Kuswejela ni Kwakwe Ajula (Allah) juŵan’jesyisye kapolo Jwakwe (Muhammadi ﷺ) chilo kutyochela ku Nsikiti Wakuchimbichika (wa Maaka) kuja ku Nsikiti Wakunaula (wa Baitul-Muqaddas) awula watwaipele upile yayaliji mungulugulu mwakwe, kuti tunnosye jwalakwe (Muhammadi ﷺ) ine mu isimosimo Yetu, Chisimu Jwalakwe (Allah) ni Jwakupikanichisya, Jwakulolechesya.[1]
(17:1) Akusimulila Jâbir bin Abdullah رضى الله عنه yanti jwalakwejo ŵampikene Ntenga jwa Allahﷺjuchitiji: “Ndema jagaangaaniile Makuraish (ya ulendo wangu wanajesile chilo wa Isrâi ni Mi‘râji), najimi pa Al-Hijr, basi Allah niŵawuonesye kukwangu nsikiti wa Baitul-Muqaddas, ninatandite kwasimbila ya imanyilo yakwe une ndili nkuwulola walakweo.” (Swahîh Al-Bukhârî, Hadith No. 3673).
Ni twampele Musa chitabu (cha Taurat), ni twachitesile kuŵa chongolo ku ŵanache ŵa Israila. (Allah ŵasalile kuti): “Ngasimuntenda (jwinepe) jwangaŵaga Une kuŵa nkun’jegama.”
Ni tuŵisile chilo ni muusi kuŵa ilosyo iŵili, ni tuchifufwite chilosyo chachilo (ni chipi), ni tuchitesile chilosyo cha muusi kuŵa chakuŵala (ni lilanguka lyakwe) kuti nsosejesoseje umbone wakuumila kwa M’mbuje gwenu, soni kuti mmanyilileje winji wa yaka ni chiŵalanjilo (cha masiku, ijuma ni myesi). Soni chindu chilichose tuchilondesye mwakuchisalichisya chenene.
Soni mundu jwalijose tuntaŵilile itendo yakwe nnukosi mwakwe, ni chitukankopochesye lisiku lya Kiyama chitabu chachakachisimane chili cheunukuleunukule.
Mundu jwaajongweche, basi nikuti akongoka kwakulikamuchisya nsyene, soni jwasochelele, basi nikuti akusochelela kwaalikonya nsyene, soni jwaatwiichiile nsigo (wasambi) ngasaja kutwichila nsigo wajwine, soni Uwwe nganituŵa ŵakupeleka ilagasyo mpaka tukatumisye (kaje) ntenga.
Soni tuli tusachile kuujonanga musi (achinsyene musio ali nkutenda yangalumbana) tukwalamulaga (kaje) ŵakulipatila ŵao (yakun’jitika Allah ni kuŵa atenda ngoto), basi ni akasapitikukaga (kumpitikuchila Allah) mwalakwemo, pele ni palikasasimichikaga liloŵe (lyailagasyo) pa wele (musio), basi ni tukasaujonangaga kusyene.
Ŵaliose – ŵanganyaŵa ni ŵanganyao (ŵambone ni ŵakusakala) – tukwapaga mu yakupeleka ya Ambuje ŵenu (Allah), ni nganiiŵa yakupeleka ya Ambuje ŵenu yanti ni kusiŵiilidwa (kuti ikampata chiumbe Chakwe).
Soni jwapaulongo mumpani liunjili lyakwe (kuumila mu chipanje chenu), kwisa soni masikini ni jwapaulendo, ni ngasimmisanga (chipanje chenu) namisangape.
Soni gumbasyani chipiimo chambale ndema jankupima, soni n’dinjeje nisikelo jakulungamika, yalakweyo ni yaili yambone (kukwenu) soni ni yaikwete mbesi jambone nnope (ku Akhera).
