Check out the new design

Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: En Nahl   Ajeti:
لِيَكۡفُرُواْ بِمَآ ءَاتَيۡنَٰهُمۡۚ فَتَمَتَّعُواْ فَسَوۡفَ تَعۡلَمُونَ
Ko ɓe sirkani Alla kon waɗii ɓe yeddii neemaaji Makko ɗin emaɓɓe, wano neema huncaneede lorra on. Ko ɗum si ɓe wi'anaa: Dakmitoree neemaaji mon haa lepte Alla ɗen ara e mon, neeɓa maa yaawa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَيَجۡعَلُونَ لِمَا لَا يَعۡلَمُونَ نَصِيبٗا مِّمَّا رَزَقۡنَٰهُمۡۗ تَٱللَّهِ لَتُسۡـَٔلُنَّ عَمَّا كُنتُمۡ تَفۡتَرُونَ
Sirkooɓe ɓen hino waɗana sanamuuji maɓɓe ɗi anndaa huunde ɗin -tawde ɗi sottataa, ɗi nafataa ɗi lorrataa- geɓal e jawle maɓɓe ɗe Men arsiki ɓe ɗen, ɓe ɓaɗtora ɗi ɗen. Wallaahi! Onon ɓee sirkooɓe, on lannditoyte Ñalnde Darngal, fii kon ko aaƴotonoɗon e wiide sanamuuji ɗin ko reweteeɗi, e wonnde hiɗi mari geɓal e jawle mon ɗen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَيَجۡعَلُونَ لِلَّهِ ٱلۡبَنَٰتِ سُبۡحَٰنَهُۥ وَلَهُم مَّا يَشۡتَهُونَ
Sirkooɓe ɓen hino dammba ɓiɗɓe rewɓe e Alla, ɓe sikke ɓen ko Malaa'ika, ɓe dammbira jibingol e Makko. Ɓe suɓanoo Mo ko ɓe yiɗanaa ko'e-maɓɓe. Senayee woodani Mo O laaɓii e ɗum! Ɓe waɗana ko'e-maɓɓe ko pittaali maɓɓe ɗin faaletee e ɓiɗɓe worɓe. Ko bone hommbo ɓuri oo ɗoo?
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِذَا بُشِّرَ أَحَدُهُم بِٱلۡأُنثَىٰ ظَلَّ وَجۡهُهُۥ مُسۡوَدّٗا وَهُوَ كَظِيمٞ
Si gooto e ɓee sirkooɓe humpitiraama jibinaneede deyel, yeeso makko ngon waylitora tiiɗugol añude ko o humpitaa kon, ɓernde makko nden ƴullitora suno. Hooti non, kanko o dammba e Alla ko o yiɗanaa hoore-makko!
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَتَوَٰرَىٰ مِنَ ٱلۡقَوۡمِ مِن سُوٓءِ مَا بُشِّرَ بِهِۦٓۚ أَيُمۡسِكُهُۥ عَلَىٰ هُونٍ أَمۡ يَدُسُّهُۥ فِي ٱلتُّرَابِۗ أَلَا سَآءَ مَا يَحۡكُمُونَ
Himo suuɗora majjira yimɓe makko ɓen, sabu bone mo o humpitiraa jibinaneede deyel ngel. Wonkii makko no yewta mo: E o jogitoray ngel ɓinngel deyel e hoore koyeera e wirtere kaa o uway ngel o suuɗa ka leydi? Alaa ko ɓuri kaanude e ndee ñaawoore ɓee sirkooɓe, tawde ɓe dammbanii Joomi maɓɓe ko ɓe añi kamɓe tigiri.
Tefsiret në gjuhën arabe:
لِلَّذِينَ لَا يُؤۡمِنُونَ بِٱلۡأٓخِرَةِ مَثَلُ ٱلسَّوۡءِۖ وَلِلَّهِ ٱلۡمَثَلُ ٱلۡأَعۡلَىٰۚ وَهُوَ ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡحَكِيمُ
Hino woodani ɓen heeferɓe ɓe gomɗinaali laakara, sifa bonɗo, immorde e hatonjingol e ɓiɗɗo, e majjere e keeferaaku. Hino woodani Alla kan, sifaaji yettiniiɗi toowuɗi ɗin, immorde e mawngu, e timmal, e ngalu e anndal. Ko Kanko kadi woni Fooluɗo e laamu Mun Mo gooto foolataa, Ñeeñuɗo e tagu Mun e toppitagol Mun e sari'a Mun.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَوۡ يُؤَاخِذُ ٱللَّهُ ٱلنَّاسَ بِظُلۡمِهِم مَّا تَرَكَ عَلَيۡهَا مِن دَآبَّةٖ وَلَٰكِن يُؤَخِّرُهُمۡ إِلَىٰٓ أَجَلٖ مُّسَمّٗىۖ فَإِذَا جَآءَ أَجَلُهُمۡ لَا يَسۡتَـٔۡخِرُونَ سَاعَةٗ وَلَا يَسۡتَقۡدِمُونَ
