Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - Translations’ Index


Translation of the meanings Surah: Maryam   Ayah:

Simoore Maryam

Purposes of the Surah:
إبطال عقيدة نسبة الولد لله من المشركين والنصارى، وبيان سعة رحمة الله بعباده.
Bonde askitinde ɓiɗɗo e Alla ummaade e Sirkuɓe e Nasaara en e hollude yaacde yurmeende Alla.

كٓهيعٓصٓ
(Kaaf Haa Yaa Ayiin Saad) hari yewtanooma fii yeru majje ka fuɗɗoode Simoore Albaqara.
Arabic explanations of the Qur’an:
ذِكۡرُ رَحۡمَتِ رَبِّكَ عَبۡدَهُۥ زَكَرِيَّآ
Ɗum ko jaŋta Yurmeende Joomi maaɗa nde O yurminiri jeyaaɗo Makko on Jakariyaa (yo o his), Meɗen fillanomaa fii taskagol nde.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِذۡ نَادَىٰ رَبَّهُۥ نِدَآءً خَفِيّٗا
Tuma nde o noddunoo Joomi mako O Senike noddaandu suuɗiindu fii yo ndu laato ɓurndu ɓadaade jaabagol
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ رَبِّ إِنِّي وَهَنَ ٱلۡعَظۡمُ مِنِّي وَٱشۡتَعَلَ ٱلرَّأۡسُ شَيۡبٗا وَلَمۡ أَكُنۢ بِدُعَآئِكَ رَبِّ شَقِيّٗا
O maaki: "Ko An Jooma, min dey ƴi'e am ɗen lo'ii, puri hoore am nden ɗuuɗii, mi wonaali sooyuɗo ka toragol Ma, ko woni, tuma kala mi toriMaa A jaabinanay lam.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِنِّي خِفۡتُ ٱلۡمَوَٰلِيَ مِن وَرَآءِي وَكَانَتِ ٱمۡرَأَتِي عَاقِرٗا فَهَبۡ لِي مِن لَّدُنكَ وَلِيّٗا
Min dey mi hulii ɓadondiraaɓe am ɓen fii wata ɓe ronku daranaade Diina kan ɓaawo mayde am sabu soklirdeɓe aduna, sonnaajo am on kadi laatike dimaro o jibintaa, okkan immorde ka Maaɗa ɓiɗɗo walloowo.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَرِثُنِي وَيَرِثُ مِنۡ ءَالِ يَعۡقُوبَۖ وَٱجۡعَلۡهُ رَبِّ رَضِيّٗا
O rona Annabaaku ngun e am o rona ngu kadi e ɓeynguure Yaaquuba nden (yo o his),o waɗu mbo ko An yo Jooma- weltoraaɗo ka Diina makko e ka njikku makko e ganndal makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰزَكَرِيَّآ إِنَّا نُبَشِّرُكَ بِغُلَٰمٍ ٱسۡمُهُۥ يَحۡيَىٰ لَمۡ نَجۡعَل لَّهُۥ مِن قَبۡلُ سَمِيّٗا
Alla jaabini toraare makko nden, O noddi mo: "Ko an Jakariyaa, Menen Meɗen humpitude ma ko weltinay maa, gomɗii Men jaabinii toraare maaɗa nden, Men okkii ma suka innde makko ko Yahyaa, Men waɗanaali goɗɗo goo ado makko ndee innde".
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ رَبِّ أَنَّىٰ يَكُونُ لِي غُلَٰمٞ وَكَانَتِ ٱمۡرَأَتِي عَاقِرٗا وَقَدۡ بَلَغۡتُ مِنَ ٱلۡكِبَرِ عِتِيّٗا
Jakariyaa maaki tawi ko o haawiiɗo kattanɗe Alla ɗen: "Ko honno jibinirantee lam ɓiɗɗo sonnaajo am on ko dimaro o jibintaa? gomɗii mi hewtirii hattirnde ngurndan ɗan sabu nayewu ngun e lo'ude ƴi'e ɗen.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ كَذَٰلِكَ قَالَ رَبُّكَ هُوَ عَلَيَّ هَيِّنٞ وَقَدۡ خَلَقۡتُكَ مِن قَبۡلُ وَلَمۡ تَكُ شَيۡـٔٗا
Malaa'ikaajo on wi'i: "Fiyaake on kono mi wi'iri non, fii kala sonnaajo maa on jiidotaako, an kadi a hewtii hattirde ngurndan ɗan sabu nayewu ngun e lo'ere ƴi'e ɗen, kono Joomi maaɗa Daalii: Tgugol Joomi maaɗa Yahyaa immorde e neeniraawo dimaro e baabiraawo hewtuɗo hattirde ngurndan ɗan ko newiiɗum, gomɗii Mi Tagiino ma -an Jakariyaa- ko adii ɗum hari a laataaki huunde jaŋteteende, sabu hari an ko a waasaaɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ رَبِّ ٱجۡعَل لِّيٓ ءَايَةٗۖ قَالَ ءَايَتُكَ أَلَّا تُكَلِّمَ ٱلنَّاسَ ثَلَٰثَ لَيَالٖ سَوِيّٗا
Jakariyaa maaki (yo o his): "Ko an yo Jooma, waɗanam maande nde miɗo deeƴira sabu mun hara hinde tinndini e gasugol ko Malaa'ikaajo on weltiniri lam kon". O Daali: "Maande maaɗa e gasugol ko weltiniraɗaa kon ko nde tawi a hattan-hattantaake wowlidude e yimɓe ɓen balɗe tati hara wanaa ñaw, ko woni, hara hiɗa wonndi e cellal e aafiya".
Arabic explanations of the Qur’an:
فَخَرَجَ عَلَىٰ قَوۡمِهِۦ مِنَ ٱلۡمِحۡرَابِ فَأَوۡحَىٰٓ إِلَيۡهِمۡ أَن سَبِّحُواْ بُكۡرَةٗ وَعَشِيّٗا
Jakariyaa yalti ka juulirde o acci yimɓe makko ɓen, o joopanii ɓe ko aldaa e haala: "Subuhinanee Alla Seniiɗo On ka arannde ñallal e ka sakkitoode maggal.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الضعف والعجز من أحب وسائل التوسل إلى الله؛ لأنه يدل على التَّبَرُّؤِ من الحول والقوة، وتعلق القلب بحول الله وقوته.
Lo'ere nden e ronkere nden no jeyaa e laawi ɓuraaɗi yiɗeede ɗoworgol faade e Alla; sabu ɗum no tinndina e anngal feere e doole, e yowagol ɓernde nden e Feere Alla e Doole Makko.

• يستحب للمرء أن يذكر في دعائه نعم الله تعالى عليه، وما يليق بالخضوع.
No yiɗanaa neɗɗo on nde o jaŋtotoo ka nder toraare makko neemaaji ɗi Alla O Toowii neeminiri mo ɗin, e kon ko hanndi e yankinaare.

• الحرص على مصلحة الدين وتقديمها على بقية المصالح.
Rerɗugol e nafa Diina kan e ardinngol ɗum e dow ko heddii e nafaaji ɗin.

• تستحب الأسماء ذات المعاني الطيبة.
No yiɗaa ɗen innɗe jogiiɗe firooji moƴƴi ɗin.

