Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - Translations’ Index


Translation of the meanings Surah: Al-Mujādalah   Ayah:

Simoore jeddondiral

Purposes of the Surah:
إظهار علم الله الشامل وإحاطته البالغة، تربيةً لمراقبته، وتحذيرًا من مخالفته.
fenñinde gandal Alla kuuɓtadinngal e fiiltaade mbo timmunde neede ngam ƴeewtaade; e reentinde luutndaade ɗuum.

قَدۡ سَمِعَ ٱللَّهُ قَوۡلَ ٱلَّتِي تُجَٰدِلُكَ فِي زَوۡجِهَا وَتَشۡتَكِيٓ إِلَى ٱللَّهِ وَٱللَّهُ يَسۡمَعُ تَحَاوُرَكُمَآۚ إِنَّ ٱللَّهَ سَمِيعُۢ بَصِيرٌ
Ko goonga Alla nanii haala debba-khawlata bintu saalabata-duttandiratɗo e ma haala-aan nelaaɗo- ko faati e jom galle makko-awsu ibnu saabit- nde o nanndidini mbo e neene makko; hombo wullito faade e Alla ko oon golli mbo ko; Alla na nana ko kaaldaton ko; hay ndiga wirnaaki mbo; pellet Alla na nana konnguɗi jiyaaɓe; hombo yi*a golle mum en hay ndiga wirnataako Mbo.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلَّذِينَ يُظَٰهِرُونَ مِنكُم مِّن نِّسَآئِهِم مَّا هُنَّ أُمَّهَٰتِهِمۡۖ إِنۡ أُمَّهَٰتُهُمۡ إِلَّا ٱلَّٰٓـِٔي وَلَدۡنَهُمۡۚ وَإِنَّهُمۡ لَيَقُولُونَ مُنكَرٗا مِّنَ ٱلۡقَوۡلِ وَزُورٗاۚ وَإِنَّ ٱللَّهَ لَعَفُوٌّ غَفُورٞ
ɓeen nanndinooɓe rewve mum en; nde gooto e mum en wiyata jom suudu makko: Aan de mbaaɗaa mi kono neene am nih, ɓe penii e konnguɗi mum en ɗi, rewɓe maɓɓe ngonah yummiraaɓe mum en, kono woni yummiraaɓe mum en ko jibinɗoɓe ɓe, ɓe na kaala konngi pankari e fenaande, Alla noon na yaafo na suura bakkatuuji, Alla sariyaniiɓe kaffaara; ngam O hisnaɓe e bakkaat.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱلَّذِينَ يُظَٰهِرُونَ مِن نِّسَآئِهِمۡ ثُمَّ يَعُودُونَ لِمَا قَالُواْ فَتَحۡرِيرُ رَقَبَةٖ مِّن قَبۡلِ أَن يَتَمَآسَّاۚ ذَٰلِكُمۡ تُوعَظُونَ بِهِۦۚ وَٱللَّهُ بِمَا تَعۡمَلُونَ خَبِيرٞ
ɓeen haalooɓe ɗi konngi bonɗi, refti ɓe faale renndude suddiiɓe mum en ɓe nanndi ɓe, na fawii e maɓɓe kaffaar rimdinde daande ko adi ndeɓe ndenndata mbalndi, ndeen ñaawoore haalaande yamiraɗon ngam furaade ɓeen nanndinooɓe, Alla na humpati ko golloton ko, hay ndiga wirnataako Mbo e golle mon he.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَمَن لَّمۡ يَجِدۡ فَصِيَامُ شَهۡرَيۡنِ مُتَتَابِعَيۡنِ مِن قَبۡلِ أَن يَتَمَآسَّاۖ فَمَن لَّمۡ يَسۡتَطِعۡ فَإِطۡعَامُ سِتِّينَ مِسۡكِينٗاۚ ذَٰلِكَ لِتُؤۡمِنُواْ بِٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦۚ وَتِلۡكَ حُدُودُ ٱللَّهِۗ وَلِلۡكَٰفِرِينَ عَذَابٌ أَلِيمٌ
Kala e mon mbo dañaani rimɗinde daande, yo o hoor lebbi ɗiɗi dewawandirɗi ko adii nde o memandirta e cuddiiɗo makko, si o hattanaani yo o ñammin capanɗe 60 miskiin, nde ñaawoore nde min ñaawiri ko ngam goonɗinon ko Alla yamiri nde, ciinee nde, ɗe ñaawooje ɗe Alla ñaawi ko keeri Alla wote njawtee ɗi, na woodani heefereeɓe e ɗe ñaawooje ɗe O dotti lepte muusɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّ ٱلَّذِينَ يُحَآدُّونَ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥ كُبِتُواْ كَمَا كُبِتَ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡۚ وَقَدۡ أَنزَلۡنَآ ءَايَٰتِۭ بَيِّنَٰتٖۚ وَلِلۡكَٰفِرِينَ عَذَابٞ مُّهِينٞ
ɓeen haɓatooɓe Alla e Nelaaɗo Mum ɓe koynaama hono no hoynirano leƴƴi gadiiɗi koynirano, Min tellinii aayeeje laaaɓtuɗe, woodanii heeferɓe lepte koynooje.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَوۡمَ يَبۡعَثُهُمُ ٱللَّهُ جَمِيعٗا فَيُنَبِّئُهُم بِمَا عَمِلُوٓاْۚ أَحۡصَىٰهُ ٱللَّهُ وَنَسُوهُۚ وَٱللَّهُ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ شَهِيدٌ
Ñande O ummaniɓe kamɓe fof O accatah hay gooto e mum en, O hollaɓe e koɓ ngolluno ko e golle kaantare e aduna, Alla na tonngiɗe e dow mum en hay ndiga fuutataako e golle he, ɓe njejjitiɗe, kono ɓe tawi hoɗe mbinndaa e kaayitaaji mum en hay ndiga accaaka heen, Alla na sutii kala huunde, alah fof ko suuɗotoo Mbo e golle mum en.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• لُطْف الله بالمستضعفين من عباده من حيث إجابة دعائهم ونصرتهم.
Newuya Alla wonande lohɓe e maccuɓe Makko sabu nootaade noddaali mum en e wallude ɓe.

