Check out the new design

Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano * - Indice Traduzioni


Traduzione dei significati Sura: Maryam   Versetto:
فَكُلِي وَٱشۡرَبِي وَقَرِّي عَيۡنٗاۖ فَإِمَّا تَرَيِنَّ مِنَ ٱلۡبَشَرِ أَحَدٗا فَقُولِيٓ إِنِّي نَذَرۡتُ لِلرَّحۡمَٰنِ صَوۡمٗا فَلَنۡ أُكَلِّمَ ٱلۡيَوۡمَ إِنسِيّٗا
Ñaamu e ɓennduɗe, yaraa ndiyam ɗam, weltinir wonkii kin sanfaajo(cukulel) maa on wata a suno, si a yi'ii goɗɗo e yimɓe ɓen o lanndimaa kumpital fii sanfaajo on wi'an mo: "Min dey mi waɗɗinii e wonkii am fii Joomi am deƴƴere gaayi haala, hannde mi yewtidataa gooto e yimɓe ɓen.
Esegesi in lingua araba:
فَأَتَتۡ بِهِۦ قَوۡمَهَا تَحۡمِلُهُۥۖ قَالُواْ يَٰمَرۡيَمُ لَقَدۡ جِئۡتِ شَيۡـٔٗا فَرِيّٗا
Mariyama ardi e ɓiɗɗo makko on ka yimɓe makko ɓen himo tammbii mo, yimɓe makko ɓen wi'ani mo e hoore añugol: "Ko an yo Mariya, gomɗii a addii fiyaake mawɗo fefindaaɗo, nokku ka arduɗaa e ɓiɗɗo ko aldaa e baaba".
Esegesi in lingua araba:
يَٰٓأُخۡتَ هَٰرُونَ مَا كَانَ أَبُوكِ ٱمۡرَأَ سَوۡءٖ وَمَا كَانَتۡ أُمُّكِ بَغِيّٗا
Ko an yo nanndo Haaruuna ka dewal (on ko gorko moƴƴo) baaba maaɗa wonaali jeenoowo, neene maaɗa kadi wonaali jeenoowo, an ko a iwdi suudu laaɓundu anndiraandu moƴƴugol, ko honno addirtaa ɓiɗɗo mo alaa baaba.
Esegesi in lingua araba:
فَأَشَارَتۡ إِلَيۡهِۖ قَالُواْ كَيۡفَ نُكَلِّمُ مَن كَانَ فِي ٱلۡمَهۡدِ صَبِيّٗا
O sappii ɓiɗɗo makko on Iisaa (yo o his) tawi himo ka wooforndu, yimɓe [Mariyama] ɓen wi'ani mo hiɓa haawoo: "Ko honno men yewtirta e boobo woofaaɗo?!"
Esegesi in lingua araba:
قَالَ إِنِّي عَبۡدُ ٱللَّهِ ءَاتَىٰنِيَ ٱلۡكِتَٰبَ وَجَعَلَنِي نَبِيّٗا
Iisaa (yo o his) maaki: "Min dey ko mi jeyaaɗo Alla, O Okkii lam Linnjiila, O Waɗi lam Annabaajo immorde e Annabaaɓe Makko.
Esegesi in lingua araba:
وَجَعَلَنِي مُبَارَكًا أَيۡنَ مَا كُنتُ وَأَوۡصَٰنِي بِٱلصَّلَوٰةِ وَٱلزَّكَوٰةِ مَا دُمۡتُ حَيّٗا
O Waɗi lam heewuɗo nafa wonannde jeyaaɓe ɓen nokku kala ka mi laatii, O Yamiri lam tottugol Julde nden e Jonnugol Jakka on juudde ngurndam am.
Esegesi in lingua araba:
وَبَرَّۢا بِوَٰلِدَتِي وَلَمۡ يَجۡعَلۡنِي جَبَّارٗا شَقِيّٗا
O Waɗi lam ɗigganɗo Yumma am, O Waɗaali lam mawnintinaniiɗo doftagol Joomi am, wanaa mi yeddoowo Mo.
Esegesi in lingua araba:
وَٱلسَّلَٰمُ عَلَيَّ يَوۡمَ وُلِدتُّ وَيَوۡمَ أَمُوتُ وَيَوۡمَ أُبۡعَثُ حَيّٗا
Hoolaare e [bone] Seytaane e wallooɓe mo ɓen wonii e am ñalnde mi jibinanoo e ñalnde mi maayata e Ñalnde mi immintintee ko mi wuuruɗo Ñalnde Darngal, Seytaane foppaaki lam e nder ɗii nokkuuli tati wulɗinɗi(njeewdi.)
Esegesi in lingua araba:
ذَٰلِكَ عِيسَى ٱبۡنُ مَرۡيَمَۖ قَوۡلَ ٱلۡحَقِّ ٱلَّذِي فِيهِ يَمۡتَرُونَ