يَٰيَحۡيَىٰ خُذِ ٱلۡكِتَٰبَ بِقُوَّةٖۖ وَءَاتَيۡنَٰهُ ٱلۡحُكۡمَ صَبِيّٗا
Yahyaa jibinanaa mo, tuma nde o hewtunoo duuɓi yewtideede Men wi'ani mo: "Ko an yo Yahyaa, jogitor Tawreeta on soobee e tinnaare, Men Okki mo ganndal e faamu e soobinaare e pellital tawi ko duuɓe suka o jogii.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَحَنَانٗا مِّن لَّدُنَّا وَزَكَوٰةٗۖ وَكَانَ تَقِيّٗا
Men Yurmini mo Yurmeende immrnde ka Amen, Men laɓɓini mo e junuubu, o woni kuldo Alla ɗoftiiɗo Yamaruyee Alla on, himo woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَبَرَّۢا بِوَٰلِدَيۡهِ وَلَمۡ يَكُن جَبَّارًا عَصِيّٗا
O laatike ɗigganɗo yumma makko e bem makko, newaniiɗo ɓe, moƴƴotooɗo e maɓɓe, o laataaki mawnintinaniiɗo ɗoftagol Joomi makko maa ɗoftagol neene e baaba, o wonaa yedduɗo Joomi makko maa yumma makko e bem makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَسَلَٰمٌ عَلَيۡهِ يَوۡمَ وُلِدَ وَيَوۡمَ يَمُوتُ وَيَوۡمَ يُبۡعَثُ حَيّٗا
Kisiyee e hoolaare immorde ka Alla wonii e makko ñalnde o jibinaa, e ñalnde o maayata o yalta e ɗaam ngurndan ɗoo, e ñalnde o immintintee ko o wuuruɗo ɗun ko Ñalnde Darngal, e ɗii nokuuli tati ko ɗin ɓuri wulɗinnde e ko neɗɗanke rewata e mun, si o hoolike e ɗii, haray kulol fawaaki mo e nokkuuli goo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ مَرۡيَمَ إِذِ ٱنتَبَذَتۡ مِنۡ أَهۡلِهَا مَكَانٗا شَرۡقِيّٗا
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Mariyama (yo o his) tuma nde o pottitinoo(deestino) yimɓe makko ɓen, o weddii e nukkuure hikkornde funnaange maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَٱتَّخَذَتۡ مِن دُونِهِمۡ حِجَابٗا فَأَرۡسَلۡنَآ إِلَيۡهَا رُوحَنَا فَتَمَثَّلَ لَهَا بَشَرٗا سَوِيّٗا
O jogitanii hoore-makko gaanin yimɓe makko ɓen heedo wirnayngo mo haa tawa ɓe yi'ataa himo rewa Joomi makko, Men Nuli e makko Jibrila (yo o his), o nanndintinanii mo e mbaadi neɗɗanke timmuɗo tagu, [Mariyama] huli wata taw ko faalaaɗo waɗude mo ko boni.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَتۡ إِنِّيٓ أَعُوذُ بِٱلرَّحۡمَٰنِ مِنكَ إِن كُنتَ تَقِيّٗا
Tuma nde o yi'unoo mo e mbaadi neɗɗanke timmuɗo tagu himo fewti e makko, O maaki: "Min miɗo fattoo Yurmiteeɗo On immorde e maaɗa fii bone immorɗo e maaɗa wota hewtam -ko an o'o - si a laatike hiɗa hula Alla.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ إِنَّمَآ أَنَا۠ رَسُولُ رَبِّكِ لِأَهَبَ لَكِ غُلَٰمٗا زَكِيّٗا
Jibrila (yo o his) wi'i: "Min mi laataaki ɓanndinke, anndu min ko mi Nulaaɗo Joomi maaɗa O Nulii lam e maaɗa fii yo mi okke ɓiɗɗo moƴƴo laaɓuɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَتۡ أَنَّىٰ يَكُونُ لِي غُلَٰمٞ وَلَمۡ يَمۡسَسۡنِي بَشَرٞ وَلَمۡ أَكُ بَغِيّٗا
Mariyama maaki ko o haawiiɗo: "Ko honno woni- ranta lam ɓiɗɗo hara ɓadaaki lam genndo wanaa tanaa mun, mi laataaki kadi jeenoowo sakko mi heɓa ɓiɗɗo?!"
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ كَذَٰلِكِ قَالَ رَبُّكِ هُوَ عَلَيَّ هَيِّنٞۖ وَلِنَجۡعَلَهُۥٓ ءَايَةٗ لِّلنَّاسِ وَرَحۡمَةٗ مِّنَّاۚ وَكَانَ أَمۡرٗا مَّقۡضِيّٗا
Jibriila wi'ani mo: "Fiyaake on ko wano mi jaŋtori non, fii kala gorko meemaali ma wanaa tanaa mun a laataaki kadi jeenoowo, kono Joomi maaɗa Senayee woananii Mo O Daalii: "Tagugol ɓiɗɗo mo alaa baaba no newii e Makko, fii yo ɓiɗɗo mo okkaɗaa on laato maande wonannde yimɓe ɓen e Kattanɗe Alla, e Yurmeende Amen e maaɗa e kala gomɗimɗo mo, Tagugol ɓiɗɗo maa on laatike Ñaawoore immornde ka Alla eɓɓaande, winndaa- nde ka Alluwal Reenaangal".
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ فَحَمَلَتۡهُ فَٱنتَبَذَتۡ بِهِۦ مَكَانٗا قَصِيّٗا
O roondii mo ɓaawo wuttugol Malaa'ikaajo on, o pottitodi=deesti e makko faade e nokkuure woɗɗitiinde yimɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَأَجَآءَهَا ٱلۡمَخَاضُ إِلَىٰ جِذۡعِ ٱلنَّخۡلَةِ قَالَتۡ يَٰلَيۡتَنِي مِتُّ قَبۡلَ هَٰذَا وَكُنتُ نَسۡيٗا مَّنسِيّٗا
Ŋata on fiɗi mo, sornoyi mo e mbinnde tamarohi, Mariyama (yo o his) wi'i: "Ee hara nun mi maayuno ko adii ngal ñallal, mi wona huunde nde anndite-taake fii wota mi sikkitore bonke".
Arabic explanations of the Qur’an:
فَنَادَىٰهَا مِن تَحۡتِهَآ أَلَّا تَحۡزَنِي قَدۡ جَعَلَ رَبُّكِ تَحۡتَكِ سَرِيّٗا
Iisaa noddi mo ka ley koyɗe makko: "Wata a suno, gomɗii Joomi maaɗa waɗii ley maaɗa ilol ndiyam ngol yaarataa e mun"
Arabic explanations of the Qur’an:
وَهُزِّيٓ إِلَيۡكِ بِجِذۡعِ ٱلنَّخۡلَةِ تُسَٰقِطۡ عَلَيۡكِ رُطَبٗا جَنِيّٗا
Jogito jullere tamarohi kin dimmbaa nde, nde saama ɓennduɗe ɗaati teɓaaɗe e fewndo mun.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الصبر على القيام بالتكاليف الشرعية مطلوب.
Munñagol daranoo ko sari'a on yamiri kon, ko ɗaɓɓa ɗum.

• علو منزلة بر الوالدين ومكانتها عند الله، فالله قرنه بشكره.
Toowude darja ɗigganngol neene e baaba e nokku muuɗum ka Alla, Alla eɓɓindirii ɗum e jarnugol Mo.

• مع كمال قدرة الله في آياته الباهرة التي أظهرها لمريم، إلا أنه جعلها تعمل بالأسباب ليصلها ثمرة النخلة.
Wonndude e Timmal Kattanɗe Alla e ɗen Aayeeje Makko ŋalɗinɗe ɗe O Fenñinani Mariyama, ɗun haɗaali O yamira mo gollugol ko waɗɗii kon fii yo dimɗe tamarohi kin yotto e makko.