• من رحمة الله بعباده تنوع كفارة الظهار حسب الاستطاعة ليخرج العبد من الحرج.
Na jeya e yurmeende Alla wonande maccuɓe ko O noonini kaffaara nanndinde ko, O waɗi ɗum fotde kattane ngam maccuɗo o yalta e satteende.

• في ختم آيات الظهار بذكر الكافرين؛ إشارة إلى أنه من أعمالهم، ثم ناسب أن يورد بعض أحوال الكافرين.
E sakket aayeeje nanndinde heeferɓe kaala; ngam hollude wonde nanndinde na jeya e golle mum en; refti O jolni yogo e alhaaliiji heefereeɓe.

أَلَمۡ تَرَ أَنَّ ٱللَّهَ يَعۡلَمُ مَا فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَمَا فِي ٱلۡأَرۡضِۖ مَا يَكُونُ مِن نَّجۡوَىٰ ثَلَٰثَةٍ إِلَّا هُوَ رَابِعُهُمۡ وَلَا خَمۡسَةٍ إِلَّا هُوَ سَادِسُهُمۡ وَلَآ أَدۡنَىٰ مِن ذَٰلِكَ وَلَآ أَكۡثَرَ إِلَّا هُوَ مَعَهُمۡ أَيۡنَ مَا كَانُواْۖ ثُمَّ يُنَبِّئُهُم بِمَا عَمِلُواْ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِۚ إِنَّ ٱللَّهَ بِكُلِّ شَيۡءٍ عَلِيمٌ
Mbela a yiyaani aan nelaaɗo wonde Alla na anndi ko woni e nder kammuuli e ko wjoni e nder leydi, hay huunde wirnataako Mbo ko woni e majji, yeewtere wonataha hakkunde tata si wonah tawa hmbo wondi e mum en e ganndal makko, yeewtere sirru wonatah hakkunde njoya si wonah O wona battuɗo jeegom e ganndal makko, wonah limjoore ɓurnde ndeen famɗude wolla heewde si wonah hombo wondi e mum en toɓe ngoni fof, hay ndiga suuɗotaako mbo, refti Alla habraɓe wonde ma O habruɓe koɓe ngolli ñande darngo, Alla na anndi kala huunde, hay ndiga suudataako Mbo.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَلَمۡ تَرَ إِلَى ٱلَّذِينَ نُهُواْ عَنِ ٱلنَّجۡوَىٰ ثُمَّ يَعُودُونَ لِمَا نُهُواْ عَنۡهُ وَيَتَنَٰجَوۡنَ بِٱلۡإِثۡمِ وَٱلۡعُدۡوَٰنِ وَمَعۡصِيَتِ ٱلرَّسُولِۖ وَإِذَا جَآءُوكَ حَيَّوۡكَ بِمَا لَمۡ يُحَيِّكَ بِهِ ٱللَّهُ وَيَقُولُونَ فِيٓ أَنفُسِهِمۡ لَوۡلَا يُعَذِّبُنَا ٱللَّهُ بِمَا نَقُولُۚ حَسۡبُهُمۡ جَهَنَّمُ يَصۡلَوۡنَهَاۖ فَبِئۡسَ ٱلۡمَصِيرُ
Mbela a yiyaani aan nelaaɗo ɓeen yahjuud en ngunndotooɓe si ɓe njiyii juulɗo, Alla haɗiɓe ndeeyu, rfti ɓe ndutto koɓe haɗa ko, ɓe ndeeyda ko jogi bakkaat hono ñoore goonɗinɗo, e ko woni heen e ngañaneegu e dow mum en e woopde nelaaɗɓo, siɓe calmaniima ɓe calmanirma no Alla salminiraani ma, ɗuum woni konngol mum en Saam aleyka-yo maayde yan e ma- ɓe mbiya fennude nelaaɗo: Ko haɗi Alla leptude amen komin wiyata ko nelaaɗo tawi hombo haala goonga ko o noddittoo ko, yoniiɓe jahatnama lepte koɓe haalata ko, bonii wattande batane mum en.