Yalakweyi ni (ine) mu yalunda lwakusokoka yan’juwulile Ambuje ŵenu (mmwe Muhammadi ﷺ), ni ngasim’biika pamo ni Allah nnungu jwine ntakwika mumponyedwe ku Jahannama n’di ŵagambidwa soni ŵakuŵinjidwa (kuchanasa cha Allah).
Soni pamasile patusalichisye nnope (chilichose) mu aji Qur’an kuti (achimakafili) apate kumbuchila, ni ngajikwajonjechesya ŵanganyao ikaŵeje kujichima ni kujitalichila.
Sano pati nchisoomaga (mmwe Muhammadi ﷺ) Qur’an tukasaŵika chilikati chenumwe ni aŵala ŵangakukulupilila ya Akhera chakusiŵilila changaonechela.[3]
(17:3) (a) Iŵechetedwe yakwayana ni aji Ȃyaji mu Tafsîr ja Imâm Qurtubî: Akusimulila Sa‘îd bin Jubair رضى الله عنه yanti: “Pajatulwiche Sura No. 111 (Tabbat Yadâ), ŵayiche ŵankwao Abu Lahab kukunsosa Ntume ﷺ, sano Abu Bakr رضى الله عنه ali atemi pakuŵandikana ni Ntumejo r. Abu Bakr رضى الله عنه niŵantesile Ntume ﷺ kuti: “Une nayiweniji yanti, bola ntame pakasyepela, ngati jwalakweju jukwisa kukwetu, ngogopa ata kumpoteka.” Ntume ﷺ jwatite: “Tipaŵe pana chakusiŵilila chachiŵiichidwe sikati jangune ni jwalakwejo.” Basi jwankongwe jula nganam’bona Ntumejo r, ni jwatite kwa Abu Bakr t: “N’jenu jula jukwimbaga ilaanga yakungamba une.” Abu Bakr رضى الله عنه ŵatite: “Ngunnumbila Allah! Jwalakwe ngajukwimbaga ilaanga.” Jwankongwe jwatite: “Mmwe nkuikulupilila yalakweyo?” Basi nijwatyosile. Abu Bakr رضى الله عنه ŵatite: E mmwe Ntume jwa Allah! Yeti jwalakwe jula nganam’bonatu mmwe.” Ntume ﷺ jwatite: “Lilaika liisiŵilileje une kwa jwalakwejo.” (Aji Hadithiji jikusimanikwa mu Musnad Abu Ya‘la). (b) Iŵechetedwe yanti: Aji Ȃyaji pati ajisoomile mundu jwakulupilila kusyene (Tauhidi), akasasiŵilidwaga mundujo kwa amagongo ŵakwe. (Nnole mu Tafsîr Al-Qurtubî).
Soni tuŵisile iwuniko m’mitima mwao kuti akajimanyilila aji (Qur’an), ni m’mawiwi mwao (tutasile) usito (wa usiiwa kuti akajipikana), soni pati nchasalaga Ambuje ŵenu (Allah) Jikape mu Qur’an, akasagalauchila ku migongo jao kutila (mwakuchimidwa kusyene ni yakuntenda Nnungu kuŵa Jumope).
Soni Ambuje ŵenu ni ŵaakwamanya chenene ŵali kumawunde ni petaka. Soni chisimu chene twaachimbichisye Achimitume ŵane kwapunda ŵane, ni twampele Daudi (chitabu cha) Zaburi.
“Soni mwaloŵesyani mwapanandipanandi ŵatinkombole (kwaloŵesya) mwa ŵanganyao ni liloŵe lyenu (mpela ing’wenyeng’wenye, ngoma ni yakwimbajimba iliyose yakanyisyidwa), soni mwasonganganyichisyani (asilikali ŵenu) ŵakwela mahachi ni ŵakwenda wapasi, soni kamusyanganani nao mu ipanje (pakwatendekasya kupata ipanje m’matala gangalumbana mpela wiyi, juga ni kotosya), ni (nkamusyangane nao soni) mu ŵanache (pakwatendekasya kupata ŵanache ŵapetinji), soni ni mwapeje ilanga.” Sano shetani ni jwangapa ŵanganyao ikaŵeje ilanga yaulamba.