فَكُلِي وَٱشۡرَبِي وَقَرِّي عَيۡنٗاۖ فَإِمَّا تَرَيِنَّ مِنَ ٱلۡبَشَرِ أَحَدٗا فَقُولِيٓ إِنِّي نَذَرۡتُ لِلرَّحۡمَٰنِ صَوۡمٗا فَلَنۡ أُكَلِّمَ ٱلۡيَوۡمَ إِنسِيّٗا
Ñaamu e ɓennduɗe, yaraa ndiyam ɗam, weltinir wonkii kin sanfaajo(cukulel) maa on wata a suno, si a yi'ii goɗɗo e yimɓe ɓen o lanndimaa kumpital fii sanfaajo on wi'an mo: "Min dey mi waɗɗinii e wonkii am fii Joomi am deƴƴere gaayi haala, hannde mi yewtidataa gooto e yimɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَأَتَتۡ بِهِۦ قَوۡمَهَا تَحۡمِلُهُۥۖ قَالُواْ يَٰمَرۡيَمُ لَقَدۡ جِئۡتِ شَيۡـٔٗا فَرِيّٗا
Mariyama ardi e ɓiɗɗo makko on ka yimɓe makko ɓen himo tammbii mo, yimɓe makko ɓen wi'ani mo e hoore añugol: "Ko an yo Mariya, gomɗii a addii fiyaake mawɗo fefindaaɗo, nokku ka arduɗaa e ɓiɗɗo ko aldaa e baaba".
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأُخۡتَ هَٰرُونَ مَا كَانَ أَبُوكِ ٱمۡرَأَ سَوۡءٖ وَمَا كَانَتۡ أُمُّكِ بَغِيّٗا
Ko an yo nanndo Haaruuna ka dewal (on ko gorko moƴƴo) baaba maaɗa wonaali jeenoowo, neene maaɗa kadi wonaali jeenoowo, an ko a iwdi suudu laaɓundu anndiraandu moƴƴugol, ko honno addirtaa ɓiɗɗo mo alaa baaba.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَأَشَارَتۡ إِلَيۡهِۖ قَالُواْ كَيۡفَ نُكَلِّمُ مَن كَانَ فِي ٱلۡمَهۡدِ صَبِيّٗا
O sappii ɓiɗɗo makko on Iisaa (yo o his) tawi himo ka wooforndu, yimɓe [Mariyama] ɓen wi'ani mo hiɓa haawoo: "Ko honno men yewtirta e boobo woofaaɗo?!"
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ إِنِّي عَبۡدُ ٱللَّهِ ءَاتَىٰنِيَ ٱلۡكِتَٰبَ وَجَعَلَنِي نَبِيّٗا
Iisaa (yo o his) maaki: "Min dey ko mi jeyaaɗo Alla, O Okkii lam Linnjiila, O Waɗi lam Annabaajo immorde e Annabaaɓe Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَجَعَلَنِي مُبَارَكًا أَيۡنَ مَا كُنتُ وَأَوۡصَٰنِي بِٱلصَّلَوٰةِ وَٱلزَّكَوٰةِ مَا دُمۡتُ حَيّٗا
O Waɗi lam heewuɗo nafa wonannde jeyaaɓe ɓen nokku kala ka mi laatii, O Yamiri lam tottugol Julde nden e Jonnugol Jakka on juudde ngurndam am.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَبَرَّۢا بِوَٰلِدَتِي وَلَمۡ يَجۡعَلۡنِي جَبَّارٗا شَقِيّٗا
O Waɗi lam ɗigganɗo Yumma am, O Waɗaali lam mawnintinaniiɗo doftagol Joomi am, wanaa mi yeddoowo Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱلسَّلَٰمُ عَلَيَّ يَوۡمَ وُلِدتُّ وَيَوۡمَ أَمُوتُ وَيَوۡمَ أُبۡعَثُ حَيّٗا
Hoolaare e [bone] Seytaane e wallooɓe mo ɓen wonii e am ñalnde mi jibinanoo e ñalnde mi maayata e Ñalnde mi immintintee ko mi wuuruɗo Ñalnde Darngal, Seytaane foppaaki lam e nder ɗii nokkuuli tati wulɗinɗi(njeewdi.)
Arabic explanations of the Qur’an:
ذَٰلِكَ عِيسَى ٱبۡنُ مَرۡيَمَۖ قَوۡلَ ٱلۡحَقِّ ٱلَّذِي فِيهِ يَمۡتَرُونَ
On siforaaɗo ɗin sifaaji ko kanko woni Iisaa geɗal Mariyama, kaa haala ɗoo ko ɗum woni konngol Goongawol ngol e mu'un, wanaa ko majjuɓe ɓen wi'ata kon, ɓen sikkitotooɓe e fiyaake makko ɓe luutondira.
Arabic explanations of the Qur’an:
مَا كَانَ لِلَّهِ أَن يَتَّخِذَ مِن وَلَدٖۖ سُبۡحَٰنَهُۥٓۚ إِذَا قَضَىٰٓ أَمۡرٗا فَإِنَّمَا يَقُولُ لَهُۥ كُن فَيَكُونُ
Haananaa Alla nde O jogitotoo ɓiɗɗo, O Laaɓii gaayi ɗum O Senike, si O faandike huunde, pellet, yonay Mo Senayee wonanii Mo nde O Daalanta nden huunde: "Wonu", nde wona feere alaa, ko nii O woniri Kanko ko O Seniiɗo e gaayi ɓiɗɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِنَّ ٱللَّهَ رَبِّي وَرَبُّكُمۡ فَٱعۡبُدُوهُۚ هَٰذَا صِرَٰطٞ مُّسۡتَقِيمٞ
Pellet, Alla Senayee wonanii Mo ko Kanko woni Joomi am, ko Kanko kadi woni Joomi mo'on, laɓɓinanee Mo Dewal ngal Kanko Tun, ɗum ko mi jaŋtanii on ko ɗum woni Laawol Focciingol ngol yottinayngol e Welayee Alla.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَٱخۡتَلَفَ ٱلۡأَحۡزَابُ مِنۢ بَيۡنِهِمۡۖ فَوَيۡلٞ لِّلَّذِينَ كَفَرُواْ مِن مَّشۡهَدِ يَوۡمٍ عَظِيمٍ
luutrii luutruɓe ɓen fii fiyaake Iisaa (yo o his) ɓe luutondiri ɓe wonti feddeeji sertuɗi e hakkunde yimɓe makko, yoga maɓɓe gomɗini ɓe wi'i: "Ko o Nulaaɗo" woɗɓe goo yeddi mo wano Alyahuuda en, wano fedde goo yeewiri non e fii makko woɗɓe maɓɓe wi'i: "Ko Kanko woni Alla". Woɗɓe goo kadi wi'i: "Ko o ɓiɗɗo Alla". Alla Toowii gaayi ɗum, bone wonanii ɓen luutondirɓe e fii fiyaake makko e taweede Ñalnde Darngal Mawngal sabu ko woni e maggal e seedafuyeeji e Hasboore e Lepte.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَسۡمِعۡ بِهِمۡ وَأَبۡصِرۡ يَوۡمَ يَأۡتُونَنَا لَٰكِنِ ٱلظَّٰلِمُونَ ٱلۡيَوۡمَ فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٖ
Kaawee ko nanirta wa maɓɓe nden ñalnde kaawee ko yi'irta wa maɓɓe, ɓe nanii fewndo nanɗe nafataa ɓe, ɓe yi'ii fewndo giiɗe nafataa ɓe, kono tooñooɓe ɓen ka ngurndan aduna hiɓe e nder majjere ɓanngunde gaayi Laawol Focciingol ngol, ɓe alaa heblanaade Laakara on haa o ara e maɓɓe e juhayee hara kamɓe hiɓe e hoore tooñe maɓɓe ɗen.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• في أمر مريم بالسكوت عن الكلام دليل على فضيلة الصمت في بعض المواطن .
Yamirgol Mariyama deƴƴugol gaayi haala, ɗum ko daliili e ɓural deƴƴere nden e yoga e nokkuuli.

• نذر الصمت كان جائزًا في شرع من قبلنا، أما في شرعنا فقد دلت السنة على منعه.
Takkude deƴƴere ina dagino e sariya adiiɓe men tawi ko e sariya men noon hadisaaji hollii haɗeede ɗuum.