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِذَا تَنَٰجَيۡتُمۡ فَلَا تَتَنَٰجَوۡاْ بِٱلۡإِثۡمِ وَٱلۡعُدۡوَٰنِ وَمَعۡصِيَتِ ٱلرَّسُولِ وَتَنَٰجَوۡاْ بِٱلۡبِرِّ وَٱلتَّقۡوَىٰۖ وَٱتَّقُواْ ٱللَّهَ ٱلَّذِيٓ إِلَيۡهِ تُحۡشَرُونَ
Eehey mon goonɗinɓe Alla gollirɓe ko Alla sariyini, wote ndeeyde ko woodi bakkaat wolla añanaagal ma goopol nelaaɗo haa ;mbaason nanndude e yahuud, ndeeyde ko woodi ɗoftaare Alla, ndeentoroɗon Alla e siinude jamirooje makko e reenaade kaɗaaɗe makko, ko faade e makko tan mooɓoyte ɗon ñande darnga ngam haasbeede e yoɓeede.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّمَا ٱلنَّجۡوَىٰ مِنَ ٱلشَّيۡطَٰنِ لِيَحۡزُنَ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَلَيۡسَ بِضَآرِّهِمۡ شَيۡـًٔا إِلَّا بِإِذۡنِ ٱللَّهِۚ وَعَلَى ٱللَّهِ فَلۡيَتَوَكَّلِ ٱلۡمُؤۡمِنُونَ
Gunndo wondungo e bakkaat e añde e woopde nelaaɗo ko e cuɗgol seytaane e soko soko mum wonande waliyaaɓe makko, ngam o naatna suna e goonɗinɓe wonde hoɓe pewane, seytaane noon e peeje mum wonah ko lorata juulɓe hay huunde si wonah e sakkitoore Alla e muuyaande makko, yo goonɗinɓe mbakkila e Alla.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِذَا قِيلَ لَكُمۡ تَفَسَّحُواْ فِي ٱلۡمَجَٰلِسِ فَٱفۡسَحُواْ يَفۡسَحِ ٱللَّهُ لَكُمۡۖ وَإِذَا قِيلَ ٱنشُزُواْ فَٱنشُزُواْ يَرۡفَعِ ٱللَّهُ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ مِنكُمۡ وَٱلَّذِينَ أُوتُواْ ٱلۡعِلۡمَ دَرَجَٰتٖۚ وَٱللَّهُ بِمَا تَعۡمَلُونَ خَبِيرٞ
Eehey mon goonɗinɓe si on mbiyaama: njaacne e nokkuuji jooɗorɗi, naacne Alla yaacnana on aduna e laakara, si on wiyanaama ɓamtaɗe e yogo nokkuji jooɗorɗi ngam yimɓe ɓural njooɗo ɓamtaɗe, Alla ɓamtana ɓeen goonɗinɓe e joman en gannde darajaaji tedduɗi, Alla na humpatii ko golloton ko, hay huunde wirnataako mbo e golle mon he, ma O yoɓ mon ko golluɗon ko.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• مع أن الله عالٍ بذاته على خلقه؛ إلا أنه مطَّلع عليهم بعلمه لا يخفى عليه أي شيء.
Wondude noon Alla na toowi e dow tagu Mum he e jaati makko, kono tan hombo ƴelliti e dow mum e ganndal makko, hay ndiga suuɗataako mbo.

