قۇرئان كەرىم مەنىلىرىنىڭ تەرجىمىسى - الترجمة البوسنية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - تەرجىمىلەر مۇندەرىجىسى


مەنالار تەرجىمىسى سۈرە: سۈرە كەھپ   ئايەت:

Sura el-Kehf

سۈرىنىڭ مەقسەتلىرىدىن:
بيان منهج التعامل مع الفتن.
Pojašnjavanje načina ophođenja prema iskušenjima.

ٱلۡحَمۡدُ لِلَّهِ ٱلَّذِيٓ أَنزَلَ عَلَىٰ عَبۡدِهِ ٱلۡكِتَٰبَ وَلَمۡ يَجۡعَل لَّهُۥ عِوَجَاۜ
Allahu pripada hvala i zahvala, jer je On apsolutno savršeni i veličanstveni, i On je Taj koji daje sve blagodati, i vidljive i nevidljive. On je Svom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavio Kur’an, knjigu u kojoj nema otuđivanja od istine ni zanemarivanja pravde.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَيِّمٗا لِّيُنذِرَ بَأۡسٗا شَدِيدٗا مِّن لَّدُنۡهُ وَيُبَشِّرَ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ ٱلَّذِينَ يَعۡمَلُونَ ٱلصَّٰلِحَٰتِ أَنَّ لَهُمۡ أَجۡرًا حَسَنٗا
Kur’an je istinit, tačan, potpun, savršen i precizan, te u njemu nema kontradikcije. Zadaća Kur’ana je da zaprijeti kaznom i vatrom nevjernicima, a da dobročinitelje obraduje neizmjernom nagradom.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
مَّٰكِثِينَ فِيهِ أَبَدٗا
Vjernici će vječno uživati i naslađivati se u džennetskim blagodatima kojima će ih Svevišnji Allah počastiti.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَيُنذِرَ ٱلَّذِينَ قَالُواْ ٱتَّخَذَ ٱللَّهُ وَلَدٗا
Kur’an jevreje, kršćane i neke mnogobošce koji govore da Allah ima dijete upozorava na Božiju kaznu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• أنزل الله القرآن متضمنًا الحق والعدل والشريعة والحكم الأمثل .
Allah je objavio Kur’an, koji sadrži istinu, pravičnost, vjerozakon i najljepša rješenja.

• جواز البكاء في الصلاة من خوف الله تعالى.
Dozvoljeno je u namazu plakati iz strahopoštovanja prema Allahu.

• الدعاء أو القراءة في الصلاة يكون بطريقة متوسطة بين الجهر والإسرار.
Kur’an i dove uče se ni previše glasno, a ni tiho.

• القرآن الكريم قد اشتمل على كل عمل صالح موصل لما تستبشر به النفوس وتفرح به الأرواح.
Časni Kur’an upućuje na svako dobro djelo koje čovjeku donosi radost i sreću.

مَّا لَهُم بِهِۦ مِنۡ عِلۡمٖ وَلَا لِأٓبَآئِهِمۡۚ كَبُرَتۡ كَلِمَةٗ تَخۡرُجُ مِنۡ أَفۡوَٰهِهِمۡۚ إِن يَقُولُونَ إِلَّا كَذِبٗا
Mekanski nevjernici, kao i njihovi preci koje slijepo slijede, nemaju nikakvog dokaza za to što pripisuju Allahu da ima dijete. Nikakvog znanja oni o tome nemaju. To je, doista, velika laž, koju govore bez korišćenja razuma.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَلَعَلَّكَ بَٰخِعٞ نَّفۡسَكَ عَلَىٰٓ ءَاثَٰرِهِمۡ إِن لَّمۡ يُؤۡمِنُواْ بِهَٰذَا ٱلۡحَدِيثِ أَسَفًا
Zar ćeš ti, Božiji Poslaniče, patiti i tugovati zbog toga što oni okreću glave od tebe i poriču ovaj Kur’an? Tvoja je obaveza samo da dostaviš ono što ti Allah objavljuje, a ne da njihova srca uputiš.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّا جَعَلۡنَا مَا عَلَى ٱلۡأَرۡضِ زِينَةٗ لَّهَا لِنَبۡلُوَهُمۡ أَيُّهُمۡ أَحۡسَنُ عَمَلٗا
Mi smo sva stvorenja koja smo stvorili i rasijali po Zemlji učinili ljepotom i ukrasom Zemlje, čime iskušavamo ljude: ko će od njih činiti dobra djela, koja Allah voli, a ko će činiti loša djela. Nakon toga ćemo svakome dati ono što je zaslužio.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَإِنَّا لَجَٰعِلُونَ مَا عَلَيۡهَا صَعِيدٗا جُرُزًا
Allah će nakon Smaka svijeta učiniti da Zemlja bude gola, bez usjeva, plodova, ukrasa, ljepote i obilježja. Neka zato iz toga izvuku pouku.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أَمۡ حَسِبۡتَ أَنَّ أَصۡحَٰبَ ٱلۡكَهۡفِ وَٱلرَّقِيمِ كَانُواْ مِنۡ ءَايَٰتِنَا عَجَبًا
Nemoj misliti, Vjerovjesniče, da je kazivanje o stanovnicima Pećine i o ploči na kojoj su bila ispisana imena onih mladića čudno i neobično za Allaha; Njegova je moć veća od toga, Njemu ništa nije teško. Istinski zapanjujuće je Njegovo stvaranje nebesa i Zemlje.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِذۡ أَوَى ٱلۡفِتۡيَةُ إِلَى ٱلۡكَهۡفِ فَقَالُواْ رَبَّنَآ ءَاتِنَا مِن لَّدُنكَ رَحۡمَةٗ وَهَيِّئۡ لَنَا مِنۡ أَمۡرِنَا رَشَدٗا
Vjerovjesniče, sjeti se dana u kojem je nekoliko mladića vjernika ušlo u pećinu bježeći od sunarodnikā grešnikā koji su ih htjeli silom odvratiti od vjerovanja u Allaha i navesti na obožavanje idolā i šejtana. Tad su zamolili svog Gospodara: “Gospodaru naš, podari nam Svoju milost tako što ćeš nam oprostiti grijehe, spasiti nas od neprijatelja, i naše napuštanje nevjernika i naše vjerovanje učiniti uputom na pravi put!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَضَرَبۡنَا عَلَىٰٓ ءَاذَانِهِمۡ فِي ٱلۡكَهۡفِ سِنِينَ عَدَدٗا
Nakon njihovog putovanja i traženja utočišta u pećini Mi smo ih tvrdo uspavali, tako da ne čuju glasove, i tako ih ostavili dugi niz godina.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
ثُمَّ بَعَثۡنَٰهُمۡ لِنَعۡلَمَ أَيُّ ٱلۡحِزۡبَيۡنِ أَحۡصَىٰ لِمَا لَبِثُوٓاْ أَمَدٗا
Zatim, nakon njihovog dugog sna, probudili smo ih kako bi smo ukazali na to koja će od njihove dvije skupine bolje procijeniti dužinu njihovog boravka u pećini.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
نَّحۡنُ نَقُصُّ عَلَيۡكَ نَبَأَهُم بِٱلۡحَقِّۚ إِنَّهُمۡ فِتۡيَةٌ ءَامَنُواْ بِرَبِّهِمۡ وَزِدۡنَٰهُمۡ هُدٗى
Poslaniče, Allah će ti ispričati istinito kazivanje o njima. To su bili mladići koji su samo Allaha obožavali i poslušni Mu bili, pa im je On uvećao uputu, uvjerenje i postojanost na istini.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَرَبَطۡنَا عَلَىٰ قُلُوبِهِمۡ إِذۡ قَامُواْ فَقَالُواْ رَبُّنَا رَبُّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ لَن نَّدۡعُوَاْ مِن دُونِهِۦٓ إِلَٰهٗاۖ لَّقَدۡ قُلۡنَآ إِذٗا شَطَطًا
Mi smo njihova srca ojačali time što smo im učvrstili vjerovanje i pomogli im da odlučno i strpljivo učine hidžru iz svojih domova, nakon što su ustali pred nevjerničkim vladarom i obznanili svoje vjerovanje u Allaha jedinog, rekavši mu: "Naš Gospodar u Kojeg vjerujemo i Kojeg obožavamo je Gospodar nebesa i Zemlje! Nikad nećemo obožavati nekog mimo Njega, jer sve su to lažna božanstva! Kada bi nekog drugog obožavali, bili bismo tad lažljivci i daleko od istine.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
هَٰٓؤُلَآءِ قَوۡمُنَا ٱتَّخَذُواْ مِن دُونِهِۦٓ ءَالِهَةٗۖ لَّوۡلَا يَأۡتُونَ عَلَيۡهِم بِسُلۡطَٰنِۭ بَيِّنٖۖ فَمَنۡ أَظۡلَمُ مِمَّنِ ٱفۡتَرَىٰ عَلَى ٱللَّهِ كَذِبٗا
Jedan od tih momaka reče drugima: “Ovaj naš narod obožava druga božanstva mimo Allaha, nemajući nikakav dokaz za ono što čini! Naši sunarodnici samo lažu i izmišljaju, a nema veće nepravde od toga da se izmisli laž na Gospodara tako što će Mu se pridružiti neko u obožavanju.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• الداعي إلى الله عليه التبليغ والسعي بغاية ما يمكنه، مع التوكل على الله في ذلك، فإن اهتدوا فبها ونعمت، وإلا فلا يحزن ولا يأسف.
Onaj ko poziva u islam dužan je uputiti poziv u vjeru onoliko koliko je u stanju, a usto će se pouzdati u Uzvišenog Allaha. Ukoliko mu se ljudi odazovu, dobro i jest, a ako odbiju njegov poziv, neće tugovati niti će očajavati.

• في العلم بمقدار لبث أصحاب الكهف، ضبط للحساب، ومعرفة لكمال قدرة الله تعالى وحكمته ورحمته.
Spoznaja vremena koje su stanovnici Pećine proveli u pećini pokazuje nam način preciznog računanja vremena i ukazuje nam na savršenu Božiju moć, mudrost i milost.

• في الآيات دليل صريح على الفرار بالدين وهجرة الأهل والبنين والقرابات والأصدقاء والأوطان والأموال؛ خوف الفتنة.
Čovjek će učiniti hidžru onda kada se boji da će biti odvraćen od vjere; ostavit će, ako treba, suprugu, djecu, rođake, prijatelje, imetak.

• ضرورة الاهتمام بتربية الشباب؛ لأنهم أزكى قلوبًا، وأنقى أفئدة، وأكثر حماسة، وعليهم تقوم نهضة الأمم.
Neophodno je odgajati omladinu, tim više jer su njihova srca čišća i jer omladina ima više poleta. Omladina je okosnica društva.