• أن ما أخبر به القرآن عن كيفية خلق عيسى هو الحق القاطع الذي لا شك فيه، وكل ما عداه من تقولات باطل لا يليق بالرسل.
Pellet, ko Alqur'aana humpiti kon e noone fii Tagu-gol Iisaa ko ɗum woni Goonga timmuka kan ka sikke alaa e mu'un, kala ko woori ka immorde e haala-haalata, ko meere ɗum gasataa e Nulaaɓe ɓen.

• في الدنيا يكون الكافر أصم وأعمى عن الحق، ولكنه سيبصر ويسمع في الآخرة إذا رأى العذاب، ولن ينفعه ذلك.
Ka aduna yedduɗo on laatoto bumɗo mboboojo gaayi Goonga kan, kono kanko aray o yi'oyay o nanoya ka Laakara nde o yi'i Lepte ɗen, hara ɗum nafataa mo.

وَأَنذِرۡهُمۡ يَوۡمَ ٱلۡحَسۡرَةِ إِذۡ قُضِيَ ٱلۡأَمۡرُ وَهُمۡ فِي غَفۡلَةٖ وَهُمۡ لَا يُؤۡمِنُونَ
Hulɓinir -an Nulaaɗo- yimɓe ɓen Ñalnde Nimse tuma nimsata bonnuɗo on e hoore bonnere makko nden, moƴƴinɗo on kadi [nimsa] anngal hibbingol makko ɗoftaare nden, tuma nde ɗeri dewal ngal taggaa, hasboore maɓɓe nden timmi, gooto kala hikkondiri e ko o ardinnoo kon, hari kamɓe ka ngurndam maɓɓe aduna ko ɓe hoditorɓe ɗam, ko ɓe welsindiiɓe fii Laakara, toode kamɓe ɓe gomɗinaano Ñalnde Darngal.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّا نَحۡنُ نَرِثُ ٱلۡأَرۡضَ وَمَنۡ عَلَيۡهَا وَإِلَيۡنَا يُرۡجَعُونَ
Menen, ko Menen woni heddotooɓe ɓen ɓaawo re'ugol tagoore nden, Men rona leydi ndin, Men ronira kadi ɓen wonuɓe e hoore mayri re'ugol ɓe e heddagol Amen ɓaawo maɓɓe, e Jeyal Amen e maɓɓe, e firlitorgol Amen e maɓɓe no Men Yiɗiri, ko ka Amen Menen Tun ɓe ruttoytee Ñalnde Darngal fii Hasboore e Njoɓdi.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ إِبۡرَٰهِيمَۚ إِنَّهُۥ كَانَ صِدِّيقٗا نَّبِيًّا
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Ibraahiima (yo o his), pellet, konko o laatino heewuɗo Goonga e Goonginngol Aayeeje Alla ɗen, ko o Annabaajo kadi immorde ka Alla.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِذۡ قَالَ لِأَبِيهِ يَٰٓأَبَتِ لِمَ تَعۡبُدُ مَا لَا يَسۡمَعُ وَلَا يُبۡصِرُ وَلَا يُغۡنِي عَنكَ شَيۡـٔٗا
Tuma nde o maakannoo baaba makko Aajara: "Ko an yo baaba; ko honɗun rewantaa gaanin Alla sanamuuru ndu nanataa noddaandu maaɗa ndun si a noddii ndu, ndu yi'ataa dewal maaɗa ngal si a rewii ndu, ndu ittantaa ma lorra, ndu pooɗantaa ma nafa.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَبَتِ إِنِّي قَدۡ جَآءَنِي مِنَ ٱلۡعِلۡمِ مَا لَمۡ يَأۡتِكَ فَٱتَّبِعۡنِيٓ أَهۡدِكَ صِرَٰطٗا سَوِيّٗا
Ko an yo baaba, min dey gomɗii arii e am immorde e Ganndal e laawol wahayu ko araali e maaɗa, jokkam mi fewne e Laawol Focciingol.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَبَتِ لَا تَعۡبُدِ ٱلشَّيۡطَٰنَۖ إِنَّ ٱلشَّيۡطَٰنَ كَانَ لِلرَّحۡمَٰنِ عَصِيّٗا
Ko an yo baaba, wata a ɗofto Seytaane rewaa mo, pellet, Seytaane laatike yedduɗo Hinnorante, nokku ka O Yamirnoo mo sujjanngol Aadama o sujjaali.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَبَتِ إِنِّيٓ أَخَافُ أَن يَمَسَّكَ عَذَابٞ مِّنَ ٱلرَّحۡمَٰنِ فَتَكُونَ لِلشَّيۡطَٰنِ وَلِيّٗا
Ko an yo baaba, min dey miɗo huli wata Lepte heɓe immorde ka Hinnorante si a maayii e hoore keeferaaku maa ngun, laatoɗaa ɓadiiɗo Seytaane ka Lepte sabu weldigal maaɗa e makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ أَرَاغِبٌ أَنتَ عَنۡ ءَالِهَتِي يَٰٓإِبۡرَٰهِيمُۖ لَئِن لَّمۡ تَنتَهِ لَأَرۡجُمَنَّكَۖ وَٱهۡجُرۡنِي مَلِيّٗا
Aajara wi'ani ɓiɗɗo makko on Ibraahiima (yo o his): "Enee, an Ibraahiima a ɗuuroto ɗii sanamuuji am ɗi mi rawata?! pellet, si a tertaaki yennugol sanamji am ɗin mi fiɗirte kaaƴe, seedu e am jamaanu juu-tungu wata a yewtam, wata a wonndu e am.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَالَ سَلَٰمٌ عَلَيۡكَۖ سَأَسۡتَغۡفِرُ لَكَ رَبِّيٓۖ إِنَّهُۥ كَانَ بِي حَفِيّٗا
Ibraahiima (yo o his) maaki: "Kisiyee e maaɗa immorde e am, a heɓataa ko mettaymaa ko iwri e am, mi toranto ma haforaneede e peewal ka Joomi am, pellet, Kanko O Senike ko O heewuɗo Newanaade lam.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَأَعۡتَزِلُكُمۡ وَمَا تَدۡعُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَأَدۡعُواْ رَبِّي عَسَىٰٓ أَلَّآ أَكُونَ بِدُعَآءِ رَبِّي شَقِيّٗا
Mi seeda e mo'on mi seeda kadi e ɗin reweteeɗi mon ɗi rewoton ɗum gaanin Alla. Mi toroo Joomi am Kanko Tun mi kafidataa Mo e huunde, no gasa O salantaako lam si mi torike Mo, mi laatoo malkisaaɗo sabu toragol Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَلَمَّا ٱعۡتَزَلَهُمۡ وَمَا يَعۡبُدُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَهَبۡنَا لَهُۥٓ إِسۡحَٰقَ وَيَعۡقُوبَۖ وَكُلّٗا جَعَلۡنَا نَبِيّٗا
Tuma nde o accidunooɓe e reweeteeɗi maɓɓe ɗi ɓe woni rewude ɗin gaanin Alla, Men lontinani mo e hattagol yimɓe makko ɓen Men Okki mo ɓiɗɗo makko on Ishaaqa, Men Okki mo taniraawo makko on Yaaquuba, Men waɗi gooto kala e maɓɓe Annabaajo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَوَهَبۡنَا لَهُم مِّن رَّحۡمَتِنَا وَجَعَلۡنَا لَهُمۡ لِسَانَ صِدۡقٍ عَلِيّٗا
Men Okki ɓe e Yurmeende Amen wonndude e Annabaaku ngun moƴƴere ɗuuɗunde, Men waɗani ɓe mantoore moƴƴere jokkondirnde e ɗenɗe jeyaaɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ مُوسَىٰٓۚ إِنَّهُۥ كَانَ مُخۡلَصٗا وَكَانَ رَسُولٗا نَّبِيّٗا
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kabaaru fii Muusaa (yo o his), kanko o woniino Suɓaaɗo Siiwaa, o woniino kadi Nulaaɗo Annabaajo.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• لما كان اعتزال إبراهيم لقومه مشتركًا فيه مع سارة، ناسب أن يذكر هبتهما المشتركة وحفيدهما، ثم جاء ذكر إسماعيل مستقلًّا مع أن الله وهبه إياه قبل إسحاق.
Nde tawnoo martagol Ibraahiima yimɓe makko ɓen hari Saarata no wonndi e makko, tawi no hawro-ndiri nde jaŋtetee dokkal maɓɓe kafaangal ngal e taaniraawo maɓɓe on, refti jaŋta Ismaa'iila aroyi feere fii kala Alla Okkii mo mo ko adii Ishaaqa.