• لما كان كثير من الخلق يأثمون بالتناجي أمر الله المؤمنين أن تكون نجواهم بالبر والتقوى.
Nde tawno ko heewi e tagoore makko he na bakkadina e gundooji mum en, Alla yamiri nde gunndooji maɓɓe ngonata e ɗiggere e kulol Alla.

• من آداب المجالس التوسيع فيها للآخرين.
Ina e neediiji jolle yaacnude heen wonande aade en woɓɓe.

يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِذَا نَٰجَيۡتُمُ ٱلرَّسُولَ فَقَدِّمُواْ بَيۡنَ يَدَيۡ نَجۡوَىٰكُمۡ صَدَقَةٗۚ ذَٰلِكَ خَيۡرٞ لَّكُمۡ وَأَطۡهَرُۚ فَإِن لَّمۡ تَجِدُواْ فَإِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٌ
Nnde Sahabaaɓe kebbini deeyde Nelaaɗo, Alla daali: Eehey mon goonɗinɓe si on faalaama deeydude e nelaado tottire sada e ndeeyu mon hee, tottirde oon sadak ɓuri moƴƴude e mon ɓuri laaɓde, ngam ko woni ko heen e lootde ɓerɗe, si on heɓaani ko cakkorton satteende alah e deeydude e makko, pellet Alla ko jaafatooo bakkatuuɗi jiyaaɓe makko, ko O jurmotooɗo ɓe, O fawataaɓe koɓe hattantah.
Arabic explanations of the Qur’an:
ءَأَشۡفَقۡتُمۡ أَن تُقَدِّمُواْ بَيۡنَ يَدَيۡ نَجۡوَىٰكُمۡ صَدَقَٰتٖۚ فَإِذۡ لَمۡ تَفۡعَلُواْ وَتَابَ ٱللَّهُ عَلَيۡكُمۡ فَأَقِيمُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَءَاتُواْ ٱلزَّكَوٰةَ وَأَطِيعُواْ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥۚ وَٱللَّهُ خَبِيرُۢ بِمَا تَعۡمَلُونَ
Mbela on kul baasal sabu tottirde sadak si on ndeeydi e nelaaɗo?si on gollaani ko Alla yamiri on ko heen, O jaɓani on tuububuya O newnani on accude sadak o, toottire juulde na ɓuri timmirde, tottiron askal jawle mon, ɗoftoɗon Alla e nelaaɗo makko, Alla na humpatii ko golloton ko, hay huunde suuɗataako mbo e golle mon hee, ma O yoɓ mon golle mon.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ أَلَمۡ تَرَ إِلَى ٱلَّذِينَ تَوَلَّوۡاْ قَوۡمًا غَضِبَ ٱللَّهُ عَلَيۡهِم مَّا هُم مِّنكُمۡ وَلَا مِنۡهُمۡ وَيَحۡلِفُونَ عَلَى ٱلۡكَذِبِ وَهُمۡ يَعۡلَمُونَ
Mbele a yi*aani aan nelaaɗo ɓeen naafiqeeɓe wondaniiɓe yahuud en ɓe Alla huɗi sabu keefaraagal mum en e goopi maɓɓe, ɓe naafiqeeɓe njeyaako e goonɗinɓe ɓe njeyaako e yahuud en, ɓe ngoni tan ko e denngi denngnde hakkunde ɓeya e ɓeya, hoɓe ngoonda wonde koɓe juulɓe, hoɓe ngoonda ɓe eggaani kabaruuiji juulɓe nawana yahuudu, te koɓe fenooɓe e ɗeen goondooje.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَعَدَّ ٱللَّهُ لَهُمۡ عَذَابٗا شَدِيدًاۖ إِنَّهُمۡ سَآءَ مَا كَانُواْ يَعۡمَلُونَ
Alla heblaniiɓe lepte cattuɗe ka laakara, to naatnataɓe to ɓuri joltude e yiite, bonii koɓe ngollatno e golle keeferaagal ka aduna.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱتَّخَذُوٓاْ أَيۡمَٰنَهُمۡ جُنَّةٗ فَصَدُّواْ عَن سَبِيلِ ٱللَّهِ فَلَهُمۡ عَذَابٞ مُّهِينٞ