وَإِذِ ٱعۡتَزَلۡتُمُوهُمۡ وَمَا يَعۡبُدُونَ إِلَّا ٱللَّهَ فَأۡوُۥٓاْ إِلَى ٱلۡكَهۡفِ يَنشُرۡ لَكُمۡ رَبُّكُم مِّن رَّحۡمَتِهِۦ وَيُهَيِّئۡ لَكُم مِّنۡ أَمۡرِكُم مِّرۡفَقٗا
I predložio je: “Kada napustite svoj narod i sva njihova božanstva kojima se klanjaju mimo Allaha, sklonite se u pećinu kako biste sačuvali svoju vjeru i spasili se smutnje. Allah će vam zauzvrat, iz Svoje neizmjerne milosti, dati ono čime ćete biti sačuvani od vaših neprijatelja, sačuvat će vas, i olakšat će vam sve ono za čime imate potrebu, a što će vam zamijenti život među vašim narodom.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
۞ وَتَرَى ٱلشَّمۡسَ إِذَا طَلَعَت تَّزَٰوَرُ عَن كَهۡفِهِمۡ ذَاتَ ٱلۡيَمِينِ وَإِذَا غَرَبَت تَّقۡرِضُهُمۡ ذَاتَ ٱلشِّمَالِ وَهُمۡ فِي فَجۡوَةٖ مِّنۡهُۚ ذَٰلِكَ مِنۡ ءَايَٰتِ ٱللَّهِۗ مَن يَهۡدِ ٱللَّهُ فَهُوَ ٱلۡمُهۡتَدِۖ وَمَن يُضۡلِلۡ فَلَن تَجِدَ لَهُۥ وَلِيّٗا مُّرۡشِدٗا
Pošto su se odazvali Allahovoj naredbi, On ih je nadahnuo, pa su zaspali. Da si ih vidio, vidio bi da se Sunce, kad izlazi s istoka, udaljuje od njih s desne strane, a kad zalazi, udaljuje se od njih s lijeve strane. Njima je bilo udobno u pećini, nije im smetala sunčeva toplota a imali su dovoljno zraka. To što im je Milostivi Allah dao, dokaz je Njegove savršene moći. Koga Allah, džellešanuhu, uputi na istinu, taj je, zaista, upućen, a koga On odvede u zabludu, nećeš naći nikog ko bi ga uputio na Pravi put. Isključivo Allah daje uputu i odvodi u zabludu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَتَحۡسَبُهُمۡ أَيۡقَاظٗا وَهُمۡ رُقُودٞۚ وَنُقَلِّبُهُمۡ ذَاتَ ٱلۡيَمِينِ وَذَاتَ ٱلشِّمَالِۖ وَكَلۡبُهُم بَٰسِطٞ ذِرَاعَيۡهِ بِٱلۡوَصِيدِۚ لَوِ ٱطَّلَعۡتَ عَلَيۡهِمۡ لَوَلَّيۡتَ مِنۡهُمۡ فِرَارٗا وَلَمُلِئۡتَ مِنۡهُمۡ رُعۡبٗا
Ko bi ih vidio, pomislio bi da su budni i da ne spavaju. Allah se obavezao da će se brinuti o njima, pa ih je, dok su spavali, čas okretao na desnu, čas na lijevu stranu, kako zemlja ne bi nagrizla njihova tijela. A njihov je pas ležao ispred pećine, ispruženih šapa. Da si ih vidio, uistinu bi pobjegao od straha i jeze jer su strašno izgledali.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَكَذَٰلِكَ بَعَثۡنَٰهُمۡ لِيَتَسَآءَلُواْ بَيۡنَهُمۡۚ قَالَ قَآئِلٞ مِّنۡهُمۡ كَمۡ لَبِثۡتُمۡۖ قَالُواْ لَبِثۡنَا يَوۡمًا أَوۡ بَعۡضَ يَوۡمٖۚ قَالُواْ رَبُّكُمۡ أَعۡلَمُ بِمَا لَبِثۡتُمۡ فَٱبۡعَثُوٓاْ أَحَدَكُم بِوَرِقِكُمۡ هَٰذِهِۦٓ إِلَى ٱلۡمَدِينَةِ فَلۡيَنظُرۡ أَيُّهَآ أَزۡكَىٰ طَعَامٗا فَلۡيَأۡتِكُم بِرِزۡقٖ مِّنۡهُ وَلۡيَتَلَطَّفۡ وَلَا يُشۡعِرَنَّ بِكُمۡ أَحَدًا
Kao što je Svevišnji Allah pokazao čuda Svoje moći, te ih uspavao i sačuvao toliko vremena, tako ih je i probudio u istom stanju, pa su jedan drugog pitali: “Koliko dugo spavamo ovdje?!” Neki od njih rekoše: “Ostali smo dan, ili dio dana.”, dok drugi odgovoriše: “Prepustite to Allahu, samo On zna koliko smo vremena proveli u ovoj pećini, a vi se pobrinite za ono što će nas spasiti. Neka jedan od nas pođe u grad, s ovim srebrenjacima, pa neka kupi ukusnu halal hranu. Neka bude krajnje oprezan u svom odlasku i pažljiv u poslu, kako nas ne bi razotkrio i odao, što bi imalo štetne posljedice po nas.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّهُمۡ إِن يَظۡهَرُواْ عَلَيۡكُمۡ يَرۡجُمُوكُمۡ أَوۡ يُعِيدُوكُمۡ فِي مِلَّتِهِمۡ وَلَن تُفۡلِحُوٓاْ إِذًا أَبَدٗا
“Ukoliko naš narod sazna za nas, kamenovat će nas, ili će nas vratiti u svoju lažnu vjeru; a ako se vratimo u nevjerstvo, tad nećemo ući u Džennet, i nećemo se spasiti od paklene vatre! Tad bismo bili veliki gubitnici”, zaključio je.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• من حكمة الله وقدرته أن قَلَّبهم على جنوبهم يمينًا وشمالًا بقدر ما لا تفسد الأرض أجسامهم، وهذا تعليم من الله لعباده.
Mudri i Svemogući Allah okretao je uspavane mladiće na desnu i lijevu stranu, te su na određenoj strani ležali toliko koliko zemlja ne bi mogla nagristi njihovo tijelo. Ovim Sveznajući Allah poučava Svoje robove.

• جواز اتخاذ الكلاب للحاجة والصيد والحراسة.
Dozvoljeno je posjedovati psa zarad potrebe, lova i čuvanja stražarenja.

• انتفاع الإنسان بصحبة الأخيار ومخالطة الصالحين حتى لو كان أقل منهم منزلة، فقد حفظ ذكر الكلب لأنه صاحَبَ أهل الفضل.
Čovjek ima korist od druženja s dobrim ljudima, makar bio na nižem stepenu od njih. Allah je sačuvao spomen na psa koji je njima u pećini jer je bio u društvu dobrih.

• دلت الآيات على مشروعية الوكالة، وعلى حسن السياسة والتلطف في التعامل مع الناس.
Ovi ajeti dovoljni su kao pokazatelj da je dozvoljeno nekog opunomoćiti glede nekog posla, te da se, kad je riječ o odnosu prema ljudima, treba mudro i lijepo odnositi.

وَكَذَٰلِكَ أَعۡثَرۡنَا عَلَيۡهِمۡ لِيَعۡلَمُوٓاْ أَنَّ وَعۡدَ ٱللَّهِ حَقّٞ وَأَنَّ ٱلسَّاعَةَ لَا رَيۡبَ فِيهَآ إِذۡ يَتَنَٰزَعُونَ بَيۡنَهُمۡ أَمۡرَهُمۡۖ فَقَالُواْ ٱبۡنُواْ عَلَيۡهِم بُنۡيَٰنٗاۖ رَّبُّهُمۡ أَعۡلَمُ بِهِمۡۚ قَالَ ٱلَّذِينَ غَلَبُواْ عَلَىٰٓ أَمۡرِهِمۡ لَنَتَّخِذَنَّ عَلَيۡهِم مَّسۡجِدٗا
Kao što ih je Allah mnogo godina držao uspavane, održao ih u životu, a nisu se promijenili, te ih nakon toga probudio iz dubokog sna, isto tako, On je učinio da njihov narod sazna za njih, kako bi taj narod u tome vidio znak istinitosti Allahovog obećanja da će pomoći vjernike, i istinitosti proživljenja i Sudnjeg dana, bez ikakve sumnje. Kada su ljudi saznali za njihov slučaj, i kada su stanovnici pećine umrli, njihov narod se razišao šta im je činiti. Jedan dio njih je rekao: "Na ulazu u njihovu pećinu sagradite nešto što će ih zastrti i čuvati. Allah najbolje zna njihovo stanje, a ono što mi vidimo je da oni imaju posebno mjesto kod Njega." S druge strane, ljudi koji su imali vlast i moć, ali nisu imali ispravno znanje, rekoše: "Mi ćemo na njihovom mjestu izgraditi bogomolju, iz počasti prema njima i kako bi ljudi znali njihovo mjesto."
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
سَيَقُولُونَ ثَلَٰثَةٞ رَّابِعُهُمۡ كَلۡبُهُمۡ وَيَقُولُونَ خَمۡسَةٞ سَادِسُهُمۡ كَلۡبُهُمۡ رَجۡمَۢا بِٱلۡغَيۡبِۖ وَيَقُولُونَ سَبۡعَةٞ وَثَامِنُهُمۡ كَلۡبُهُمۡۚ قُل رَّبِّيٓ أَعۡلَمُ بِعِدَّتِهِم مَّا يَعۡلَمُهُمۡ إِلَّا قَلِيلٞۗ فَلَا تُمَارِ فِيهِمۡ إِلَّا مِرَآءٗ ظَٰهِرٗا وَلَا تَسۡتَفۡتِ فِيهِم مِّنۡهُمۡ أَحَدٗا
Neki će ljudi koji se razilaze u pogledu broja stanovnika Pećine kazati da ih je bilo trojica, a da je pas bio četvrti, dok će drugi tvrditi da ih je bilo peterica, a da je pas bio šesti. Ni za jedno od ova dva mišljenja ne postoji dokaz, već su rezultat nagađanja. Neki će reći da ih je bilo sedam, a da je pas bio osmi. Reci, Vjerovjesniče: “Samo Allah zna koliko ih je bilo, a malo je ljudi koji to znaju, oni koje je Allah tome podučio.” Stoga ne raspravljaj sa sljedbenicima Knjige o broju stanovnika Pećine, osim uopšteno i načelno, ne ulazeći u detalje, kako ne bi došlo do sukoba i razilaženja. Dovoljno je da im ispričaš kazivanje onako kako ti je objavljeno, a nemoj njih pitati o detaljima budući da oni to ne znaju.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَا تَقُولَنَّ لِشَاْيۡءٍ إِنِّي فَاعِلٞ ذَٰلِكَ غَدًا
Kad poželiš i odlučiš nešto učiniti, nipošto nemoj kazati: “Sigurno ću to sutra uraditi!”, dok se ne pozoveš na Allahovu volju. Čovjek nije siguran da se između njegove volje i onog što želi neće nešto ispriječiti. Ovaj ajet sadrži preporuku i usmjerenje svakom muslimanu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِلَّآ أَن يَشَآءَ ٱللَّهُۚ وَٱذۡكُر رَّبَّكَ إِذَا نَسِيتَ وَقُلۡ عَسَىٰٓ أَن يَهۡدِيَنِ رَبِّي لِأَقۡرَبَ مِنۡ هَٰذَا رَشَدٗا
Naime, trebaš kazati: “Ako Bog da, učinit ću to i to.” Ako dragi Allah ne bude želio da se nešto dogodi, to se neće ni dogoditi. Zaboraviš li ipak, sjeti se svog Gospodara i dodaj “inšallah!” Ako zaboraviš to reći, kaži: "Nadam se da će me moj Gospodar uputiti na ono što je bolje."
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَبِثُواْ فِي كَهۡفِهِمۡ ثَلَٰثَ مِاْئَةٖ سِنِينَ وَٱزۡدَادُواْ تِسۡعٗا
Mladići su spavali u pećini tri stotine i devet godina.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قُلِ ٱللَّهُ أَعۡلَمُ بِمَا لَبِثُواْۖ لَهُۥ غَيۡبُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۖ أَبۡصِرۡ بِهِۦ وَأَسۡمِعۡۚ مَا لَهُم مِّن دُونِهِۦ مِن وَلِيّٖ وَلَا يُشۡرِكُ فِي حُكۡمِهِۦٓ أَحَدٗا
O Poslaniče, reci: "Allah najbolje zna koliko su boravili u pećini, i On nas je obavijestio o tome. Nakon Njegove riječi niko nema šta dodati. Samo On, Uzvišeni, zna sve što je na nebesima i na Zemlji, a što drugi ne znaju, On sve stvara, sve zna, sve vidi i sve čuje. Ljudi nemaju drugog pomagača, i On nije Sebi sudruga uzeo u vladanju i propisivanju. Sva vlast i sav sud pripadaju Njemu, i On je jedini zakonodavac."
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَٱتۡلُ مَآ أُوحِيَ إِلَيۡكَ مِن كِتَابِ رَبِّكَۖ لَا مُبَدِّلَ لِكَلِمَٰتِهِۦ وَلَن تَجِدَ مِن دُونِهِۦ مُلۡتَحَدٗا
Kazuj, Vjerovjesniče, iz Kur’ana ono što ti Allah objavljuje i slijedi sve ono što u njemu piše, jer je to Knjiga čije se riječi i ajeti ne mijenjaju a čuda vječno ostaju. Kur’anska su kazivanja istinita, propisi koje on sadrži su pravedni. Samo kod Allaha možeš naći utočište, pa se Njemu predaj i na Njega se osloni!
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• اتخاذ المساجد على القبور، والصلاة فيها، والبناء عليها؛ غير جائز في شرعنا.
Prema našem vjerozakonu, podizanje džamija i građevina na kaburu, te obavljanje namaza u mezarju zabranjeno je.