• التأدب واللطف والرفق في محاورة الوالدين واختيار أفضل الأسماء في مناداتهما.
Ne'agol newoo e nder yewtugol neene e baaba e suɓagol ko ɓuri e inɗe ɗen ka noddugol ɓe.

• المعاصي تمنع العبد من رحمة الله، وتغلق عليه أبوابها، كما أن الطاعة أكبر الأسباب لنيل رحمته.
Geddi(goopi) ɗin no haɗa jeyaaɗo on e Yurmeend Alla nden, hiɗi ommbana mo dammbuɗe mayre ɗen, wano woniri non ko ɗoftaare nden ɓuri mawnude sabuuji ɗin fii heɓugol Yurmeende Alla nden.

• وعد الله كل محسن أن ينشر له ثناءً صادقًا بحسب إحسانه، وإبراهيم عليه السلام وذريته من أئمة المحسنين.
Alla Fodii kala moƴƴinɗo O saakanay mo mantoore goongunde emmbere moƴƴinngol makko, Ibraahiima kadi (yo o his) e geɗalɓe makko ɓen ko e Imaamuuɓe moƴƴinooɓe ɓen ɓe jeyaa.

وَنَٰدَيۡنَٰهُ مِن جَانِبِ ٱلطُّورِ ٱلۡأَيۡمَنِ وَقَرَّبۡنَٰهُ نَجِيّٗا
Men noddi mo ka senngo ñaamo fello ngon wonnannde nokkuure Muusaa nden (yo o his), Men ɓanni mo gunndeteeɗo, nokku ka Alla nanini mo Daalol Makko ngol.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَوَهَبۡنَا لَهُۥ مِن رَّحۡمَتِنَآ أَخَاهُ هَٰرُونَ نَبِيّٗا
Men Okki [Muusaa] -immorde e Yurmeende Amen e Neeminngol Amen e makko- musiɗɗo makko on Haaruuna (yo o his); ka jaabinngol toraare makko nden fewndo o torinoo Joomi makko ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ إِسۡمَٰعِيلَۚ إِنَّهُۥ كَانَ صَادِقَ ٱلۡوَعۡدِ وَكَانَ رَسُولٗا نَّبِيّٗا
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Ismaa'iila (yo o his), kanko o woniino Goonguɗo fodoore, o fodataa fodoore si wonaa o humnii ndi, o woniino kadi Nulaaɗo Annabaajo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَكَانَ يَأۡمُرُ أَهۡلَهُۥ بِٱلصَّلَوٰةِ وَٱلزَّكَوٰةِ وَكَانَ عِندَ رَبِّهِۦ مَرۡضِيّٗا
O laatino himo yamira yimɓe makko ɓen ñimnugol Julde nden, e tottugol Jakka on, o laatino kadi ka Joomi makko weltoraaɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱذۡكُرۡ فِي ٱلۡكِتَٰبِ إِدۡرِيسَۚ إِنَّهُۥ كَانَ صِدِّيقٗا نَّبِيّٗا
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Idriisa (yo o his), pellet, kanko o laatino heewuɗo Goonga e Goonginngol Aayeeje Joomi makko ɗen, o laatino kadi Annabaajo jeyaa- ɗo e Annabaaɓe Alla ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَرَفَعۡنَٰهُ مَكَانًا عَلِيًّا
Men ɓanti jaŋta makko on sabu ko Men Okki mo kon immorde e Annabaaku, o laatii toowuɗo darja.
Arabic explanations of the Qur’an:
أُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ أَنۡعَمَ ٱللَّهُ عَلَيۡهِم مِّنَ ٱلنَّبِيِّـۧنَ مِن ذُرِّيَّةِ ءَادَمَ وَمِمَّنۡ حَمَلۡنَا مَعَ نُوحٖ وَمِن ذُرِّيَّةِ إِبۡرَٰهِيمَ وَإِسۡرَٰٓءِيلَ وَمِمَّنۡ هَدَيۡنَا وَٱجۡتَبَيۡنَآۚ إِذَا تُتۡلَىٰ عَلَيۡهِمۡ ءَايَٰتُ ٱلرَّحۡمَٰنِ خَرُّواْۤ سُجَّدٗاۤ وَبُكِيّٗا۩
Ɓen jaŋtaaɓe e nder ndee simoore, joŋi e Jakariyaa joofi e Idriisa (yo ɓe his), ko ɓen woni ɓen, ɓe Alla Neeminiri e mu'un Annabaaku ka ɓiɗɓe Aadama (yo o his), e ɓiɗɓe ɓen ɓe Me njol-nunoka laana e bibbe Ibhiima e ɓiɗɓe Yaaquuba (yo ɓe his), e ɓen ɓe Men hawrinndiniri peewal faade e Lislaamu, Men Suɓi ɓe Men waɗi ɓe Annabaaɓe, ɓe laatinoke si ɓe nanii Aayeeje Alla ɗen no janngee ɓe sujjanay Alla ko ɓe wullooɓe sabu kulol Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ فَخَلَفَ مِنۢ بَعۡدِهِمۡ خَلۡفٌ أَضَاعُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَٱتَّبَعُواْ ٱلشَّهَوَٰتِۖ فَسَوۡفَ يَلۡقَوۡنَ غَيًّا
Aroyi ɓaawo ɓee Annabaaɓe Suɓaaɓe ɗoo, [woɓɓe goo] jokkuɓe bone e majjere, ɓe yeebi Julde nden, ɓe addiraali nde no haaniri non, ɓe waɗɗitii ko wonkiiji maɓɓe ɗin lokaa kon e geddi ɗin wano jeeno, aray ɓe hawroya e bone e taƴaare ka Jahannama.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِلَّا مَن تَابَ وَءَامَنَ وَعَمِلَ صَٰلِحٗا فَأُوْلَٰٓئِكَ يَدۡخُلُونَ ٱلۡجَنَّةَ وَلَا يُظۡلَمُونَ شَيۡـٔٗا
Si wonaa on tuubuɗo immorde e raɓɓinɗinaare makko e fantingol makko, o gomɗini Alla o golli golle moƴƴe, ɓen sifaaɓe ɗii sifaaji ɗoo ɓe naatoya Aljanna on, hara ɓe uytantaake hay e huunde e njoɓdi golle maɓɓe ɗen, hay sinno fanɗii.
Arabic explanations of the Qur’an:
جَنَّٰتِ عَدۡنٍ ٱلَّتِي وَعَدَ ٱلرَّحۡمَٰنُ عِبَادَهُۥ بِٱلۡغَيۡبِۚ إِنَّهُۥ كَانَ وَعۡدُهُۥ مَأۡتِيّٗا
Aljannaaji ñiiɓal, ɗin ɗi Hinnorante Fodi jeyaaɓe Makko moƴƴuɓe ɓen ka wirnii wonnde O naaday ɓe e nder majji, kamɓe ɓe yi'aali ɗi kono ɓe gomɗinii ɗi, Alla Fodii Aljanna on -fii kala ko o wirniiɗo- o aray feere woo alaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّا يَسۡمَعُونَ فِيهَا لَغۡوًا إِلَّا سَلَٰمٗاۖ وَلَهُمۡ رِزۡقُهُمۡ فِيهَا بُكۡرَةٗ وَعَشِيّٗا
Ɓe nanataa nder ton haalaaji puyɗi, wonaa haalaaji bonɗi, ko woni, hiɓe nana salminaango yoga maɓɓe e dow yoga, e salminaango Malaa'ikaaɓe ɓen e dow maɓɓe, no ara e maɓɓe nder ton ko ɓe lokaa(wooɗa) kon immorde e ñaametee bimmbi e kiikiiɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
تِلۡكَ ٱلۡجَنَّةُ ٱلَّتِي نُورِثُ مِنۡ عِبَادِنَا مَن كَانَ تَقِيّٗا
Oo Aljanna siforaaɗo ɗii sifaaji ko kanko woni on mo Men Roninta ɗum immorde e jeyaaɓe Amen ɓen, on doftiiɗo Yamaruyeeji ɗin o woɗɗitiiɗo haɗaaɗi ɗin.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمَا نَتَنَزَّلُ إِلَّا بِأَمۡرِ رَبِّكَۖ لَهُۥ مَا بَيۡنَ أَيۡدِينَا وَمَا خَلۡفَنَا وَمَا بَيۡنَ ذَٰلِكَۚ وَمَا كَانَ رَبُّكَ نَسِيّٗا
Wi'an -an Jibriila- Muhammadu (yo Alla Juulu e makko O hisna mo): pellet, Malaa'ikaaɓe ɓen ɓe jippantaako hoore-maɓɓe, anndu ko ɓe jipporta ko e Yamaruyee Alla, ko Alla heeranii ko men jaɓɓoto kon immorde e fiyaake Laakara, e ko men acci ɗum immorde e fiyaake aduna, e kon ko woni hakkunde aduna e Laakara, Joomi maaɗa wonaali -an Nulaaɗo- yejjitoowo huunde.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• حاجة الداعية دومًا إلى أنصار يساعدونه في دعوته.
Noddoowo on no hatonnjini tuma woo e wallooɓe ɓe no walla mo e nder noddaandu makko ndun.