ɓe nanngari goondooje ɗeɓe ngoondatno heeda ngam ɓe mbaasa wareede sabu keeferaagal mum en, ɓe peññini islaam ngam ɓe ndeena ɗiiƴam mum en e jawle mum en, ɓe pirliti yimɓe e goonga sabu koɓe njiɓata ɓe ko e koɓe ngaamnata ɓe juulɓe, woodaniiɓe lepte koynooje.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّن تُغۡنِيَ عَنۡهُمۡ أَمۡوَٰلُهُمۡ وَلَآ أَوۡلَٰدُهُم مِّنَ ٱللَّهِ شَيۡـًٔاۚ أُوْلَٰٓئِكَ أَصۡحَٰبُ ٱلنَّارِۖ هُمۡ فِيهَا خَٰلِدُونَ
Pellet ɓeen yedduɓe nafataaɓe jawle mɓɓe wonah ɓiɓɓe mum en gaa e lepte Alla hay huunde, ko ɓeen woni yimbe yiite, ɓe naatat toon ɓe lutta toon haa pooma, lepte ɗe taƴandirtah.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَوۡمَ يَبۡعَثُهُمُ ٱللَّهُ جَمِيعٗا فَيَحۡلِفُونَ لَهُۥ كَمَا يَحۡلِفُونَ لَكُمۡ وَيَحۡسَبُونَ أَنَّهُمۡ عَلَىٰ شَيۡءٍۚ أَلَآ إِنَّهُمۡ هُمُ ٱلۡكَٰذِبُونَ
Ñande Alla ummani ɓe kamɓe fof O acctah hy gooto e mum en si wonah O ummina mbo ngam njoɓdi, ɓe ngoonana Alla wonde ɓe ngonaana e keeferaagal e naafiqaagal, ɓe wiya ɓe ngonnoo ko goonɗinɓe gollatnooɓe ko welata Alla, ɓe ngoonana Mbo ka laakara hono noɓe ngoondiranta on e aduna wonde koɓe juulɓe, hoɓe sikka ɗee goondooje ko huunde addoore nafa ma duncanaɓe lorla, ko woni ko ko kamɓe ngoni fenooɓe tigi e goondugol mum en e aduna, e goongol mum en ka laakara.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱسۡتَحۡوَذَ عَلَيۡهِمُ ٱلشَّيۡطَٰنُ فَأَنسَىٰهُمۡ ذِكۡرَ ٱللَّهِۚ أُوْلَٰٓئِكَ حِزۡبُ ٱلشَّيۡطَٰنِۚ أَلَآ إِنَّ حِزۡبَ ٱلشَّيۡطَٰنِ هُمُ ٱلۡخَٰسِرُونَ
Seytaane tehriiɓe o yejjitiniɓe jantaade Alla, ɓe gollaani ko welata Mbo, kono ɓe golli ko ka tikkinta Mbo, sifariiɓe nih ngoni konuuji ibliis e wondiiɓe mum, wondiiɓe ibliis e koninkooɓe mum ngoni pertuɓe aduna e laakara, ɓe ngostoriima peewal majjere, ɓe cootri aljanna jaynge.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّ ٱلَّذِينَ يُحَآدُّونَ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥٓ أُوْلَٰٓئِكَ فِي ٱلۡأَذَلِّينَ
Pellet habatoobe Alla e nelaado makko ko ɓe Alla hoynata aduna e laakara ɓenjeya, O hoyniiɓe e dente jedduɗe ɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
كَتَبَ ٱللَّهُ لَأَغۡلِبَنَّ أَنَا۠ وَرُسُلِيٓۚ إِنَّ ٱللَّهَ قَوِيٌّ عَزِيزٞ
Alla ñaawi e ganndal Mum gadingal ma O fool kanko e nelaaɗo makko añɓe makko tawa ko e daliil e semmbe, pellet Alla na semmbini e wallude nelaaɓe makko, ko tedduɗo hombo yofto añɓe makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• لطف الله بنبيه صلى الله عليه وسلم؛ حيث أدَّب صحابته بعدم المشقَّة عليه بكثرة المناجاة.
Newuya Alla e annabi Makko yo o his nde nehi sahaaɓa mum waasde sattinande mbo heewde gunndooji.