Sano pati gampatile masausyo m’mbwani, (wosope) ŵankwalumbanjilaga akasasoŵaga kusigala Jwalakwepe (Allah), nambo pati ankulupwisye pakunyyikasya pankuuli, nkasagalauka (kunneka Allah). Sano mundu aŵele jwakanila (ukoto waakumpa, jwangatogolela.)[4]
(17:4) Jwaŵechete Ibn Kathîr m’chitabu chakwe cha Tafsîr yakwamba jele Ȃyaji kuti: “Ikrimah bin Abî Jahl jwaŵigwile ulendo kuntila Ntenga jwa Allahﷺndema ja waugulidwe nsinda wa Maaka. Jwalakwe jwajesile wa pa mbwani jechejeu pakatanganya wa ku Ethiopia, nambo pandema jaŵajendelechelaga ulendo wao, mbungo jamachili japitikwisye liboti lyao lyaŵakwesile, ni gayichilile matumbela gamakulungwakulungwa kuumila mbali ni mbali, ni ŵaganisyisye ŵanganyao kuti asyungulilidwe ni ilagasyo m’mbwanimo. Ŵandu ŵa mwiboti mula ŵasalilene kuti: ‘Pangali jwampaka ankulupusye pangaŵaga Allah – Nnungu jusyesyene jwa kumawunde ni petaka. Basi munnumbanjile Jwele pejo mwakunswejechesya dini Jakwe, kuti an’jokole ku kumilwa.’ Ikrimah jwaŵechete chamuntima kuti: ‘Ngunnumbila Allah! Naga pangali jwampaka akamuchisye pa mbwani ikaŵeje Allah pe basi, nikuti pangali kaichila yanti pangali soni jwampaka akamuchisye pankuuli, ikaŵeje Allah pe basi. E Allah! Une ngumpa chilanga chanti: Naga nkumbikasya pankuuli mwantunjelele, tingaŵiiche magasa gangu mmagasa ga Ntume Muhammadi ﷺ, soni chisimu chene tingansimane jwalakwejo juli jwakupepa nnope ntima, jwambone, nambo soni jwachanasa.’ Kaneka ŵanganyao ŵakulupusyidwe ni Allah, mpaka ŵajile kochela munjengwe ja mbwani, ni ŵakopweche m’mbwani mula. Ikrimah jwapite kwa ntume Muhammadi ﷺ ni kuja kwinjila mu Usilamu, ni jwaliji nsilamu jwambone nnope.” (Nnole mu Tafsîr Ibn Kathîr).
Soni chisimu chene pamasile patwachimbichisye ŵanache ŵa Adam, ni twapele yakwela pankuli ni pambwani, ni twapele soni lisiki lyambone, nambo soni twachimbichisye ni uchimbichimbi wekulungwa nnope kuipunda yaijinji mu iwumbe yatugumbile.
(Kumbuchilani) Lisiku lyatuchaŵilanga ŵandu wosope (nkutula uliose) ni nnongola jwao. Sano ŵatakapedwe chitabu chao ni nkono wao wan’dyo, basi ŵanganyao chakasoome chitabu chao (mwakusengwa), soni ngasaja kutendedwa lupuso atamose pa (kachindu kamwana kanti chisawu) kawuusi kankati mwa lupele lwa tende.
Sano jwali jwangalola apano (pa duniya kulola kwakuchetelela ilosyo ya Allah ni ngankulupilila Jwalakwe), basi jwalakwejo ku Akhera takaŵe jwangalola (kwene) soni takapotele nnope kuleka litala (lyachokoko).
Soni naga tuli tumpele mundu (kafili) chindimba jukasagalauka (kuleka kutukumbuchila ni kutuŵenda), ni jukasalitalichisyaga (ni litala lyagoloka pakulikwesya), nambo pati inkwaiye yakusakala jukasaŵa jwakwasa ntima kusyene.