• إثبات صفة الكلام لله تعالى.
Tabintinngol sifa Daaluyee on wonannde Alla O Toowii.

• صدق الوعد محمود، وهو من خلق النبيين والمرسلين، وضده وهو الخُلْف مذموم.
Goongugol fodoore ko yettaaɗum, ɗum ko e njikkuuji Annabaaɓe ɓen e Nulaaɓe ɓen, ko luuti ɗum woni njikkuuji ŋiñaaɗi ɗin.

• إن الملائكة رسل الله بالوحي لا تنزل على أحد من الأنبياء والرسل من البشر إلا بأمر الله.
Pellet, Malaa'kaaɓe ɓen ko ɓe Nulaaɓe Alla fii wahayu, jippotaako e gooto e Annabaaɓe ɓen e Nulaaɓe ɓen immorde e ɓanndinke en si wanaa e Yamaruyee Alla.

رَّبُّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَيۡنَهُمَا فَٱعۡبُدۡهُ وَٱصۡطَبِرۡ لِعِبَٰدَتِهِۦۚ هَلۡ تَعۡلَمُ لَهُۥ سَمِيّٗا
Taguɗo On kammuuli ɗin e leydi ndin, e Jeyɗo ɗi On e Fewjoowo fii majji, e Taguɗo On ko woni kon hakkunde majji e Jeyɗo ɗum e Fewjoowo fii mun On, ko On Hanndi e Reweede, tabitu e Dewal Makko, laatanaaki Mo yeruujo wanaa kadi ɗimmo mo no kafida e Makko ka Dewal.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَيَقُولُ ٱلۡإِنسَٰنُ أَءِذَا مَا مِتُّ لَسَوۡفَ أُخۡرَجُ حَيًّا
Keefeero yedduɗo immital on no wi'a; ka jalnorgol: "Eyoo, e jaka si mi maayii aroyay nde mi yaltinee ka qaburu am ko mi wuuruɗo ngurndam ɗimmal?! Pellet, ɗum ko woɗɗuɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَوَلَا يَذۡكُرُ ٱلۡإِنسَٰنُ أَنَّا خَلَقۡنَٰهُ مِن قَبۡلُ وَلَمۡ يَكُ شَيۡـٔٗا
Enee, hara oo yedduɗo Immital annditaali wonnde Menen Men Tagiino mo ko adii hari o laataaki hay e huunde?! O dallinora Tagu aranu ngun e dow Tagu ɗiɗabu ngun, ko fii pellet, ko Tagu ɗiɗabu ngun ɓuri welude fii e newaade.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَوَرَبِّكَ لَنَحۡشُرَنَّهُمۡ وَٱلشَّيَٰطِينَ ثُمَّ لَنُحۡضِرَنَّهُمۡ حَوۡلَ جَهَنَّمَ جِثِيّٗا
Mi woondirii Joomi maaɗa -an Nulaaɗo- Men yaltinoyay ɓe ka genaale maɓɓe faade ka Mofturu ko ɓe wonnduɓe e Seytanuuji maɓɓe, ɗin majju-nooɗi ɓe, refti Men soggoya ɓe faade ka dammbu-ɗe Jahannama ko ɓe hoyɓe, jicciriiɓe e koppi maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
ثُمَّ لَنَنزِعَنَّ مِن كُلِّ شِيعَةٍ أَيُّهُمۡ أَشَدُّ عَلَى ٱلرَّحۡمَٰنِ عِتِيّٗا
Refti Men foodirabe no saɗtiri e no boniri immorde e kala fedde e feddeeji majjere ɗin ɓurɗo ɓe saɗtu- de geddi, ɓen ko yeesooɓe maɓɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
ثُمَّ لَنَحۡنُ أَعۡلَمُ بِٱلَّذِينَ هُمۡ أَوۡلَىٰ بِهَا صِلِيّٗا
Refti ko Menen Ɓuri Anndunde ɓen ɓurɓe foddude naatugol yiite ngen e sonnjorgol nguleendi magge e tampirgol ndi.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِن مِّنكُمۡ إِلَّا وَارِدُهَاۚ كَانَ عَلَىٰ رَبِّكَ حَتۡمٗا مَّقۡضِيّٗا
Alaa e mooɗun -ko onon yo yimɓe- hay e gooto si wonaa o lummbay dow [Ƴanngal] Siraate waɗa-ngal ka fonngo Jahannama, ngollummbugol laatike Ñaawoore Siinaande nde Alla Ñaawi ɗum, firtoowo Ñaawoore Makko nden alaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
ثُمَّ نُنَجِّي ٱلَّذِينَ ٱتَّقَواْ وَّنَذَرُ ٱلظَّٰلِمِينَ فِيهَا جِثِيّٗا
Refti ɓaawo ngol lummbugol Siraate Men Hisina ɓen hulirnooɓe Joomi mu'un ɗoftagol Yamiraaɗi Makko ɗin e woɗɗitagol haɗaaɗi Makko ɗin, Men ɗala tooñooɓe ɓen ko ɓe jicciiɓe e hoore koppi maɓɓe, ɓe hattantaake dogugol nge.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِذَا تُتۡلَىٰ عَلَيۡهِمۡ ءَايَٰتُنَا بَيِّنَٰتٖ قَالَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لِلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَيُّ ٱلۡفَرِيقَيۡنِ خَيۡرٞ مَّقَامٗا وَأَحۡسَنُ نَدِيّٗا
Si janngaama e dow yimɓe ɓen Aayeeje Amen Ɓannguɗe jippinaaɗe ɗen e Nulaaɓe Amen ɓen; yedduɓe ɓen wi'ana gomɗimɓe ɓen: "Ko hennde e feddeeji me'en ɗin ɓuri moƴƴude hoɗo e ñiiɓirnde, ɓuri fotude kadi mbatu e kawtital: "Ko fedde Amen nden, kaa ko fedde mo'on nden?!".
Arabic explanations of the Qur’an:
وَكَمۡ أَهۡلَكۡنَا قَبۡلَهُم مِّن قَرۡنٍ هُمۡ أَحۡسَنُ أَثَٰثٗا وَرِءۡيٗا
Kaawes ko ɗuuɗiri wa moftaaji ɗi Men halki ɗum ko adii ɓee heeferɓe wasorayɓe ko ɓe woni kon e mu'un immorde e toowal yi'eteengal, ɗin moftaaji no ɓuri ɓe jawle, ɓuri ɓe kadi moƴƴugol mbaadi sabu labeede conci maɓɓe, e neemagol ɓalli maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
قُلۡ مَن كَانَ فِي ٱلضَّلَٰلَةِ فَلۡيَمۡدُدۡ لَهُ ٱلرَّحۡمَٰنُ مَدًّاۚ حَتَّىٰٓ إِذَا رَأَوۡاْ مَا يُوعَدُونَ إِمَّا ٱلۡعَذَابَ وَإِمَّا ٱلسَّاعَةَ فَسَيَعۡلَمُونَ مَنۡ هُوَ شَرّٞ مَّكَانٗا وَأَضۡعَفُ جُندٗا
Maaku -an Nulaaɗo-: "On laatiiɗo no yinoo e nder majjere aray Hinnorante nennana mo haa o ɓey- doo majjere, haa si ɓe yi'ii ko ɓe wonanoo fodeede kon immorde e lepte yaccinaaɗe ɗen ka aduna, maaɗum nennaaɗe ɗen haa Ñalnde Darngal aray ɓe annda ontuma ko hommbo boni nokku ɓuri fanɗude wallooɓe, e hara ɗum ko fedde maɓɓe nden, kaa ko fedde gomɗimɓe ɓen?
Arabic explanations of the Qur’an:
وَيَزِيدُ ٱللَّهُ ٱلَّذِينَ ٱهۡتَدَوۡاْ هُدٗىۗ وَٱلۡبَٰقِيَٰتُ ٱلصَّٰلِحَٰتُ خَيۡرٌ عِندَ رَبِّكَ ثَوَابٗا وَخَيۡرٞ مَّرَدًّا
E mbattiigu nennangol ɓeeɗoo haa ɓe ɓeydoo majjere, Alla no ɓeydana ɓeya feewuɓe gomɗinal e doftaare. Golle moƴƴe yottinayɗe ɗen e malal paamayankowal ngal ko ɗen ɓuri nafa ka Joomi maaɗa -an Nulaaɗo- njoɓdi, ko ɗum kadi ɓuri battane.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• على المؤمنين الاشتغال بما أمروا به والاستمرار عليه في حدود المستطاع.
No fawii gomɗimɓe ɓen gollugol ko ɓe yamiraa kon e duumagol e mu'un e embere kattanɗe ɗen.