Si tawno Alla leptiranna yimɓe ɓen sabu tooñe e keeferaaku maɓɓe, O accataano neɗɗo maa kullun no ruuga ka hoore leydi. Ko woni tun, Himo nennitana ɓe haa e dumunna happaaɗo anndaado ka Makko. Si on dumunna hewtii, ɓe nennitantaake mo ɓe adintinantaake yeru yonta daɓɓo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَيَجۡعَلُونَ لِلَّهِ مَا يَكۡرَهُونَۚ وَتَصِفُ أَلۡسِنَتُهُمُ ٱلۡكَذِبَ أَنَّ لَهُمُ ٱلۡحُسۡنَىٰۚ لَا جَرَمَ أَنَّ لَهُمُ ٱلنَّارَ وَأَنَّهُم مُّفۡرَطُونَ
Hiɓe waɗana Alla seniiɗo On kon ko ɓe añani ko'e-maɓɓe e ɓiɗɓe rewɓe, ɗemɗe maɓɓe ɗen wowla fenaande wiide hiɓe mari ka Alla jipporde moƴ- ƴunde, si tawii tun ko goonga ɓe immintinoyte wano wi'iraa. Pellet, hino woodani ɓe Yiite, pellet, ko ɓe accetee ɓe nder magge, ɓe yaltataa ton poomaa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
تَٱللَّهِ لَقَدۡ أَرۡسَلۡنَآ إِلَىٰٓ أُمَمٖ مِّن قَبۡلِكَ فَزَيَّنَ لَهُمُ ٱلشَّيۡطَٰنُ أَعۡمَٰلَهُمۡ فَهُوَ وَلِيُّهُمُ ٱلۡيَوۡمَ وَلَهُمۡ عَذَابٌ أَلِيمٞ
Wallaahi! Gomɗi Men imminii Nulaaɓe e mofte adinooɓe ma an Nulaaɗo, seytaane cuɗani ɓe golle maɓɓe bonɗe ɗen, immorde e sirku e keeferaaku e geddi. Ko kanko woni walloowo ɓe aaƴaaɗo on Ñalnde Darngal, yo ɓe faabinor mo. Hino woodani ɓe lepte muusuɗe Ñalnde Darngal.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَآ أَنزَلۡنَا عَلَيۡكَ ٱلۡكِتَٰبَ إِلَّا لِتُبَيِّنَ لَهُمُ ٱلَّذِي ٱخۡتَلَفُواْ فِيهِ وَهُدٗى وَرَحۡمَةٗ لِّقَوۡمٖ يُؤۡمِنُونَ
Men jippiniraali Alqur'aanaare nden e maaɗa an Nulaaɗo, si wanaa fii yo a ɓannginan yimɓe ɓen kon ko luutondiri e mun ka tawhiidi e ka ummital e ka ñaawooje sari'a. Kadi, ko fii yo ndee Alqur'aanaare wonira peewal e yurmeende gomɗimɓe Alla e Nulaaɗo Makko on, ɓe gomɗini ko nde addi kon. Ko kamɓe nafitorta nde tigiri.
Tefsiret në gjuhën arabe:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• من جهالات المشركين: نسبة البنات إلى الله تعالى، ونسبة البنين لأنفسهم، وأَنفَتُهم من البنات، وتغيّر وجوههم حزنًا وغمَّا بالبنت، واستخفاء الواحد منهم وتغيبه عن مواجهة القوم من شدّة الحزن وسوء الخزي والعار والحياء الذي يلحقه بسبب البنت.
Hino jeyaa e majjereeji sirkooɓe ɓen: dammbugol ɓiɗɓe rewɓe e Alla, ɓe dammbana ko'e-maɓɓe ɓiɗɓe worɓe ɓen, ɓe riiwtana ɓiɗɓe rewɓe ɓen ko*e mum en, geece maɓɓe no waylora suno sabu ɓiɗɗo debbo, woɗɓe e maɓɓe hino suuɗora yimɓe ɓen tiiɗugol suno e hersa mo o wonndi sabu jibinaneede ɓiɗɗo debbo.

• من سنن الله إمهال الكفار وعدم معاجلتهم بالعقوبة ليترك الفرصة لهم للإيمان والتوبة.
Hino jeyaa e mboowdi Alla ndin, nennangol heeferɓe ɓen hara hawjanaali yaggingol ɓe, fii ndaarugol si ɓe gomɗinay ɓe tuuba.

• مهمة النبي صلى الله عليه وسلم الكبرى هي تبيان ما جاء في القرآن، وبيان ما اختلف فيه أهل الملل والأهواء من الدين والأحكام، فتقوم الحجة عليهم ببيانه.
Himme Annabiijo on (yo o his) on nuliraa o, ko ɓanngingol ko Alqur'aana addi kon, laɓɓinana yimɓe diinaaji e mbeleeɗe ɓen ko ɓe luutondiri e mun kon ka diina e ka ñaawooje, hujja ñiiɓira e maɓɓe ngol ɓannginol.

 
Përkthimi i kuptimeve Surja: En Nahl
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht - Përmbajtja e përkthimeve

Botuar nga Qendra e Tefsirit për Studime Kuranore.

Mbyll