• في القصة إقامة الحجة على قدرة الله على الحشر وبعث الأجساد من القبور والحساب.
U kazivanju o stanovnicima Pećine očit je dokaz Allahove moći da proživi mrtve zarad polaganja računa.

• دلَّت الآيات على أن المراء والجدال المحمود هو الجدال بالتي هي أحسن.
Ovi ajeti pokazuju da je pohvalna samo ona rasprava koja se vodi na najljepši način.

• السُّنَّة والأدب الشرعيان يقتضيان تعليق الأمور المستقبلية بمشيئة الله تعالى.
Prema Sunnetu i pravilima lijepog ponašanja čovjek za sve što ima namjeru uraditi u budućnosti treba reći: “Uradit ću to i to, ako Bog da.” Drugim riječima, treba se pozvati na Božiju volju.

وَٱصۡبِرۡ نَفۡسَكَ مَعَ ٱلَّذِينَ يَدۡعُونَ رَبَّهُم بِٱلۡغَدَوٰةِ وَٱلۡعَشِيِّ يُرِيدُونَ وَجۡهَهُۥۖ وَلَا تَعۡدُ عَيۡنَاكَ عَنۡهُمۡ تُرِيدُ زِينَةَ ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۖ وَلَا تُطِعۡ مَنۡ أَغۡفَلۡنَا قَلۡبَهُۥ عَن ذِكۡرِنَا وَٱتَّبَعَ هَوَىٰهُ وَكَانَ أَمۡرُهُۥ فُرُطٗا
Uvijek se druži sa onima koji samo Allahu molitve upućuju i samo Njega obožavaju, iskreno, i ujutru i naveče, i nemoj ih napuštati da bi se družio sa bogatašima i velikašima. Nemoj se poslušati one čija smo srca učinili nemarnim i zapečaćenim ako ti zatraže da udaljiš siromašne vjernike iz svog sijela. Takvi slijede prohtjeve a ne Allahove naredbe, i njihova će djela propasti.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَقُلِ ٱلۡحَقُّ مِن رَّبِّكُمۡۖ فَمَن شَآءَ فَلۡيُؤۡمِن وَمَن شَآءَ فَلۡيَكۡفُرۡۚ إِنَّآ أَعۡتَدۡنَا لِلظَّٰلِمِينَ نَارًا أَحَاطَ بِهِمۡ سُرَادِقُهَاۚ وَإِن يَسۡتَغِيثُواْ يُغَاثُواْ بِمَآءٖ كَٱلۡمُهۡلِ يَشۡوِي ٱلۡوُجُوهَۚ بِئۡسَ ٱلشَّرَابُ وَسَآءَتۡ مُرۡتَفَقًا
O Poslaniče, reci onima čija su srca nemarna prema Allahu: "Ono sa čim sam vam došao je istina od Allaha, to nisam ja izmislio. Neću poslušati vaš zahtjev da otjeram vjernike. Ko od vas hoće da vjeruje u ovu istinu - neka vjeruje, i Allah će ga za to nagraditi lijepom nagradom, a ko neće da vjeruje - neka ne vjeruje, ali će ga Allah žestoko kazniti zbog toga. Mi smo takvima, koji sami sebi zulum učiniše kad nevjerstvo odabraše, pripremili usplamtjelu vatru koja će ih okružiti, pa neće moći pobjeći. Ako budu tražili vode, zbog žestoke žeđi koju će osjećati, bit će napojeni ključalom vodom koja je poput prljavog ulja, koja će pržiti njihova lica. To je, uistinu, grozno piće, i ono neće utoliti žeđ, niti će ugasiti vatru koja prži njihovu kožu. Doista je Džehennem grozno boravište."
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ إِنَّا لَا نُضِيعُ أَجۡرَ مَنۡ أَحۡسَنَ عَمَلًا
Iskrene vjernike čeka neizmjerna nagrada kod Milostivog Allaha, i ona neće izostati, bit će potpuna, shodno dobrim djelima koja su činili na dunjaluku.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمۡ جَنَّٰتُ عَدۡنٖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهِمُ ٱلۡأَنۡهَٰرُ يُحَلَّوۡنَ فِيهَا مِنۡ أَسَاوِرَ مِن ذَهَبٖ وَيَلۡبَسُونَ ثِيَابًا خُضۡرٗا مِّن سُندُسٖ وَإِسۡتَبۡرَقٖ مُّتَّكِـِٔينَ فِيهَا عَلَى ٱلۡأَرَآئِكِۚ نِعۡمَ ٱلثَّوَابُ وَحَسُنَتۡ مُرۡتَفَقٗا
Pravovjerni će biti uvedeni u džennetske bašče u kojima će vječno uživati, u kojima ispod drveća i dvoraca tiho žubore rijeke. Uljepšavat će se zlatnim narukvicama i oblačiti zanosno lijepu odjeću od dibe i kadife, naslonjeni na blistave divane. Lijepe li nagrade i veličanstvenog li staništa za dobre ljude!
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
۞ وَٱضۡرِبۡ لَهُم مَّثَلٗا رَّجُلَيۡنِ جَعَلۡنَا لِأَحَدِهِمَا جَنَّتَيۡنِ مِنۡ أَعۡنَٰبٖ وَحَفَفۡنَٰهُمَا بِنَخۡلٖ وَجَعَلۡنَا بَيۡنَهُمَا زَرۡعٗا
Poslaniče, navedi nevjernicima primjer dvojice ljudi, vjernika i nevjernika, a Uzvišeni je Allah nevjerniku dao dva vrta grožđem zasađena te mnogobrojnim palmama ograđena, u čijem je slobodnom dijelu uspijevalo raznovrsno bilje.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
كِلۡتَا ٱلۡجَنَّتَيۡنِ ءَاتَتۡ أُكُلَهَا وَلَمۡ تَظۡلِم مِّنۡهُ شَيۡـٔٗاۚ وَفَجَّرۡنَا خِلَٰلَهُمَا نَهَرٗا
Oba vrta su dala svoje plodove: hurme, grožđe, povrće, bez pomanjkanja, i između njih smo dali da teče rijeka, kako bi lakše navodnjavali.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَكَانَ لَهُۥ ثَمَرٞ فَقَالَ لِصَٰحِبِهِۦ وَهُوَ يُحَاوِرُهُۥٓ أَنَا۠ أَكۡثَرُ مِنكَ مَالٗا وَأَعَزُّ نَفَرٗا
Onaj nevjernik, osim vrtova, imao je i mnoga druga dobra, pa svom drugu vjerniku jednom prilikom oholo reče: “Ja imam više imetka od tebe, a moji pomagači i rođaci jači su i ugledniji od tvojih!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• فضيلة صحبة الأخيار، ومجاهدة النفس على صحبتهم ومخالطتهم وإن كانوا فقراء؛ فإن في صحبتهم من الفوائد ما لا يُحْصَى.
Veliku vrijednost ima druženje s dobrim ljudima. Čovjek se treba truditi da se druži s takvima, makar bili siromašni. Druženje s njima ima nebrojene pozitivne posljedice.

• كثرة الذكر مع حضور القلب سبب للبركة في الأعمار والأوقات.
Mnoštvo pominjanja Uzvišenog Allaha uz prisutnost srca ima za posljedicu blagoslov u životu i vremenu.

• قاعدتا الثواب وأساس النجاة: الإيمان مع العمل الصالح؛ لأن الله رتب عليهما الثواب في الدنيا والآخرة.
Da bi čovjek bio spašen i nagrađen na Ahiretu, mora vjerovati i činiti dobra djela. Allah je to dvoje uvjetovao kad se radi o ovozemaljskoj i ahiretskoj nagradi.