• ولاية اليهود من شأن المنافقين.
Wondinaade yahuud ko sifa naafiqeeɓe jeya.

• خسران أهل الكفر وغلبة أهل الإيمان سُنَّة إلهية قد تتأخر، لكنها لا تتخلف.
Pertude yimɓe heefereeɓe e foolde goonɗinɓe ko laawol Alliyankeewol na leela, kono lunndotaako.

لَّا تَجِدُ قَوۡمٗا يُؤۡمِنُونَ بِٱللَّهِ وَٱلۡيَوۡمِ ٱلۡأٓخِرِ يُوَآدُّونَ مَنۡ حَآدَّ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥ وَلَوۡ كَانُوٓاْ ءَابَآءَهُمۡ أَوۡ أَبۡنَآءَهُمۡ أَوۡ إِخۡوَٰنَهُمۡ أَوۡ عَشِيرَتَهُمۡۚ أُوْلَٰٓئِكَ كَتَبَ فِي قُلُوبِهِمُ ٱلۡإِيمَٰنَ وَأَيَّدَهُم بِرُوحٖ مِّنۡهُۖ وَيُدۡخِلُهُمۡ جَنَّٰتٖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ خَٰلِدِينَ فِيهَاۚ رَضِيَ ٱللَّهُ عَنۡهُمۡ وَرَضُواْ عَنۡهُۚ أُوْلَٰٓئِكَ حِزۡبُ ٱللَّهِۚ أَلَآ إِنَّ حِزۡبَ ٱللَّهِ هُمُ ٱلۡمُفۡلِحُونَ
A tawatah -aan nelaado- yimɓe goonɗinɓe Alla e ñalngu darnga na njiɗa gaña Alla e nelaaɗo Makko, haysi ɓe añɓe ngonii baabiraaɓe maɓɓe wolla ɓiɓɓe wolla siɓɓe maa boom gorol mum en ngol ɓe ngaskatinto, sabu islaam na haɗa gilli añɓe Alla e nelaaɗo makko, sabu jokkondiral iimaan ɓuri toowde denndaangal jokkondire, ko ngaal ardinte si jotondire luurdii, ɓeen ɓe njiɗatah añɓe Alla e nelaaɗo Makko hay siɓe ngoni ɓadiiɓe ɓe, ko ɓeen Alla tabitini iimaan e ɓerɗe mum en, Alla semmbiniɓe e daliil e annoore ummiinde e makko, Alla naatnaɓe ñande darnga aljannaaji na doga ley kuɓeeje e ledde majji caatli, ɓe ñiiɓa toon haa pooma, neemaaji ɗi taƴatah ngasatah, Alla welaama ɓe tikkere alah caggal ɗuum, kamɓe kadi ɓe mbelaama Alla ko O okkiɓe e neemaaji ɗi ngasatah ina heen yiide Alla ceniiɗo O, ko ɓe sifariiɓe nih ngoni koninkooɓe Alla siinooɓe jamirooje makko, ɓe ngacca ko reentini, ko koninkooɓe Alla ngoni foolooɓe, ko Alla okkiɓe ko e faalete e ko danndiɓe koɓe kulatno aduna e laakaara.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• المحبة التي لا تجعل المسلم يتبرأ من دين الكافر ويكرهه، فإنها محرمة، أما المحبة الفطرية؛ كمحبة المسلم لقريبه الكافر، فإنها جائزة.
Gilli ɗi takatah juulɗo na hisa e keefeero o aña mbo na karmi, tawi ko gilli neesu hono yidde juulɗo banndiiko keefeero, ɗuum na dagi.

• رابطة الإيمان أوثق الروابط بين أهل الإيمان.
jokkondiral iimaan ɓuri tiiɗde e tonngi jokkondirooji hakkunde yimɓe iimaan.

• قد يعلو أهل الباطل حتى يُظن أنهم لن ينهزموا، فتأتي هزيمتهم من حيث لا يتوقعون.
Yimɓe meere na toowa haa sikke maɓe pool, poolgu aranaɓe ɗoɓe cikkaana.

• من قدر الله في الناس دفع المصائب بوقوع ما دونها من المصائب.
Ina e hoddira Alla duñrude musibbaaji addude ɓurɗi famdude.

 
Translation of the meanings Surah: Al-Mujādalah
Surahs’ Index Page Number
 
Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - Translations’ Index

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

close