile ku Mbepo.” (Swahîh Al-Bukhârî, Hadith No. 2585).
Ana ngaakuuona uchimwene wa kumawunde ni petaka, ni ichindu yosope yaagumbile Allah, soni yanti mwine komboleka kuŵa ndaŵi jao jakuwila jiŵandichile? Ana ni abalichi panyuma paaji (Quraniji) jatachijikulupilila?
Akum'buusya (mmwe Muhammadi ﷺ) ya ndema (jakwichila Kiyama kuti): “Jichiŵa chakachi?” Jilani: “Chisimu umanyilisi wakwe uli kwa Ambuje ŵangu pe. Pangali ŵampaka ajionesye papaswela ndaŵi jakwe ikaŵeje Jwalakwe. Jisitwepe kumawunde ni petaka. Ngasijim'bichilila ikaŵeje mwachisupuchisya.” Akum'buusya nti chisawu mmwejo m'bele ŵakuwuchilichisya ya jalakwejo (ni mpaka n'jimaanyi ndaŵi jakwe). Jilani: “Chisimu umanyilisi wakwe uli kwa Allah, nambo ŵandu ŵajinji ngaakumanyilila.”[9]
(7:9) Akusimulila Abdullah رضى الله عنه yanti: Ntenga jwa Allah ﷺ jwatite: “Makiyi ga yakusisika gali nsano: Chisimu Allah, Kukwakwepe ni kuuli umanyilisi wa ndaŵi (jakwichila Kiyama), Jwalakwe ni jwaakutulusyaga wula, soni ni jwaakumanyililaga yaili nyyitumbo. Ni ngakasamanyilila mundu jwalijose ichapanganye malaŵi, nambo soni mundu jwalijose ngakasamanyilila kuti chilambochi chachiwila. Chisimu Allah ni Jwakumanyilila nnope (ichindu), Jwasimanya abali syosope.” (31:34). (Swahîh Al-Bukhârî, Hadith No. 4351).
Basi ndema jaakwaapaaga mwanache jwambone (jwalungalunga) akasam'biichilaga Jwalakwe (Allah) ŵakamusyangana najo pa yajwapele, basi Allah jutalikangene kusyene ni yaakum'bwanganya nayo.
Soni naga gali gam'bichilile masongono gakusakala kuumila ku shetani, basi lijuyani mwa Allah, chisimu Jwalakwe ni Jwakupikanichisya, Jwakumanyilila nnope.
Chisimu aŵala ŵali ni woga (wakun'jogopa Allah) pati syakwaiye nganisyo syakusakala kuumila ku shetani, akasankumbuchilaga (Allah), basi ndaŵi jijojo ni akasasisinukukaga.
Soni naga nganimwaichilila (achimakafilio) ni chisimosimo akasatiji: “Uli ngalipanganyichisya chalakwe?” Jilani: “Chisimu une ngukuya yaikuuwulidwa kukwangu kuumila kwa Ambuje ŵangu, aji (Qur’aniji) jiŵele muli syakuumila kwa M’mbuje gwenu (Allah), soni chongolo ni chanasa kwa ŵandu ŵaakukulupilila.”
Soni mwakolanjeje Ambuje ŵenu (Allah) mu ntima mwenu, mwakulinandiya, mwa woga ni mwangakwesya maloŵe, kundaŵi ni kwigulo, soni ngasim'ba mu ŵaakwaanjila.[10]
Contents of the translations can be downloaded and re-published, with the following terms and conditions:
1. No modification, addition, or deletion of the content.
2. Clearly referring to the publisher and the source (QuranEnc.com).
3. Mentioning the version number when re-publishing the translation.
4. Keeping the transcript information inside the document.
5. Notifying the source (QuranEnc.com) of any note on the translation.
6. Updating the translation according to the latest version issued from the source (QuranEnc.com).
7. Inappropriate advertisements must not be included when displaying translations of the meanings of the Noble Quran.
ಹುಡುಕಾಟದ ಫಲಿತಾಂಶಗಳು:
API specs
Endpoints:
Sura translation
GET / https://quranenc.com/api/v1/translation/sura/{translation_key}/{sura_number} description: get the specified translation (by its translation_key) for the speicified sura (by its number)
Parameters: translation_key: (the key of the currently selected translation) sura_number: [1-114] (Sura number in the mosshaf which should be between 1 and 114)
Returns:
json object containing array of objects, each object contains the "sura", "aya", "translation" and "footnotes".
GET / https://quranenc.com/api/v1/translation/aya/{translation_key}/{sura_number}/{aya_number} description: get the specified translation (by its translation_key) for the speicified aya (by its number sura_number and aya_number)
Parameters: translation_key: (the key of the currently selected translation) sura_number: [1-114] (Sura number in the mosshaf which should be between 1 and 114) aya_number: [1-...] (Aya number in the sura)
Returns:
json object containing the "sura", "aya", "translation" and "footnotes".