وَدَخَلَ جَنَّتَهُۥ وَهُوَ ظَالِمٞ لِّنَفۡسِهِۦ قَالَ مَآ أَظُنُّ أَن تَبِيدَ هَٰذِهِۦٓ أَبَدٗا
I jedne prilike nevjernik uđe u svoj vrt sa vjernikom, da bi mu pokazao šta sve ima. Taj je nevjernik pripisivao Allahu sudruga i poricao Sudnji dan, čime je sebi nepravdu učinio. On ponosno i zadivljeno uzviknu: “Uvjeren sam da ovaj moj vrt nikad neće propasti, jer sam s tim u vezi poduzeo sve potrebne korake!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَمَآ أَظُنُّ ٱلسَّاعَةَ قَآئِمَةٗ وَلَئِن رُّدِدتُّ إِلَىٰ رَبِّي لَأَجِدَنَّ خَيۡرٗا مِّنۡهَا مُنقَلَبٗا
Na to je dodao: “Također sam uvjeren da se Sudnji dan neće dogoditi, već da postoji samo ovosvjetski život. Ako bismo hipotetički pretpostvili da će biti Sudnji dan, i da se ja vratim Allahu poslije smrti, na onom će me svijetu čekati nešto bolje od mog vrta. To što sam bogat na ovom svijetu znači da bih bio bogat i na onom svijetu."
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ لَهُۥ صَاحِبُهُۥ وَهُوَ يُحَاوِرُهُۥٓ أَكَفَرۡتَ بِٱلَّذِي خَلَقَكَ مِن تُرَابٖ ثُمَّ مِن نُّطۡفَةٖ ثُمَّ سَوَّىٰكَ رَجُلٗا
Onaj mu vjernik, iskreno ga savjetujući, reče: “Kako ne vjeruješ u Allaha, a On je stvorio tvog oca Adema od zemlje, tebe je formirao od neznatne tekućine, a zatim ti na koncu najljepši oblik dao?! Ko je u stanju da stvori iz ničeg, taj može i proživiti nakon smrti.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
لَّٰكِنَّا۠ هُوَ ٱللَّهُ رَبِّي وَلَآ أُشۡرِكُ بِرَبِّيٓ أَحَدٗا
“Ja nisam kao ti, ja ne poričem oživljenje niti negiram Allahove blagodati, već smatram da je Allah jedini Stvoritelj i darežljivi Opskrbitelj, te ja Njemu nikog ni u čemu ravnim ne smatram, niti druga božanstva obožavam”, objasnio je vjernik.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَوۡلَآ إِذۡ دَخَلۡتَ جَنَّتَكَ قُلۡتَ مَا شَآءَ ٱللَّهُ لَا قُوَّةَ إِلَّا بِٱللَّهِۚ إِن تَرَنِ أَنَا۠ أَقَلَّ مِنكَ مَالٗا وَوَلَدٗا
“Zašto nisi, ugledavši prelijepi svoj vrt, diveći mu se, kazao: ‘Mašallah! La havle ve la kuvvete illa billah!’ Naime, Allah ti je, Svojom moći i voljom, omogućio da imaš sve to, a On radi ono što želi! I On je Moćni! Eto, ja imam manje bogatstva i potomstva od tebe”, (podsjetio je vjernik nevjernika).
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَعَسَىٰ رَبِّيٓ أَن يُؤۡتِيَنِ خَيۡرٗا مِّن جَنَّتِكَ وَيُرۡسِلَ عَلَيۡهَا حُسۡبَانٗا مِّنَ ٱلسَّمَآءِ فَتُصۡبِحَ صَعِيدٗا زَلَقًا
Nastavio je zatim: “Znaj da je Allah kadar, iako sad imam manje od tebe, da mi da imetka i potomstva, pa da imam više nego ti, jer ja sam Allahu, džellešanuhu, zahvalan. Imaj na umu i to da ti Svevišnji Allah može oduzeti sve što ti je dao, jer si nezahvalan, a u stanju je i poslati s neba vatru na tvoj vrt koja bi ga spalila; vrt bi postao sasušena i neplodna pustinja i kroz njega se ne bi moglo ni proći, kamoli šta drugo.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أَوۡ يُصۡبِحَ مَآؤُهَا غَوۡرٗا فَلَن تَسۡتَطِيعَ لَهُۥ طَلَبٗا
“Ili može učiniti da nestane voda koja se nalazi u vrtu, kojom napajaš plodove, i ne bi je mogao pronaći pa bi vrt tvoj presušio”, zaključio je.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَأُحِيطَ بِثَمَرِهِۦ فَأَصۡبَحَ يُقَلِّبُ كَفَّيۡهِ عَلَىٰ مَآ أَنفَقَ فِيهَا وَهِيَ خَاوِيَةٌ عَلَىٰ عُرُوشِهَا وَيَقُولُ يَٰلَيۡتَنِي لَمۡ أُشۡرِكۡ بِرَبِّيٓ أَحَدٗا
I zaista, dogodilo se baš onako kako je to vjernik predvidio: Svemogući je Allah uništio nevjernikov vrt, spalio je njegove plodove, pa je bezbožnik počeo udarati rukom od ruku, kajući se i žaleći za svojim nekadašnjim bogatstvom. Povikao je: “Kamo sreće da sam bio zahvalan svom Gospodaru, samo Njega obožavao, nikog Mu ne pridružujući!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَلَمۡ تَكُن لَّهُۥ فِئَةٞ يَنصُرُونَهُۥ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَمَا كَانَ مُنتَصِرًا
I krivovjernom tad nije bilo pomoći, niko nije mogao spasiti njegov vrt, a nije bio u stanju ni sam sebi pomoći jer je bio slab i bespomoćan.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
هُنَالِكَ ٱلۡوَلَٰيَةُ لِلَّهِ ٱلۡحَقِّۚ هُوَ خَيۡرٞ ثَوَابٗا وَخَيۡرٌ عُقۡبٗا
Prilikom iskušenja i nesreće snaga i pomoć pripadaju isključivo Allahu, Koji najbolje nagrađuje dobročinitelje. Završetak Božijih prijatelja bit će bolji i vredniji na Ahiretu od pomoći i pobjede na dunjaluku.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَٱضۡرِبۡ لَهُم مَّثَلَ ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا كَمَآءٍ أَنزَلۡنَٰهُ مِنَ ٱلسَّمَآءِ فَٱخۡتَلَطَ بِهِۦ نَبَاتُ ٱلۡأَرۡضِ فَأَصۡبَحَ هَشِيمٗا تَذۡرُوهُ ٱلرِّيَٰحُۗ وَكَانَ ٱللَّهُ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ مُّقۡتَدِرًا
Vjerovjesniče, navedi primjer dunjaluka onima koji su njime obmanuti; on je poput biljaka koje izrastu nakon kiše i dostignu zrelost svoju, da bi se nakon toga sasušile, izlomile i vjetrom raspršene bile na sve strane, nakon čega to mjesto bude pusto kao i prije postojanja tih biljaka. Allah sve može i ništa se ne može suprotstaviti Njegovoj moći i odluci. Allah ostavlja u životu ono što želi, a uništava ono što želi.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• على المؤمن ألا يستكين أمام عزة الغني الكافر، وعليه نصحه وإرشاده إلى الإيمان بالله، والإقرار بوحدانيته، وشكر نعمه وأفضاله عليه.
Ne priliči da se vjernik ponizi pred bogatim nevjernikom, nego ga mora pozvati da vjeruje u Allaha, posvjedoči da je On jedini Bog, te da Mu bude zahvalan na blagodatima.

• ينبغي لكل من أعجبه شيء من ماله أو ولده أن يضيف النعمة إلى مُولِيها ومُسْدِيها بأن يقول: ﴿ما شاءَ اللهُ لا قُوَّةَ إلَّا بِاللهِ﴾.
Kad se čovjek zadivi onom što posjeduje ili pak svom djetetu, treba se sjetiti Onog Koji mu je tu blagodat ukazao, Njemu je pripisujući, te treba kazati: “Mašallah! La havle ve la kuvvete illa billah!”

• إذا أراد الله بعبد خيرًا عجل له العقوبة في الدنيا.
Allah daje kaznu još na ovom svijetu onom kome želi dobro na Ahiretu.

• جواز الدعاء بتلف مال من كان ماله سبب طغيانه وكفره وخسرانه.
Dozvoljeno je doviti da Allah uništi imetak onoga koga je bogatstvo odvelo u nevjerstvo, u prelaženje granice u zlu i za njegovu propast.

