Check out the new design

د قرآن کریم د معناګانو ژباړه - فولاني ژبې ته د المختصر في تفسیر القرآن الکریم ژباړه * - د ژباړو فهرست (لړلیک)


د معناګانو ژباړه سورت: مؤمنون   آیت:
وَٱلَّذِينَ يُؤۡتُونَ مَآ ءَاتَواْ وَّقُلُوبُهُمۡ وَجِلَةٌ أَنَّهُمۡ إِلَىٰ رَبِّهِمۡ رَٰجِعُونَ
E ɓen ɓe no tinnoo e golle dewal ngal, ɓe ɓattora ka Alla golle moƴƴe ɗen hara hiɓe huli fii wata Alla ronku jaɓannde ɓe nafkugol maɓɓe ngol e golle maɓɓe moƴƴe ɗen si ɓe ruttoyike ka Makko Ñalnde Darngal.
عربي تفسیرونه:
أُوْلَٰٓئِكَ يُسَٰرِعُونَ فِي ٱلۡخَيۡرَٰتِ وَهُمۡ لَهَا سَٰبِقُونَ
Ɓen sifaaɓe ɗii sifaaji mawɗi, hiɓe heñoo faade e golle moƴƴe ɗen, hara kamɓe ko ɓe adondirayɓe e majje, ko sabu ɗum ɓe adori tanaa maɓɓe.
عربي تفسیرونه:
وَلَا نُكَلِّفُ نَفۡسًا إِلَّا وُسۡعَهَاۚ وَلَدَيۡنَا كِتَٰبٞ يَنطِقُ بِٱلۡحَقِّ وَهُمۡ لَا يُظۡلَمُونَ
Men fawaali wonkii woo si wanaa emmbere ko ki hattanaa kon gollugol, Deftere no ka Amen Men tabintinii e nder mayre gollal kala golluɗo, hinde wowla Goonga, kan ka sikke woo alah e nder mu'un, hara kamɓe ɓe tooñiroytaake uytaneede moƴƴi maɓɓe ɗin, wanaa fii non ɓeydaneede bonɗi maɓɓe ɗin.
عربي تفسیرونه:
بَلۡ قُلُوبُهُمۡ فِي غَمۡرَةٖ مِّنۡ هَٰذَا وَلَهُمۡ أَعۡمَٰلٞ مِّن دُونِ ذَٰلِكَ هُمۡ لَهَا عَٰمِلُونَ
Ko woni, ɓerɗe heeferɓe ɓen no e nder welsindaa- re immorde ndee Deftere, nden wowlaynde Goo- nga kan, e Deftere jippiinde nden e maɓɓe, no woodani ɓe kadi golle goo gaanin ɗe ɓe woni ɗen e mu'un immorde e keefeeru ko kamɓe gollata ɗe.
عربي تفسیرونه:
حَتَّىٰٓ إِذَآ أَخَذۡنَا مُتۡرَفِيهِم بِٱلۡعَذَابِ إِذَا هُمۡ يَجۡـَٔرُونَ
Haa si Men leptirii neeminaaɓe maɓɓe ɓen ka ngurdan aduna Lepte ɗen Ñalnde Darngal tawa kamɓe hiɓe towna hitooji maɓɓe ɗin ko ɓe faabnatooɓe.
عربي تفسیرونه:
لَا تَجۡـَٔرُواْ ٱلۡيَوۡمَۖ إِنَّكُم مِّنَّا لَا تُنصَرُونَ
Wi'anee ɓe ka taƴinngol ɓe e Yurmeende Alla nden: "Wata on haacu wata on ɗaɓɓu faabo e ndee Ñalaande, ko pellet, on marah walloowo mo no haɗana on immorde e Lepte Alla ɗen".
عربي تفسیرونه:
قَدۡ كَانَتۡ ءَايَٰتِي تُتۡلَىٰ عَلَيۡكُمۡ فَكُنتُمۡ عَلَىٰٓ أَعۡقَٰبِكُمۡ تَنكِصُونَ
Gomɗii laatinoke Aayeeje Deftere Alla nden no janngetenoo e dow mooɗon ka aduna, laatiɗon hiɗon ruttoo ko on huccuɓe(runtii) e gaayi majje, si on nanii ɗe sabu añugol ɗe.
عربي تفسیرونه:
مُسۡتَكۡبِرِينَ بِهِۦ سَٰمِرٗا تَهۡجُرُونَ
Hiɗon waɗa ɗum ko on mawnintiniiɓe e dow yimɓe ɓen sabu ko aaƴiɗon kon wonndema onon ko on yimɓe hurum on hara le on laataaki yimɓe makko; sabu yimɓe [hurum on] ko kamɓe woni hulooɓe Alla ɓen, hiɗon hiirira ɓannge [hurum on] ko boni kon immorde e konngol ngol, hara onon on laɓɓinaali mo.
عربي تفسیرونه:
أَفَلَمۡ يَدَّبَّرُواْ ٱلۡقَوۡلَ أَمۡ جَآءَهُم مَّا لَمۡ يَأۡتِ ءَابَآءَهُمُ ٱلۡأَوَّلِينَ
Kaa hara ɓee sirkooɓe taskaaki ko Alla jippini kon ka Alqur'aana fii yo ɓe gomɗin nde, ɓe gollira ko woni kon e nder mayre, kaa aru e maɓɓe ko araali maamiraaɓe maɓɓe ɓen ado maɓɓe? Ɓe ɗurnii nde ɓe fenni nde.