“Kapena nkole nyumba ja golodi, kapena nkwele kwinani, ni nganituŵa tukukulupilile kukwela kwenuko mpaka n’di ntutuluchiisye chitabu chakuti tuchisoomeje.” Jilani (mmwe Muhammadi ﷺ): “Kuswejela ni Kwao Ambuje ŵangu! Ana une ndili chilichose, pangaŵaga mundu (jwandumisyidwe kuŵa) ntenga?”
Sano jwaakun’jongolaga Allah, basi jwalakwe ni jwakongoka, nambo ŵaakwalechelela kusokonechela, basi mmwe ngam’ba mwapatiile akukamuchisya ni gosa jwangaŵaga Jwalakwe, ni tuchasonganganya Lisiku lya Kiyama chamakuku ali ŵangalola, ŵangaŵecheta soni ŵangapikana, mauto gao ni ku Jahannama. Ndema jilijose jaukaliteje (Motowo panandi), tukaujonjechesyeje kukwao soni kulapuka.
Galakwego ni malipilo gao ligongo lyanti ŵanganyao ŵakaaniile ma Ȃya Getu, ni kuŵecheta kuti: “Ana tuli tuŵele uwwejo maupa ni ipande yetikitiche-tikitiche nambo yakuona tuchiukulidwa ni kuŵa iwumbe yasambano?”
Ana ngakuiona ŵanganyao yanti Allah juŵagumbile mawunde ni mataka, ali Jwakombola kusyene kwagumba ŵanti chisawu ŵanganyao? Soni ŵaaŵiichiile ndema (jakuwila ni kwimuchila m’malembe) jangali chikaiko. Basi ŵalupuso akukana (yosopeyi) ikaŵeje ukafili basi.
Soni chisimu pamasile patwampele Musa ilosyo nsano nancheche yakuonechela. Basi mwawusyani ŵanache ŵa Israila, ndema jajwaichilile (Musajo), kaneka Firiauna ni ŵansalile kuti: “Chisimu une ngun’ganichisya mmwe Musa kuti ŵalojedwe.”
oni (jalakweji ni) Qur’an jatujigaŵenye (ma Ȃya ni ma Sura) kuti mwasoomele ŵandu mwantimatuusi, ni tujitulwisye panandipanandi (mu yaka makumi gaŵili kwisa itatu 23).
Ni m’becheteje kuti: “Lumbili losope lwene alapikwe Allah jwanganalitendela mwanache, soni nganakola jwagaŵana najo pa Uchimwene (Wakwe), soni nganaŵa jwaulesi kwanti nikola jwakunkamuchisya, soni munkusyani kunkusya kwannope!”
Contents of the translations can be downloaded and re-published, with the following terms and conditions:
1. No modification, addition, or deletion of the content.
2. Clearly referring to the publisher and the source (QuranEnc.com).
3. Mentioning the version number when re-publishing the translation.
4. Keeping the transcript information inside the document.
5. Notifying the source (QuranEnc.com) of any note on the translation.
6. Updating the translation according to the latest version issued from the source (QuranEnc.com).
7. Inappropriate advertisements must not be included when displaying translations of the meanings of the Noble Quran.
Rezultati pretraživanja:
API specs
Endpoints:
Sura translation
GET / https://quranenc.com/api/v1/translation/sura/{translation_key}/{sura_number} description: get the specified translation (by its translation_key) for the speicified sura (by its number)
Parameters: translation_key: (the key of the currently selected translation) sura_number: [1-114] (Sura number in the mosshaf which should be between 1 and 114)
Returns:
json object containing array of objects, each object contains the "sura", "aya", "translation" and "footnotes".
GET / https://quranenc.com/api/v1/translation/aya/{translation_key}/{sura_number}/{aya_number} description: get the specified translation (by its translation_key) for the speicified aya (by its number sura_number and aya_number)
Parameters: translation_key: (the key of the currently selected translation) sura_number: [1-114] (Sura number in the mosshaf which should be between 1 and 114) aya_number: [1-...] (Aya number in the sura)
Returns:
json object containing the "sura", "aya", "translation" and "footnotes".