ٱلۡمَالُ وَٱلۡبَنُونَ زِينَةُ ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۖ وَٱلۡبَٰقِيَٰتُ ٱلصَّٰلِحَٰتُ خَيۡرٌ عِندَ رَبِّكَ ثَوَابٗا وَخَيۡرٌ أَمَلٗا
Imetak i djeca su nešto dobro i lijepo na ovom prolaznom dunjaluku, ali imetak nestaje, djeca umiru, život prolazi, a dotle ostaju dobra djela, hvaljenje, slavljenje i veličanje Allaha. Čovjek će za dobra djela biti bolje nagrađen nego za imetak i za djecu, pa stoga treba činiti što više dobrih djela kako bi se zaslužila vječna blaženost u Džennetu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَيَوۡمَ نُسَيِّرُ ٱلۡجِبَالَ وَتَرَى ٱلۡأَرۡضَ بَارِزَةٗ وَحَشَرۡنَٰهُمۡ فَلَمۡ نُغَادِرۡ مِنۡهُمۡ أَحَدٗا
Sjeti se Dana u kojem će Svevišnji Allah ukloniti planine s njihovih mjesta pa će Zemlja postati velika pustinja na kojoj više neće biti ništa što zaklanja pogled. Allah će zatim sakupiti sva Svoja stvorenja i niko neće izostati.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَعُرِضُواْ عَلَىٰ رَبِّكَ صَفّٗا لَّقَدۡ جِئۡتُمُونَا كَمَا خَلَقۡنَٰكُمۡ أَوَّلَ مَرَّةِۭۚ بَلۡ زَعَمۡتُمۡ أَلَّن نَّجۡعَلَ لَكُم مَّوۡعِدٗا
Svi će ljudi biti dovedeni pred Allaha, i u redove će biti poredani; niko neće moći nikog sakriti. I ljudi će se vratiti Svevišnjem Allahu na Danu sudnjem onakvi kakvi su se rodili: bez imetka, djece i bilo čega drugog; a bili su uvjereni da ih Allah neće oživiti i pozvati na odgovornost.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَوُضِعَ ٱلۡكِتَٰبُ فَتَرَى ٱلۡمُجۡرِمِينَ مُشۡفِقِينَ مِمَّا فِيهِ وَيَقُولُونَ يَٰوَيۡلَتَنَا مَالِ هَٰذَا ٱلۡكِتَٰبِ لَا يُغَادِرُ صَغِيرَةٗ وَلَا كَبِيرَةً إِلَّآ أَحۡصَىٰهَاۚ وَوَجَدُواْ مَا عَمِلُواْ حَاضِرٗاۗ وَلَا يَظۡلِمُ رَبُّكَ أَحَدٗا
Postavit će se Knjiga u kojoj su zapisana djela svakog čovjeka, dobra i loša, pa će je uzeti u desnu ili u lijevu ruku. Vidjet ćeš razvratnike grešnike prestravljene i uplašene zbog loših djela koja su činili, pa će, ugledavši Knjigu, uzviknuti: “Teško nama! Šta je s ovom Knjigom! Nijedno djelo, ni malo ni veliko, ona nije ispustila, sve je zabilježila!” Tvoj Gospodar neće učiniti ni trun nepravde bilo kojem robu; dobročinitelju neće oduzeti niti jedno dobro, a grešniku neće dodati ni jedan grijeh.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَإِذۡ قُلۡنَا لِلۡمَلَٰٓئِكَةِ ٱسۡجُدُواْ لِأٓدَمَ فَسَجَدُوٓاْ إِلَّآ إِبۡلِيسَ كَانَ مِنَ ٱلۡجِنِّ فَفَسَقَ عَنۡ أَمۡرِ رَبِّهِۦٓۗ أَفَتَتَّخِذُونَهُۥ وَذُرِّيَّتَهُۥٓ أَوۡلِيَآءَ مِن دُونِي وَهُمۡ لَكُمۡ عَدُوُّۢۚ بِئۡسَ لِلظَّٰلِمِينَ بَدَلٗا
Poslaniče, sjeti se dana u kojem je Allah naredio melekima i Iblisu da se poklone Ademu, iz poštovanja. Svi su meleki poslušali i poklonili se, a Iblis je odbio poslušnost i nije se poklonio Ademu. Iblis je bio jedan od džina, koji je odbio poslušnost iz oholosti i zavisti, i nije bio od meleka. Zar ste zadovoljni njime, o ljudi, i njegovim porodom? Njih ste uzeli za svoje zaštitnike, a ne Allaha; slušate ih i slijedite, a oni su vam najveći neprijatelji?! Kako je ogavno to što su neki ljudi pokornost Allahu zamijenili pokornošću šejtanu i njegovim pomagačima!
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
۞ مَّآ أَشۡهَدتُّهُمۡ خَلۡقَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَلَا خَلۡقَ أَنفُسِهِمۡ وَمَا كُنتُ مُتَّخِذَ ٱلۡمُضِلِّينَ عَضُدٗا
Šejtan i njegovi pomagači nisu bili prisutni kad je Allah stvarao nebesa i Zemlju, niti je On u tome tražio pomoć od njih. A oni nisu bili svjedoci stvaranju njih samih, već je Svemogući Allah stvorio sve sām, bez pomagača i saučesnika. Allah, džellešanuhu, nije uzeo šejtane i njihove sljedbenike za pomagače Sebi, ta On je Jedan Jedini, On je Onaj Koji je neovisan i sve može.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَيَوۡمَ يَقُولُ نَادُواْ شُرَكَآءِيَ ٱلَّذِينَ زَعَمۡتُمۡ فَدَعَوۡهُمۡ فَلَمۡ يَسۡتَجِيبُواْ لَهُمۡ وَجَعَلۡنَا بَيۡنَهُم مَّوۡبِقٗا
Allah će na Sudnjem danu kazati nevjernicima: “Pozovite one koje ste mimo Mene obožavali, da vam pomognu i od kazne vas spase!” Višebošci će pozvati svoja božanstva, ali im se ona neće odazvati. Allah će tad uvesti u džehennemsku vatru i mnogobošce i njihova lažna božanstva, gdje će ih sve skupa kažnjavati.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَرَءَا ٱلۡمُجۡرِمُونَ ٱلنَّارَ فَظَنُّوٓاْ أَنَّهُم مُّوَاقِعُوهَا وَلَمۡ يَجِدُواْ عَنۡهَا مَصۡرِفٗا
Grešnici će ugledati vatru i uvjeriti se da u nju moraju ući, te da se, nakon što popadaju u nju, nikako i nikad neće moći izbaviti.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• على العبد الإكثار من الباقيات الصالحات، وهي كل عمل صالح من قول أو فعل يبقى للآخرة.
Preporučeno je da čovjek čini što više dobrih djela, u šta spadaju djela srca i djela tijela, ubjeđenja srca i govor jezika, a sve će to naći na Ahiretu.

• على العبد تذكر أهوال القيامة، والعمل لهذا اليوم حتى ينجو من أهواله، وينعم بجنة الله ورضوانه.
Neka se čovjek sjeća strahota Dana sudnjeg, i neka se za taj Dan pripremi čineći dobra djela, da bi se spasio njegovih strahota i da bi zaslužio Allahovu naklonosti i, otuda, Džennet.

• كَرَّم الله تعالى أبانا آدم عليه السلام والجنس البشري بأجمعه بأمره الملائكة أن تسجد له في بدء الخليقة سجود تحية وتكريم.
Svevišnji Allah počastio je Adema, alejhis-selam, i cijeli ljudski rod tako što je zapovijedio melekima da Ademu padnu ničice, tj. da ga time pozdrave i ukažu mu počast.

• في الآيات الحث على اتخاذ الشيطان عدوًّا.
Ovi ajeti sadrže poticaj da se šejtan smatra neprijateljem.

وَلَقَدۡ صَرَّفۡنَا فِي هَٰذَا ٱلۡقُرۡءَانِ لِلنَّاسِ مِن كُلِّ مَثَلٖۚ وَكَانَ ٱلۡإِنسَٰنُ أَكۡثَرَ شَيۡءٖ جَدَلٗا
Dragi Allah ljudima objašnjava mnogobrojne korisne primjere u časnom Kur’anu, ne bi li poslušali savjet i izvukli pouku. A čovjek je najskloniji raspravljanju i polemiziranju.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَمَا مَنَعَ ٱلنَّاسَ أَن يُؤۡمِنُوٓاْ إِذۡ جَآءَهُمُ ٱلۡهُدَىٰ وَيَسۡتَغۡفِرُواْ رَبَّهُمۡ إِلَّآ أَن تَأۡتِيَهُمۡ سُنَّةُ ٱلۡأَوَّلِينَ أَوۡ يَأۡتِيَهُمُ ٱلۡعَذَابُ قُبُلٗا
Ljude ne odvraća od vjerovanja u Allaha, slijeđenja Njegova Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i traženja oprosta od Njega za grijehe ništa drugo osim oholosti i tvrdoglavosti koju pokazuju prema Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, zatim traženje da ih zadesi ono što je zadesilo prijašnje nevjernike ili da im dođe očita kazna od Allaha.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَمَا نُرۡسِلُ ٱلۡمُرۡسَلِينَ إِلَّا مُبَشِّرِينَ وَمُنذِرِينَۚ وَيُجَٰدِلُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ بِٱلۡبَٰطِلِ لِيُدۡحِضُواْ بِهِ ٱلۡحَقَّۖ وَٱتَّخَذُوٓاْ ءَايَٰتِي وَمَآ أُنذِرُواْ هُزُوٗا
Allah je slao poslanike Svojim robovima da vjernike obraduju Džennetom, a nevjernike upozore na Džehennem. Međutim, pored jasnih i bjelodanih znakova i dokaza, nevjernici polemiziraju, bez ikakvog dokaza, iz inata i neprijateljstva, kako bi pomoću laži odbacili istinu koju je donio Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Također, oni se ismijavaju i rugaju Allahovoj knjizi, Njegovim dokazima i kazni kojom im se prijeti.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَمَنۡ أَظۡلَمُ مِمَّن ذُكِّرَ بِـَٔايَٰتِ رَبِّهِۦ فَأَعۡرَضَ عَنۡهَا وَنَسِيَ مَا قَدَّمَتۡ يَدَاهُۚ إِنَّا جَعَلۡنَا عَلَىٰ قُلُوبِهِمۡ أَكِنَّةً أَن يَفۡقَهُوهُ وَفِيٓ ءَاذَانِهِمۡ وَقۡرٗاۖ وَإِن تَدۡعُهُمۡ إِلَى ٱلۡهُدَىٰ فَلَن يَهۡتَدُوٓاْ إِذًا أَبَدٗا
Nema nepravednijeg čovjeka na svijetu od onog koji bude savjetovan i opominjan jasnim Allahovim dokazima, ali se ipak odbije pokoriti, okrene glavu i zaboravi nedjela koja je počinio, ne pokajavši se. Allah je postavio zastor na srca krivovjernih kako se ne bi okoristili Kur’anom i kako ga ne bi razumjeli. Učinio ih je i slijepim, pa ne čuju uputu; njima savjeti nisu od koristi. Poslaniče islama, ako pozoveš nevjernike u vjerovanje, oni ti se neće odazvati jer su na njihovim srcima katanci i jer su gluhi za istinu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَرَبُّكَ ٱلۡغَفُورُ ذُو ٱلرَّحۡمَةِۖ لَوۡ يُؤَاخِذُهُم بِمَا كَسَبُواْ لَعَجَّلَ لَهُمُ ٱلۡعَذَابَۚ بَل لَّهُم مَّوۡعِدٞ لَّن يَجِدُواْ مِن دُونِهِۦ مَوۡئِلٗا
Da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi iščekivao kaznu poricatelja, Allah mu je rekao: Tvoj Gospodar prašta grijehe onima koji Mu se iskreno pokaju i veoma je milostiv, toliko da Njegova milost obuhvata sve, dajući vremena grešnicima da se pokaju. Da Allah kažnjava nevjernike prema zaslugama njihovim, požurio bi im kaznu još na ovom svijetu, ali On, milostivi, samilosni im daje vremena i odgađa kaznu, kako bi se pokajali. Njima je čak određeno mjesto i vrijeme kada će biti kažnjeni zbog nevjerovanja, ukoliko se ne pokaju, i mimo Njega neće imati nikakve zaštite i mjesta gdje bi mogli pribjeći.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَتِلۡكَ ٱلۡقُرَىٰٓ أَهۡلَكۡنَٰهُمۡ لَمَّا ظَلَمُواْ وَجَعَلۡنَا لِمَهۡلِكِهِم مَّوۡعِدٗا
Ova vaša susjedna sela i gradovi, poput Hudovog, Salihovog, Lutovog i Šuajbovog naselja, Allah je uništio i njihove žitelje iskorijenio pošto su Njega i poslanike zanijekali. Allah je odredio da će ih pravovremeno kazniti, pa je to i učinio.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَإِذۡ قَالَ مُوسَىٰ لِفَتَىٰهُ لَآ أَبۡرَحُ حَتَّىٰٓ أَبۡلُغَ مَجۡمَعَ ٱلۡبَحۡرَيۡنِ أَوۡ أَمۡضِيَ حُقُبٗا
Sjeti se, Vjerovjesniče, trenutka kad je Musa, alejhis-selam, kazao svom slugi Jošui b. Nunu: “Ići ću sve dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, ili dok ne sretnem dobrog čovjeka koji će me poučiti mnogim stvarima.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَلَمَّا بَلَغَا مَجۡمَعَ بَيۡنِهِمَا نَسِيَا حُوتَهُمَا فَٱتَّخَذَ سَبِيلَهُۥ فِي ٱلۡبَحۡرِ سَرَبٗا
Kad su poslanik Musa i njegov sluga Jošua stigli do mjesta gdje se sastaju dva mora, sjeli su kod jedne stijene, ali su zaboravili ribu koja im je trebala biti poputnina. Jošua ju je nosio u korpi, ali je Svemogući Allah dao da ona oživi i klizne u more.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• عظمة القرآن وجلالته وعمومه؛ لأن فيه كل طريق موصل إلى العلوم النافعة، والسعادة الأبدية، وكل طريق يعصم من الشر.
Veličanstveni Kur’an vodi ka svim korisnim spoznajama, vječnoj sreći i svemu pomoću čega se čovjek može sačuvati od zla.