• وُرُود جميع الخلائق على النار - أي: المرور على الصراط، لا الدخول في النار - أمر واقع لا محالة.
Joloygol denndaangal tageefo ngon ka dow yiite -ko faandaa ɗoo: ko lummbugol Siraate ngol, wanaa naatugol ka nder yiite- ɗum ko fiyaake waɗoowo feere woo alaa.

• أن معايير الدين ومفاهيمه الصحيحة تختلف عن تصورات الجهلة والعوام.
Pellet etirɗe Diina kan e faamuuji makka selluɗi ɗin ɗum no luutondiri e no majjuɓe ɓen e puyɓe ɓen miijorta non.

• من كان غارقًا في الضلالة متأصلًا في الكفر يتركه الله في طغيان جهله وكفره، حتى يطول اغتراره، فيكون ذلك أشد لعقابه.
Mo wonii yooliiɗo e majjere nden feŋiiɗo e keefe- raaku ngun Alla accay mo e nder bewre majjere makko nden e keeferaaku makko ngun, haa hodi- tagol makko juuta, ɗum laatoo ɓurɗum sattude Lepte makko.

• يثبّت الله المؤمنين على الهدى، ويزيدهم توفيقًا ونصرة، وينزل من الآيات ما يكون سببًا لزيادة اليقين مجازاةً لهم.
Alla no Tabintina gomɗimɓe ɓen e hoore Peewal ngal, O Ɓeydana ɓe ballal e hawrineede, hiMo jippina immorde e Aayeeje ɗen ko wonata sabu ɓeydagol yananeede fii yoɓugol ɓe.