عربي تفسیرونه:
أَمۡ لَمۡ يَعۡرِفُواْ رَسُولَهُمۡ فَهُمۡ لَهُۥ مُنكِرُونَ
Kaa hara kamɓe ɓe andaali Muhammadu (yo Alla juulu e makko hisna) on mo Alla Nuli faade e maɓɓe, hara kamɓe ko ɓe faytuɓe mo? Gomɗii ɓe anndiino mo, ɓe anndiino kadi Goongugol makko e hoolaare makko nden.
عربي تفسیرونه:
أَمۡ يَقُولُونَ بِهِۦ جِنَّةُۢۚ بَلۡ جَآءَهُم بِٱلۡحَقِّ وَأَكۡثَرُهُمۡ لِلۡحَقِّ كَٰرِهُونَ
Ko woni, hiɓe wi'a: "Kanko ko o feetuɗo, gomɗii ɓe fenniino, ko woni, o addanii ɓe Goonga kan, kan ka sikke woo alaa e muuɗum wonndema ko ka immorde ka Alla, heewuɓe e maɓɓe ko añuɓe Goonga kan, ko ɓe añuɓe ka sabu añude mbo e haasidaagu wonngu ka wonkiiji maɓɓe, ej inngan- gol meere maɓɓe nden.
عربي تفسیرونه:
وَلَوِ ٱتَّبَعَ ٱلۡحَقُّ أَهۡوَآءَهُمۡ لَفَسَدَتِ ٱلسَّمَٰوَٰتُ وَٱلۡأَرۡضُ وَمَن فِيهِنَّۚ بَلۡ أَتَيۡنَٰهُم بِذِكۡرِهِمۡ فَهُمۡ عَن ذِكۡرِهِم مُّعۡرِضُونَ
Sinndo Alla naɓirno fiyakuuji ɗin, O fewjiri ɗi wano wonkiiji maɓɓe ɗin weliraa non kammuuli ɗin e leydi ndin bonayno, e ɓen wonuɓe e majji sabu majjugol maɓɓe battane fiyakuuji ɗin, ko selli kon e ko boni kon immorde e fewjugol ngol.
عربي تفسیرونه:
أَمۡ تَسۡـَٔلُهُمۡ خَرۡجٗا فَخَرَاجُ رَبِّكَ خَيۡرٞۖ وَهُوَ خَيۡرُ ٱلرَّٰزِقِينَ
Kaa a ɗaɓɓu -an Nulaaɗo- njoɓdi immorde e ɓee e dow ko addanɗaa ɓe kon, hara ko ɗum waɗi haa ɓe salii noddaandu ndun? Ɗum iwraali e maaɗa, ko mbarjaari Joomi maaɗa ndin e njoɓdi Makko ndin ɓuri moƴƴude diini mbarjaari ɓee e tanaa maɓɓe, ko Kanko -Seniiɗo On- woni Moƴƴo Arsikoowo.
عربي تفسیرونه:
وَإِنَّكَ لَتَدۡعُوهُمۡ إِلَىٰ صِرَٰطٖ مُّسۡتَقِيمٖ
Pellet an Nulaaɗo on, hiɗa noddude ɓee e tanaa maɓɓe faade e laawol focciingol, ngol ooñannde alah e muuɗum, ngol ko Laawol Lislaamu ngol.
عربي تفسیرونه:
وَإِنَّ ٱلَّذِينَ لَا يُؤۡمِنُونَ بِٱلۡأٓخِرَةِ عَنِ ٱلصِّرَٰطِ لَنَٰكِبُونَ
E pellet, ɓen ɓe gomɗinaali Laakara on e ko woni ton kon immorde e hasboore e Lepte e mbarjaari, ko ɓe ooñiiɓe e Laawol Lislaamu ngol ɓe jokki tanaa maggol immorde e laawi ɓoyliiɗi yottinayɗi faade e Yiite ngen.
عربي تفسیرونه:
په دې مخ کې د ایتونو د فایدو څخه:
• خوف المؤمن من عدم قبول عمله الصالح.
Hulugol gomɗinɗo on immorde e waasude jaɓeede golle makko moƴƴe ɗen.

• سقوط التكليف بما لا يُسْتطاع رحمة بالعباد.
Fukkagol faweede ko waawetaake, ɗum ko Yurmeende wonannde jeyaaɓe ɓen.

• الترف مانع من موانع الاستقامة وسبب في الهلاك.
Neema ko haɗayɗum immorde e haɗooji fooccaade no wona kadi sabu e halkeede.

• قصور عقول البشر عن إدراك كثير من المصالح.
Raɓɓiɗugol hakkillaaji yimɓe e faamugol ko ɗuuɗi immorde e nafaaji ɗin.

 
د معناګانو ژباړه سورت: مؤمنون
د سورتونو فهرست (لړلیک) د مخ نمبر
 
د قرآن کریم د معناګانو ژباړه - فولاني ژبې ته د المختصر في تفسیر القرآن الکریم ژباړه - د ژباړو فهرست (لړلیک)

د مرکز تفسیر للدراسات القرآنیة لخوا خپور شوی.

بندول