• من حكمة الله ورحمته أن تقييضه المبطلين المجادلين الحق بالباطل من أعظم الأسباب إلى وضوح الحق، وتبيُّن الباطل وفساده.
Mudri i Samilosni Allah odredio je da krivovjerni nastoje pobiti istinu raspravljajući, te je dao da to ima za posljedicu da istina bude objelodanjena i jasno objašnjena.

• في الآيات من التخويف لمن ترك الحق بعد علمه أن يحال بينه وبين الحق، ولا يتمكن منه بعد ذلك، ما هو أعظم مُرَهِّب وزاجر عن ذلك.
Ovi ajeti sadrže zastrašivanje i naznaku da će istina za sva vremena biti uskraćena onome ko je sazna, ali je ostavi. To je, kad se radi o tome, najveći oblik prijetnje.

• فضيلة العلم والرحلة في طلبه، واغتنام لقاء الفضلاء والعلماء وإن بعدت أقطارهم.
Znanje, poduzimanje koraka radi njegova stjecanja i susret s učenim ljudima (makar živjeli daleko) ima veoma veliku vrijednost.

• الحوت يطلق على السمكة الصغيرة والكبيرة ولم يرد في القرآن لفظ السمك، وإنما ورد الحوت والنون واللحم الطري.
Kad se radi o riječi “riba”, nigdje u Kur’anu za to nije upotrijebljen izraz “es-semek”, a upotrijebljeni su izrazi “el-hūt”, koji obuhvata i velike i male ribe, zatim “en-nūn” i “el-lahmut-tarijj”.

فَلَمَّا جَاوَزَا قَالَ لِفَتَىٰهُ ءَاتِنَا غَدَآءَنَا لَقَدۡ لَقِينَا مِن سَفَرِنَا هَٰذَا نَصَبٗا
Pošto su nastavili pješačiti napustivši mjesto u kojem su zaboravili ribu, Musa ogladni – put ga je iscrpio – i zatraži obrok od Jošue.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ أَرَءَيۡتَ إِذۡ أَوَيۡنَآ إِلَى ٱلصَّخۡرَةِ فَإِنِّي نَسِيتُ ٱلۡحُوتَ وَمَآ أَنسَىٰنِيهُ إِلَّا ٱلشَّيۡطَٰنُ أَنۡ أَذۡكُرَهُۥۚ وَٱتَّخَذَ سَبِيلَهُۥ فِي ٱلۡبَحۡرِ عَجَبٗا
Jošua odgovori Musau: “Sjećaš se kad smo se odmorili kod one stijene? Šejtan je učinio da zaboravim obavijestiti te da nam je riba oživjela i pobjegla u morska prostranstva. To je, zaista, veoma čudno!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ ذَٰلِكَ مَا كُنَّا نَبۡغِۚ فَٱرۡتَدَّا عَلَىٰٓ ءَاثَارِهِمَا قَصَصٗا
Musa mu tad reče: “Ovo je ono što sam tražio! Nestanak ribe znak mi je da smo u blizini dobrog čovjeka.” Potom su se, idući istim putem, vratili kod te stijene, kod koje je riba kliznula u vodu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَوَجَدَا عَبۡدٗا مِّنۡ عِبَادِنَآ ءَاتَيۡنَٰهُ رَحۡمَةٗ مِّنۡ عِندِنَا وَعَلَّمۡنَٰهُ مِن لَّدُنَّا عِلۡمٗا
Musa i Jošua nađoše dobrog čovjeka el-Hidra kojem je Allah ukazao Svoju milost davši mu korisno znanje koje nije dao drugim ljudima. O tome govori ova priča.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ لَهُۥ مُوسَىٰ هَلۡ أَتَّبِعُكَ عَلَىٰٓ أَن تُعَلِّمَنِ مِمَّا عُلِّمۡتَ رُشۡدٗا
Musa ga pozdravi i odmah upita: “Da li mi dozvoljavaš da ti pravim društvo kako bih se okoristio tvojim znanjem kojim bih se pomogao u slijeđenju istine?”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ إِنَّكَ لَن تَسۡتَطِيعَ مَعِيَ صَبۡرٗا
El-Hidr mu je odgovorio: “Ti se nećeš moći strpjeti u mom društvu, s obzirom na to da ćeš vidjeti stanovite tajanstvene stvari u koje nećeš moći prodrijeti, a nećeš moći ni prešutjeti moje postupke.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَكَيۡفَ تَصۡبِرُ عَلَىٰ مَا لَمۡ تُحِطۡ بِهِۦ خُبۡرٗا
“A i kako bi se strpio u situacijama koje nisu onakve kakvima izgledaju, ako nisi upućen u suštinu stvari?”, objasnio je Musau el-Hidr.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ سَتَجِدُنِيٓ إِن شَآءَ ٱللَّهُ صَابِرٗا وَلَآ أَعۡصِي لَكَ أَمۡرٗا
Musa na to reče: “Bit ću strpljiv, ako Bog da, i neću se suprotstavljati tvojim naredbama, vidjet ćeš.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ فَإِنِ ٱتَّبَعۡتَنِي فَلَا تَسۡـَٔلۡنِي عَن شَيۡءٍ حَتَّىٰٓ أُحۡدِثَ لَكَ مِنۡهُ ذِكۡرٗا
El-Hidr prihvati da ga poslanik Musa prati na putu, ali mu napomenu da ga ne pita o onom što mu nije jasno sve dok mu on, el-Hidr, sām ne objasni.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَٱنطَلَقَا حَتَّىٰٓ إِذَا رَكِبَا فِي ٱلسَّفِينَةِ خَرَقَهَاۖ قَالَ أَخَرَقۡتَهَا لِتُغۡرِقَ أَهۡلَهَا لَقَدۡ جِئۡتَ شَيۡـًٔا إِمۡرٗا
Oni, tako, krenuše obalom i naiđoše na lađu na koju se ukrcaše ništa ne plativši: vlasnici lađe ukazali su njima dvojici počast. El-Hidr domalo zatim odvali jednu podnu dasku te nastade rupa. Musa, alejhis-selam, odmah osudi taj njegov postupak i reče: “Ovi ljudi nisu nam naplatili plovidbu, a ti si im zauzvrat probušio lađu da bi je potopio? To je krupna stvar!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ أَلَمۡ أَقُلۡ إِنَّكَ لَن تَسۡتَطِيعَ مَعِيَ صَبۡرٗا
El-Hidr ga opomenu: “Nisam li ti na početku rekao da se nećeš moći suzdržati u mom društvu?!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ لَا تُؤَاخِذۡنِي بِمَا نَسِيتُ وَلَا تُرۡهِقۡنِي مِنۡ أَمۡرِي عُسۡرٗا
Musa se pak izvini: “Oprosti mi, zaboravio sam za onaj naš dogovor! Budi blag i strpljiv sa mnom, a ne otežavaj mi.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَٱنطَلَقَا حَتَّىٰٓ إِذَا لَقِيَا غُلَٰمٗا فَقَتَلَهُۥ قَالَ أَقَتَلۡتَ نَفۡسٗا زَكِيَّةَۢ بِغَيۡرِ نَفۡسٖ لَّقَدۡ جِئۡتَ شَيۡـٔٗا نُّكۡرٗا
Njih se dvojica iskrcaše iz lađe i zaputiše obalom. Idući obalom, naišli su na djecu koja su se igrala, te el-Hidr ubi jednog dječaka. Musa se tome usprotivi. Upita: “Što ubi dijete bezgrešno! Ti si učinio nešto vema ružno!”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• استحباب كون خادم الإنسان ذكيًّا فطنًا كَيِّسًا ليتم له أمره الذي يريده.
Poželjno je da sluga bude inteligentna i pronicljiva osoba kako bi onom kome služi služila na najbolji način.

• أن المعونة تنزل على العبد على حسب قيامه بالمأمور به، وأن الموافق لأمر الله يُعان ما لا يُعان غيره.
Allah daje pomoć i podršku srazmjerno tome koliko Mu je čovjek odan. Sveznajući Allah daje takvom najveću pomoć i podršku.

• التأدب مع المعلم، وخطاب المتعلم إياه ألطف خطاب.
Čovjek se treba držati pravila lijepog ponašanja kad je riječ o odnosu prema učitelju i treba mu se obraćati na najumilniji način.

• النسيان لا يقتضي المؤاخذة، ولا يدخل تحت التكليف، ولا يتعلق به حكم.
Zaborav ne povlači šerijatske sankcije. Onaj ko zaboravi izvršiti određenu obavezu izašao je, zbog tog zaborava, iz kruga onih koji su obveznici.

• تعلم العالم الفاضل للعلم الذي لم يَتَمَهَّر فيه ممن مهر فيه، وإن كان دونه في العلم بدرجات كثيرة.
Ovi ajeti sadržajno govore o tome da je poželjno da učenjak koji nije savladao određenu disciplinu treba istu tu disciplinu savladati pred stručnjakom, pa makar taj bio daleko manje učen od njega u drugim oblastima.

• إضافة العلم وغيره من الفضائل لله تعالى، والإقرار بذلك، وشكر الله عليها.
Potrebno je Allahu, džellešanuhu, pripisati znanje i druge vrijednosti, te se za sve to biti zahvalan.