أَفَرَءَيۡتَ ٱلَّذِي كَفَرَ بِـَٔايَٰتِنَا وَقَالَ لَأُوتَيَنَّ مَالٗا وَوَلَدًا
Enee, a yi'aali -an Nulaaɗo- on yedduɗo hujjaaji Amen ɗin, o yeddi Kammbaaji Amen ɗin, o wi'i: "Si mi maayii, mi immintinoyaama maatun mi okkee jawdi ɗuuɗundi e ɓiɗɓe".
Arabic explanations of the Qur’an:
أَطَّلَعَ ٱلۡغَيۡبَ أَمِ ٱتَّخَذَ عِندَ ٱلرَّحۡمَٰنِ عَهۡدٗا
Enee, o anndu ko wirnii kon si o wi'i ko o wi'i kon no ɓanngiri?! Kaa o ƴettodii e Joomi makko aadi fii yo O naadu mo Aljanna, O okkoya mo ton jawdi e ɓiɗɓe?!
Arabic explanations of the Qur’an:
كَلَّاۚ سَنَكۡتُبُ مَا يَقُولُ وَنَمُدُّ لَهُۥ مِنَ ٱلۡعَذَابِ مَدّٗا
Fiyaake on wanaa no o aaƴori non, aray Men winnda ko o woni wowlude kon e ko o woni gollude kon, Men ɓeydana mo Lepte e dow lepte makko ɗen, sabu ko o nodditii kon immorde e meere nden.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَنَرِثُهُۥ مَا يَقُولُ وَيَأۡتِينَا فَرۡدٗا
Men Rona ko o acci kon immorde e jawdi e ɓiɗɗo ɓaawo Men halkii mo, o ara e Amen Ñalnde Darngal ko o weddiiɗo hara o ɓooraama ko o wonunoo dakmitorde kon immorde e jawdi e jaahu.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱتَّخَذُواْ مِن دُونِ ٱللَّهِ ءَالِهَةٗ لِّيَكُونُواْ لَهُمۡ عِزّٗا
Sirkooɓe ɓen jogitii hoore-maɓɓe reweteeɓe gaanin Alla; fii yo ɓen laatano ɓe sembinooɓe e wallooɓe, ɓe foolira sabu maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
كَلَّاۚ سَيَكۡفُرُونَ بِعِبَادَتِهِمۡ وَيَكُونُونَ عَلَيۡهِمۡ ضِدًّا
Fiyaake on wanaa no ɓe aaƴori non, ɗii reweteeɗi ɗi ɓe rewata ɗum gaanin Alla, ɗi yeddoyay Ñalnde Darngal dewal ngal sirkooɓe ɓen rewunooɗi ngal, ɗi woɗɗitoo e maɓɓe, ɗi laatanoo ɓe ayɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَلَمۡ تَرَ أَنَّآ أَرۡسَلۡنَا ٱلشَّيَٰطِينَ عَلَى ٱلۡكَٰفِرِينَ تَؤُزُّهُمۡ أَزّٗا
Enee, a yi'aali -an Nulaaɗo- wonnde Menen Men nulii Seytanuuji ɗin, Men wurtiɗi e dow heeferɓe ɓen hiɗi ƴuunaɓe e waɗugol geddi ɗin e faddagol ka Diina Alla e ƴuunugol.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَلَا تَعۡجَلۡ عَلَيۡهِمۡۖ إِنَّمَا نَعُدُّ لَهُمۡ عَدّٗا
Wata a heñor -an Nulaaɗo- ɗaɓɓirgol Alla yaccin- gol halkugol ɓe, anndu Men limay ɓe woni nguur- ndan maɓɓe ɗam limugol, haa si haɗtii dummunne nennangol ɓe Men lepta ɓe yeru ko ɓe hanndi kon.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَوۡمَ نَحۡشُرُ ٱلۡمُتَّقِينَ إِلَى ٱلرَّحۡمَٰنِ وَفۡدٗا
Jaŋto -an Nulaaɗo- Ñalnde Darngal, Ñalnde Men mooɓoyta hulirooɓe ɓen Joomi mu'un -ɗoftagol Yamiraaɗi Makko ɗin e woɗɗitagol Haɗaaɗi Makko ɗin- ka Joomi maɓɓe ko ɓe jamaa teddinaaɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَنَسُوقُ ٱلۡمُجۡرِمِينَ إِلَىٰ جَهَنَّمَ وِرۡدٗا
Men sogga heeferɓe ɓen haa ka Jahannama ko ɓe ɗonɗaaɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّا يَمۡلِكُونَ ٱلشَّفَٰعَةَ إِلَّا مَنِ ٱتَّخَذَ عِندَ ٱلرَّحۡمَٰنِ عَهۡدٗا
Ɓee heeferɓe ɓe maraa tefanngol woɓɓe maɓɓe si wonaa on jogtaninooɗo Alla aadi ka aduna fii gom- ɗinngol Mo e Nulaaɓe Makko ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَقَالُواْ ٱتَّخَذَ ٱلرَّحۡمَٰنُ وَلَدٗا
Alyahuuda en e Annasaaraa en e woɓɓe e sirkooɓe ɓen wi'i: " Hinnorante jogitike ɓiɗɗo".
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّقَدۡ جِئۡتُمۡ شَيۡـًٔا إِدّٗا
Gomɗii on addii -ko onon wowlooɓe ɗii- huunde mawnunde.
Arabic explanations of the Qur’an:
تَكَادُ ٱلسَّمَٰوَٰتُ يَتَفَطَّرۡنَ مِنۡهُ وَتَنشَقُّ ٱلۡأَرۡضُ وَتَخِرُّ ٱلۡجِبَالُ هَدًّا
Kammuuli ɗin no ɓadoo seekaade immorde e ngol konngol añaangol, leydi ndin no ɓadoo seekaade, pelle ɗen no do'a yanude muncoo.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَن دَعَوۡاْ لِلرَّحۡمَٰنِ وَلَدٗا
Ɗum fow,ko sabu ko ɓe dammbani(askitina) kon Hinnorante ɓiɗɗo, Alla Toowii e ɗum Toowal mawngal.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمَا يَنۢبَغِي لِلرَّحۡمَٰنِ أَن يَتَّخِذَ وَلَدًا
Gasataa nde Hinnorante jogitotoo ɓiɗɗo Senaade wonanii Mo e ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِن كُلُّ مَن فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ إِلَّآ ءَاتِي ٱلرَّحۡمَٰنِ عَبۡدٗا
Alaa wonɗo ka kammuuli e ka leydi immorde e Malaa'ikaaɓe ɓen e yimɓe ɓen e jinnaaji ɗin si wanaa o aroyay ka Joomi makko Ñalnde Darngal ko o yankiniiɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّقَدۡ أَحۡصَىٰهُمۡ وَعَدَّهُمۡ عَدّٗا
Gomɗii O Huɓindorii ɓe Ganndal,o limibe limgol, suuɗaaki e Makko immorde e maɓɓe hay e huunde.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَكُلُّهُمۡ ءَاتِيهِ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِ فَرۡدًا
Gooto kala e maɓɓe aroy ka Makko Ñalnde Darngal ko o weddiiɗo hara o maraa ballo o maraa jawdi.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• تدل الآيات على سخف الكافر وسَذَاجة تفكيره، وتَمَنِّيه الأماني المعسولة، وهو سيجد نقيضها تمامًا في عالم الآخرة.
Aayeeje ɗen no tinndina e hoyugol keefooro on e jaasugol miijitagol makko, e yelagol makko yelaaje welɗe, e hara le o tawoyay ko woopondiri e ɗum fes ka ngurndan Laakara.

• سلَّط الله الشياطين على الكافرين بالإغواء والإغراء بالشر، والإخراج من الطاعة إلى المعصية.
Alla wurti Seytanuuji ɗun e dow yedduɓe ɓen fii bewnugol e hodirgol bone, e yaltinngol ɓe e ɗoftaare nden naada ɓe e geddi(goopi) ɗin.

• أهل الفضل والعلم والصلاح يشفعون بإذن الله يوم القيامة.
Yimɓe moƴƴuɓe ganndiɗuɓe ɓen ɓe tefoyay e sakkitoore Alla Ñalnde Darngal.

إِنَّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ سَيَجۡعَلُ لَهُمُ ٱلرَّحۡمَٰنُ وُدّٗا
Pellet, ɓen gomɗimɓe Alla ɓe golli golleeji moƴƴi weltoraaɗi ɗin ka Alla, Alla waɗanay ɓe Giggol sabu Giggol Makko e maɓɓe, e waɗugol ɓe yiɗaaɓe ka jeyaaɓe Makko ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَإِنَّمَا يَسَّرۡنَٰهُ بِلِسَانِكَ لِتُبَشِّرَ بِهِ ٱلۡمُتَّقِينَ وَتُنذِرَ بِهِۦ قَوۡمٗا لُّدّٗا
Anndu ko Men niwinani ndee Alqur'aanaare Jippinngol nde ka ɗenngal maaɗa -an Nulaaɗo- ko fii yo a weltinir nde hulooɓe ɓen , ɓen no ɗoftoo Yamiraaɗi Am ɗin, ɓe woɗɗitoo haɗaaɗi Am ɗin, hulɓiniraa nde kadi yimɓe ɓurɓe saɗtude wennje e mawnintinaare e jaɓugol Goonga.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَكَمۡ أَهۡلَكۡنَا قَبۡلَهُم مِّن قَرۡنٍ هَلۡ تُحِسُّ مِنۡهُم مِّنۡ أَحَدٍ أَوۡ تَسۡمَعُ لَهُمۡ رِكۡزَۢا
No foti hewde e moftaaji ɗi Men halki ɗum ado yimɓe maaɗa ɓen, taw si hiɗa so'a hannde goɗɗo e ɗin moftaaji?! Taw si hiɗa nananaɓe hito suuɗii- ngo?! Ko heɓi ɓe kon no tijjaa nde heɓi tanaa maɓɓe kadi tuma Alla sakkiti.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• ليس إنزال القرآن العظيم لإتعاب النفس في العبادة، وإذاقتها المشقة الفادحة، وإنما هو كتاب تذكرة ينتفع به الذين يخشون ربهم.
Jippinngol Alqur'aanaare Mawnde nden wonaali tampinirɗum wonkii ka dewal, e fawugol ki saɗtee- nde fantunde, anndu nden ko Deftere waaju no nafitora nde ɓen hulayɓe Joomi maɓɓe.

• قَرَن الله بين الخلق والأمر، فكما أن الخلق لا يخرج عن الحكمة؛ فكذلك لا يأمر ولا ينهى إلا بما هو عدل وحكمة.
Alla eɓɓindirii hakkunde Tagugol e Yamirgol, no woniri non Tagugol ngol yaltaa e Ñeeñal ngal; ko non kadi O Yamirtaa O haɗataa si wonaa huunde nde kañum ko Nunɗal e Ñeeñal.

• على الزوج واجب الإنفاق على الأهل (المرأة) من غذاء وكساء ومسكن ووسائل تدفئة وقت البرد.
No fawii gorko on faggugol ɓeynguure nden e nyammingol holtinngol e honnugol e wallitorɗum fii jaangol fewndo bifi(ɓuuɓol).

 
Translation of the meanings Surah: Maryam
Surahs’ Index Page Number
 
Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - Translations’ Index

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

close