۞ قَالَ أَلَمۡ أَقُل لَّكَ إِنَّكَ لَن تَسۡتَطِيعَ مَعِيَ صَبۡرٗا
Podsjećajući Musaa na uvjet koji mu je, ono onda, postavio, el-Hidr reče: “Zar te nisam upozorio da se nećeš moći suzdržati kad vidiš neke moje postupke u čiju suštinu nećeš proniknuti?”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ إِن سَأَلۡتُكَ عَن شَيۡءِۭ بَعۡدَهَا فَلَا تُصَٰحِبۡنِيۖ قَدۡ بَلَغۡتَ مِن لَّدُنِّي عُذۡرٗا
Musa obeća: “Ako te bilo šta nakon ovoga upitam, nemoj se družiti sa mnom. Imaš opravdanje da me napustiš, jer sam već dva puta prekršio tvoju naredbu."
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَٱنطَلَقَا حَتَّىٰٓ إِذَآ أَتَيَآ أَهۡلَ قَرۡيَةٍ ٱسۡتَطۡعَمَآ أَهۡلَهَا فَأَبَوۡاْ أَن يُضَيِّفُوهُمَا فَوَجَدَا فِيهَا جِدَارٗا يُرِيدُ أَن يَنقَضَّ فَأَقَامَهُۥۖ قَالَ لَوۡ شِئۡتَ لَتَّخَذۡتَ عَلَيۡهِ أَجۡرٗا
Oni nastaviše putovati, a kad dođoše u jedan grad, zamoliše njegove stanovnike da ih nahrane, jer su gosti, no ovi to odbiše. Musa i Hidr tad vidješe neki zid koji tek što se nije srušio, pa ga Hidr ispravi i učvrsti. Musa se iznenadi i reče Hidru: “Trebao si im naplatiti ovu uslugu, pa da sebi kupimo hranu, jer nam ovi ljudi uskratiše gostoprimstvo.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ هَٰذَا فِرَاقُ بَيۡنِي وَبَيۡنِكَۚ سَأُنَبِّئُكَ بِتَأۡوِيلِ مَا لَمۡ تَسۡتَطِع عَّلَيۡهِ صَبۡرًا
El-Hidr reče: “Došlo je vrijeme da se nas dvojica rastanemo. A prije nego što se konačno razdvojimo, objasnit ću ti neosnovanost tvojih prigovora u vezi s mojim postupcima.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أَمَّا ٱلسَّفِينَةُ فَكَانَتۡ لِمَسَٰكِينَ يَعۡمَلُونَ فِي ٱلۡبَحۡرِ فَأَرَدتُّ أَنۡ أَعِيبَهَا وَكَانَ وَرَآءَهُم مَّلِكٞ يَأۡخُذُ كُلَّ سَفِينَةٍ غَصۡبٗا
“Što se tiče one lađe čiju sam podnu dasku odvalio”, el-Hidr reče, “ona pripada siromasima koji žive prevozeći putnike na moru. Ispred njih nalazi se nepravedan vladar koji otuđuje svaku ispravnu lađu, pa sam htio da je malo oštetim kako im je onaj tiranin ne bi oduzeo.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَأَمَّا ٱلۡغُلَٰمُ فَكَانَ أَبَوَاهُ مُؤۡمِنَيۡنِ فَخَشِينَآ أَن يُرۡهِقَهُمَا طُغۡيَٰنٗا وَكُفۡرٗا
El-Hidr zatim reče: “Kad je posrijedi dječak kojeg sam ubio, on je postao nevjernik, po znanju Uzvišenog Allaha, a roditelji su mu vjernici. Da sam ga ostavio u životu, on bi, uistinu, utjecao na svoje roditelje da i oni postanu nevjernici, iz ljubavi prema njemu, ili zbog toga što bi materijalno zavisili od njega.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَأَرَدۡنَآ أَن يُبۡدِلَهُمَا رَبُّهُمَا خَيۡرٗا مِّنۡهُ زَكَوٰةٗ وَأَقۡرَبَ رُحۡمٗا
“Željeli smo da im Allah, umjesto njega, podari boljeg, poslušnijeg i vrijednijeg dječaka”, dodao je.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَأَمَّا ٱلۡجِدَارُ فَكَانَ لِغُلَٰمَيۡنِ يَتِيمَيۡنِ فِي ٱلۡمَدِينَةِ وَكَانَ تَحۡتَهُۥ كَنزٞ لَّهُمَا وَكَانَ أَبُوهُمَا صَٰلِحٗا فَأَرَادَ رَبُّكَ أَن يَبۡلُغَآ أَشُدَّهُمَا وَيَسۡتَخۡرِجَا كَنزَهُمَا رَحۡمَةٗ مِّن رَّبِّكَۚ وَمَا فَعَلۡتُهُۥ عَنۡ أَمۡرِيۚ ذَٰلِكَ تَأۡوِيلُ مَا لَمۡ تَسۡطِع عَّلَيۡهِ صَبۡرٗا
I naposlijetku je el-Hidr kazao: “Kad je riječ o onom zidu što sam ga ispravio i učvrstio, on je pripadao dvojici dječaka, siročadi iz onog grada u kojem smo bili, a ispod zida nalaze se zlato i srebro, njihova svojina. Otac im je bio dobar i bogobojazan čovjek, pa je Allah, iz Svoje dobrote, želio da oni odrastu i izvade blago ispod zida. Jer da je zid pao, blago bi se otkrilo i bilo podložno propasti. Ništa od ovog nisam učinio po svom nahođenju, već Allahovom voljom i naredbom. To je objašnjenje za moje postupke koje si osudio. Eto tako je bilo, a ti nisi bio upućen u suštinu stvari, pa se nisi mogao suzdržati komentara.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَيَسۡـَٔلُونَكَ عَن ذِي ٱلۡقَرۡنَيۡنِۖ قُلۡ سَأَتۡلُواْ عَلَيۡكُم مِّنۡهُ ذِكۡرًا
Pitaju te židovi i nevjernici, Vjerovjesniče, o pravednom vladaru Zulkarnejnu. Odgovori im da ćeš ih o tome obavijestiti po istini, da bi primili savjet i izvukli pouku.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• وجوب التأني والتثبت وعدم المبادرة إلى الحكم على الشيء.
Kad je riječ o donošenju suda, ne treba žuriti i ne treba biti nepromišljen, nego treba sve dobro provjeriti i utvrditi.

• أن الأمور تجري أحكامها على ظاهرها، وتُعَلق بها الأحكام الدنيوية في الأموال والدماء وغيرها.
Sud se na ovom svijetu donosi na temelju vanjštine kad se radi o pitanjima koja su vezana za imetak i život.

• يُدْفَع الشر الكبير بارتكاب الشر الصغير، ويُرَاعَى أكبر المصلحتين بتفويت أدناهما.
Veće se zlo izbjegne tako što se učini manje zlo, odnosno postigne se veća korist tako što će se propustiti ona koja je manja.

• ينبغي للصاحب ألا يفارق صاحبه ويترك صحبته حتى يُعْتِبَه ويُعْذِر منه.
Druženje s prijateljem može se prekinuti onda kad se s njime više ne može družiti.

• استعمال الأدب مع الله تعالى في الألفاظ بنسبة الخير إليه وعدم نسبة الشر إليه .
Kad je riječ o ophođenju prema Uzvišenom Allahu, potrebno je znati da se Njemu pripisuje samo ono što je dobro, te da se zlo Allahu ne pripisuje.

• أن العبد الصالح يحفظه الله في نفسه وفي ذريته.
Allah čuva dobre ljude, a čuva njihovo potomstvo također.

إِنَّا مَكَّنَّا لَهُۥ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَءَاتَيۡنَٰهُ مِن كُلِّ شَيۡءٖ سَبَبٗا
Svemogući je Allah omogućio Zulkarnejnu da vlada Zemljom i dao mu je sve što je potrebno za to.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَأَتۡبَعَ سَبَبًا
Ovaj ajet znači da je Zulkarnejn poduzimao sve potrebne korake i koristio se svim sredstvima koja smo mu pružili, da bi ostvario ono što je htio ostvariti. On se uputio prema zapadu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
حَتَّىٰٓ إِذَا بَلَغَ مَغۡرِبَ ٱلشَّمۡسِ وَجَدَهَا تَغۡرُبُ فِي عَيۡنٍ حَمِئَةٖ وَوَجَدَ عِندَهَا قَوۡمٗاۖ قُلۡنَا يَٰذَا ٱلۡقَرۡنَيۡنِ إِمَّآ أَن تُعَذِّبَ وَإِمَّآ أَن تَتَّخِذَ فِيهِمۡ حُسۡنٗا
Kada je Zulkarnejn stigao do mjesta gdje Sunce zalazi, učinilo mu se da ono zalazi u jedan vreo izvor, u crno blato. Na tom je mjestu zatekao neki nevjernički narod, pa mu je
Gospodar stavio na izbor: da ih kazni, ubijajući ih i zarobljavajući – ako ne budu vjerovali u Allaha, ili da se prema njima odnosi na najljepši način.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ أَمَّا مَن ظَلَمَ فَسَوۡفَ نُعَذِّبُهُۥ ثُمَّ يُرَدُّ إِلَىٰ رَبِّهِۦ فَيُعَذِّبُهُۥ عَذَابٗا نُّكۡرٗا
Zulkarnejn reče: “Što se tiče onih koji ne vjeruju u Allaha, i ostanu na tome nakon što ih pozovemo da Allaha obožavaju, njih ću pobiti, a kad se vrate Allahu, na Sudnjem danu, On će ih vječno i zauvijek kažnjavati u vatri.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَأَمَّا مَنۡ ءَامَنَ وَعَمِلَ صَٰلِحٗا فَلَهُۥ جَزَآءً ٱلۡحُسۡنَىٰۖ وَسَنَقُولُ لَهُۥ مِنۡ أَمۡرِنَا يُسۡرٗا
“A kad je riječ o onima koji vjeruju u Allaha, slijede Njegove poslanike, izvršavaju vjerske naredbe i sustežu se od vjerskih zabrana, njih čekaju džennetske bašče u kojima će zauvijek boraviti; prema takvima ćemo postupati blago, plemenito i humano”, kazao je.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
ثُمَّ أَتۡبَعَ سَبَبًا
Potom se Zulkarnejn vrati suprotno od prvog usmjerenja, na istok.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
حَتَّىٰٓ إِذَا بَلَغَ مَطۡلِعَ ٱلشَّمۡسِ وَجَدَهَا تَطۡلُعُ عَلَىٰ قَوۡمٖ لَّمۡ نَجۡعَل لَّهُم مِّن دُونِهَا سِتۡرٗا
Kad on dođe do mjesta gdje Sunce izlazi, tamo zateče narod koji nije imao ništa čime bi se zaštitio od sunčeve toplote, niti kuća, pa ni drveća koje bi mu pravilo hlad.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
كَذَٰلِكَۖ وَقَدۡ أَحَطۡنَا بِمَا لَدَيۡهِ خُبۡرٗا
Tako se desilo u vezi Zulkarnejna. Allah Svojim znanjem obuhvata sve detalje vezane za snagu i vlast koju je Zulkarnejn imao.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
ثُمَّ أَتۡبَعَ سَبَبًا
Zatim je Zulkarnejn nastavio putovati, usmjerivši se novim putem, osim prva dva, između istoka i zapada.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
حَتَّىٰٓ إِذَا بَلَغَ بَيۡنَ ٱلسَّدَّيۡنِ وَجَدَ مِن دُونِهِمَا قَوۡمٗا لَّا يَكَادُونَ يَفۡقَهُونَ قَوۡلٗا
Pošto je stigao među dvije planine koje razdvajaju ono što je iza njih, našao je ispred njih narod specifičnog jezika; jedva su razumjeli govor drugih ljudi.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالُواْ يَٰذَا ٱلۡقَرۡنَيۡنِ إِنَّ يَأۡجُوجَ وَمَأۡجُوجَ مُفۡسِدُونَ فِي ٱلۡأَرۡضِ فَهَلۡ نَجۡعَلُ لَكَ خَرۡجًا عَلَىٰٓ أَن تَجۡعَلَ بَيۡنَنَا وَبَيۡنَهُمۡ سَدّٗا
Oni mu rekoše: “Zulkarnejne, narodi Jedžudž i Medžudž (mislili su time na dva velika naroda ljudskog roda) čine nered na Zemlji: ubijaju, porobljavaju, otimaju, na putevima presreću i čine nepravdu! Mi bismo ti dostojno platili kad bi između nas, s jedne strane, i Jedžudža i Medžudža, s druge strane, podigao veliki zid.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قَالَ مَا مَكَّنِّي فِيهِ رَبِّي خَيۡرٞ فَأَعِينُونِي بِقُوَّةٍ أَجۡعَلۡ بَيۡنَكُمۡ وَبَيۡنَهُمۡ رَدۡمًا
Zulkarnejn im je odgovorio: “Vlast i bogatstvo koje mi je Allah dao bolji su od toga što vi imate i dajete mi. Međutim, pomozite mi koliko god možete da između vas i njih podignem zid koji će ih onemogućiti u tome da vas uznemiruju.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
ءَاتُونِي زُبَرَ ٱلۡحَدِيدِۖ حَتَّىٰٓ إِذَا سَاوَىٰ بَيۡنَ ٱلصَّدَفَيۡنِ قَالَ ٱنفُخُواْۖ حَتَّىٰٓ إِذَا جَعَلَهُۥ نَارٗا قَالَ ءَاتُونِيٓ أُفۡرِغۡ عَلَيۡهِ قِطۡرٗا
“Donesite mi komade željeza!”, zapovjedi Zulkarnejn. Nakon što donesoše željezo i staviše ga jedno na drugo te izravnaše dvije strane brda, Zulkarnejn reče svojim pomagačima: “Raspalite veliku vatru,na njemu!” Pošto se željezo istopilo, naredio je da mu se donese bakar kojim će sve to zaliti, kako bi bilo čvršće.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
فَمَا ٱسۡطَٰعُوٓاْ أَن يَظۡهَرُوهُ وَمَا ٱسۡتَطَٰعُواْ لَهُۥ نَقۡبٗا
Narodi Jedžudž i Medžudž nisu mogli preći preko zida – bio je izrazito visok, a nisu ga mogli ni prokopati, zbog njegove jačine.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• أن ذا القرنين أحد الملوك المؤمنين الذين ملكوا الدنيا وسيطروا على أهلها، فقد آتاه الله ملكًا واسعًا، ومنحه حكمة وهيبة وعلمًا نافعًا.
Zulkarnejn je jedan od islamskih vladara koji je vladao ovim svijetom. Njemu je Gospodar dao golemu vlast, mudrost, autoritet i korisno znanje.

• من واجب الملك أو الحاكم أن يقوم بحماية الخلق في حفظ ديارهم، وإصلاح ثغورهم من أموالهم.
Vladar je dužan čuvati zemlju i imetak svojih podanika.

• أهل الصلاح والإخلاص يحرصون على إنجاز الأعمال ابتغاء وجه الله.
Oni koji popravljaju prilike i koji su iskreni prema Bogu trude se da budu od koristi, a čineći dobro žele postići Allahovu naklonost.

قَالَ هَٰذَا رَحۡمَةٞ مِّن رَّبِّيۖ فَإِذَا جَآءَ وَعۡدُ رَبِّي جَعَلَهُۥ دَكَّآءَۖ وَكَانَ وَعۡدُ رَبِّي حَقّٗا
Zulkarnejn je izjavio: “Ovaj zid, koji sam učinio zaštitom od Jedžudža i Medžudža, milost je Allahova prema meni i prema ljudima koji su to od mene tražili; u njegovu su podizanju velika korist i dobro. Kad dođe određeno vrijeme njihovog pojavljivanja prije Sudnjeg dana, Allah će ga razoriti i sravniti sa zemljom, jer će se Njegovo obećanje o njegovom razaranju sigurno ispuniti, kao i izlazak Jedžudža i Medžudža, a Allah ne krši Svoja obećanja.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
۞ وَتَرَكۡنَا بَعۡضَهُمۡ يَوۡمَئِذٖ يَمُوجُ فِي بَعۡضٖۖ وَنُفِخَ فِي ٱلصُّورِ فَجَمَعۡنَٰهُمۡ جَمۡعٗا
Allah će dati da se ljudi pred Sudnji dan međusobno sudaraju, zbog njihove brojnosti, a kad se puhne u rog, Allah će sakupiti sva stvorenja radi polaganja računa.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
وَعَرَضۡنَا جَهَنَّمَ يَوۡمَئِذٖ لِّلۡكَٰفِرِينَ عَرۡضًا
Pokazat će Uzvišeni Allah nevjernicima džehennem u svoj njegovoj realnosti, kako bi očito vidjeli svoje vječno stanište.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
ٱلَّذِينَ كَانَتۡ أَعۡيُنُهُمۡ فِي غِطَآءٍ عَن ذِكۡرِي وَكَانُواْ لَا يَسۡتَطِيعُونَ سَمۡعًا
Nevjernicima ga pokazujemo, na čijim očima je bio zastor na dunjaluku, pa nisu zbog toga spominjali Allaha, nisu razmišljali o Njegovim znakovima niti su primali pouku. Također nisu bili u stanju čuti Božije ajete, tj. čuti ih i prihvatiti.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أَفَحَسِبَ ٱلَّذِينَ كَفَرُوٓاْ أَن يَتَّخِذُواْ عِبَادِي مِن دُونِيٓ أَوۡلِيَآءَۚ إِنَّآ أَعۡتَدۡنَا جَهَنَّمَ لِلۡكَٰفِرِينَ نُزُلٗا
Zar nevjernici misle uzeti Allahove robove, meleke ili šejtane ili poslanike za božanstva koja će obožavati mimo Njega?! Neka znaju oni koji ne vjeruju da im je Silni Allah pripremio džehennemsku vatru za njihovo prebivalište!
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قُلۡ هَلۡ نُنَبِّئُكُم بِٱلۡأَخۡسَرِينَ أَعۡمَٰلًا
Kaži, Vjerovjesniče: “Hoćete li da vas obavijestim o ljudima koji će sasvim nastradati na Sudnjem danu, biti izgubljeni i kajati se?”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
ٱلَّذِينَ ضَلَّ سَعۡيُهُمۡ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا وَهُمۡ يَحۡسَبُونَ أَنَّهُمۡ يُحۡسِنُونَ صُنۡعًا
To su oni koji će na Sudnjem danu vidjeti sve ono što su radili na dunjaluku, da im propade, a bili su uvjereni da čine dobro i da će biti nagrađeni, međutim, realnost je sasvim drukčija.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
أُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ بِـَٔايَٰتِ رَبِّهِمۡ وَلِقَآئِهِۦ فَحَبِطَتۡ أَعۡمَٰلُهُمۡ فَلَا نُقِيمُ لَهُمۡ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِ وَزۡنٗا
“Negirali su Allahove dokaze i poricali oživljenje nakon smrti, pa im je Allah poništio njihova djela zbog nevjerovanja. Stoga kod Allaha neće imati nikakav ugled niti vrijednost."
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
ذَٰلِكَ جَزَآؤُهُمۡ جَهَنَّمُ بِمَا كَفَرُواْ وَٱتَّخَذُوٓاْ ءَايَٰتِي وَرُسُلِي هُزُوًا
Zato što su negirali znakove, poricali čuda i rugali se poslanicima i Allahovim dokazima, bit će kažnjeni u paklenoj vatri.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
إِنَّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ كَانَتۡ لَهُمۡ جَنَّٰتُ ٱلۡفِرۡدَوۡسِ نُزُلًا
Oni koji vjeruju u Allaha i Njegove poslanike, zatim iskreno i ispravno čine dobra djela, njima pripadaju najviši i najuzvišeniji stupnjevi u džennetu.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
خَٰلِدِينَ فِيهَا لَا يَبۡغُونَ عَنۡهَا حِوَلٗا
Ovi dobročinitelji zauvijek će ostati u njemu, nikad neće poželjeti da izađu iz dženneta i da ga zamijene nečim drugim, utoliko što mu ništa nije ravno.
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قُل لَّوۡ كَانَ ٱلۡبَحۡرُ مِدَادٗا لِّكَلِمَٰتِ رَبِّي لَنَفِدَ ٱلۡبَحۡرُ قَبۡلَ أَن تَنفَدَ كَلِمَٰتُ رَبِّي وَلَوۡ جِئۡنَا بِمِثۡلِهِۦ مَدَدٗا
Reci, Poslaniče: “Kad bi more bilo tinta a drveće pera kojim bi Allah pisao Svoj govor, more bi presušilo prije nego što bi presušile Allahove riječi, zbog brojnosti. Pa čak i kad bi Allah na prvo, dodao još mora, ne bi presahle Allahove riječi.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
قُلۡ إِنَّمَآ أَنَا۠ بَشَرٞ مِّثۡلُكُمۡ يُوحَىٰٓ إِلَيَّ أَنَّمَآ إِلَٰهُكُمۡ إِلَٰهٞ وَٰحِدٞۖ فَمَن كَانَ يَرۡجُواْ لِقَآءَ رَبِّهِۦ فَلۡيَعۡمَلۡ عَمَلٗا صَٰلِحٗا وَلَا يُشۡرِكۡ بِعِبَادَةِ رَبِّهِۦٓ أَحَدَۢا
Vjerovjesniče, obrati se nevjernicima: “Ja sam čovjek kao i vi, a nisam melek, Allahov sam rob i poslanik. Allah mi je objavio da nema istinskog božanstva osim Allaha, Koji nema sudruga. Stoga, ko se boji Allahove kazne i nada se Njegovoj milosti, a k tome, vjeruje u susret s Njime, neka čini dobra djela, samo radi svog Gospodara i u skladu s Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, praksom. Neka ne pripisuje u tome Allahu saučesnika.”
ئەرەپچە تەپسىرلەر:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• إثبات البعث والحشر بجمع الجن والإنس في ساحات القيامة بالنفخة الثانية في الصور.
Ovi ajeti dovoljni su kao nepobitan dokaz da će Svemogući Allah proživiti i sabrati sve ljude i džine na Sudnjem danu, i to nakon što melek u rog puhne drugi put.

• أن أشد الناس خسارة يوم القيامة هم الذين ضل سعيهم في الدنيا، وهم يظنون أنهم يحسنون صنعًا في عبادة من سوى الله.
Najveći stradalnici na Kijametskom danu bit će oni čiji će trud, koji su uložili na ovom svijetu, biti poništen. To su oni koji su robovali nekom drugom, a ne Allahu, i pritom mislili da je dobro ono što rade.

• لا يمكن حصر كلمات الله تعالى وعلمه وحكمته وأسراره، ولو كانت البحار والمحيطات وأمثالها دون تحديد حبرًا يكتب به.
Nemoguće je pobrojati Allahove riječi, obuhvatiti Njegovo znanje, proniknuti u mudrost i tajne. Sve to ne bi se moglo napisati ni da se sva mora i okeani, bez ograničenja, pretvore u tintu, sa kojom se piše.

 
مەنالار تەرجىمىسى سۈرە: سۈرە كەھپ
سۈرە مۇندەرىجىسى بەت نومۇرى
 
قۇرئان كەرىم مەنىلىرىنىڭ تەرجىمىسى - الترجمة البوسنية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - تەرجىمىلەر مۇندەرىجىسى

الترجمة البوسنية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

تاقاش