On siforaaɗo ɗin sifaaji ko kanko woni Iisaa geɗal Mariyama, kaa haala ɗoo ko ɗum woni konngol Goongawol ngol e mu'un, wanaa ko majjuɓe ɓen wi'ata kon, ɓen sikkitotooɓe e fiyaake makko ɓe luutondira.
Esegesi in lingua araba:
مَا كَانَ لِلَّهِ أَن يَتَّخِذَ مِن وَلَدٖۖ سُبۡحَٰنَهُۥٓۚ إِذَا قَضَىٰٓ أَمۡرٗا فَإِنَّمَا يَقُولُ لَهُۥ كُن فَيَكُونُ
Haananaa Alla nde O jogitotoo ɓiɗɗo, O Laaɓii gaayi ɗum O Senike, si O faandike huunde, pellet, yonay Mo Senayee wonanii Mo nde O Daalanta nden huunde: "Wonu", nde wona feere alaa, ko nii O woniri Kanko ko O Seniiɗo e gaayi ɓiɗɗo.
Esegesi in lingua araba:
وَإِنَّ ٱللَّهَ رَبِّي وَرَبُّكُمۡ فَٱعۡبُدُوهُۚ هَٰذَا صِرَٰطٞ مُّسۡتَقِيمٞ
Pellet, Alla Senayee wonanii Mo ko Kanko woni Joomi am, ko Kanko kadi woni Joomi mo'on, laɓɓinanee Mo Dewal ngal Kanko Tun, ɗum ko mi jaŋtanii on ko ɗum woni Laawol Focciingol ngol yottinayngol e Welayee Alla.
Esegesi in lingua araba:
فَٱخۡتَلَفَ ٱلۡأَحۡزَابُ مِنۢ بَيۡنِهِمۡۖ فَوَيۡلٞ لِّلَّذِينَ كَفَرُواْ مِن مَّشۡهَدِ يَوۡمٍ عَظِيمٍ
luutrii luutruɓe ɓen fii fiyaake Iisaa (yo o his) ɓe luutondiri ɓe wonti feddeeji sertuɗi e hakkunde yimɓe makko, yoga maɓɓe gomɗini ɓe wi'i: "Ko o Nulaaɗo" woɗɓe goo yeddi mo wano Alyahuuda en, wano fedde goo yeewiri non e fii makko woɗɓe maɓɓe wi'i: "Ko Kanko woni Alla". Woɗɓe goo kadi wi'i: "Ko o ɓiɗɗo Alla". Alla Toowii gaayi ɗum, bone wonanii ɓen luutondirɓe e fii fiyaake makko e taweede Ñalnde Darngal Mawngal sabu ko woni e maggal e seedafuyeeji e Hasboore e Lepte.
Esegesi in lingua araba:
أَسۡمِعۡ بِهِمۡ وَأَبۡصِرۡ يَوۡمَ يَأۡتُونَنَا لَٰكِنِ ٱلظَّٰلِمُونَ ٱلۡيَوۡمَ فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٖ
Kaawee ko nanirta wa maɓɓe nden ñalnde kaawee ko yi'irta wa maɓɓe, ɓe nanii fewndo nanɗe nafataa ɓe, ɓe yi'ii fewndo giiɗe nafataa ɓe, kono tooñooɓe ɓen ka ngurndan aduna hiɓe e nder majjere ɓanngunde gaayi Laawol Focciingol ngol, ɓe alaa heblanaade Laakara on haa o ara e maɓɓe e juhayee hara kamɓe hiɓe e hoore tooñe maɓɓe ɗen.
Esegesi in lingua araba:
Alcuni insegnamenti da trarre da questi versi sono:
• في أمر مريم بالسكوت عن الكلام دليل على فضيلة الصمت في بعض المواطن .
Yamirgol Mariyama deƴƴugol gaayi haala, ɗum ko daliili e ɓural deƴƴere nden e yoga e nokkuuli.

• نذر الصمت كان جائزًا في شرع من قبلنا، أما في شرعنا فقد دلت السنة على منعه.
Takkude deƴƴere ina dagino e sariya adiiɓe men tawi ko e sariya men noon hadisaaji hollii haɗeede ɗuum.

• أن ما أخبر به القرآن عن كيفية خلق عيسى هو الحق القاطع الذي لا شك فيه، وكل ما عداه من تقولات باطل لا يليق بالرسل.
Pellet, ko Alqur'aana humpiti kon e noone fii Tagu-gol Iisaa ko ɗum woni Goonga timmuka kan ka sikke alaa e mu'un, kala ko woori ka immorde e haala-haalata, ko meere ɗum gasataa e Nulaaɓe ɓen.

• في الدنيا يكون الكافر أصم وأعمى عن الحق، ولكنه سيبصر ويسمع في الآخرة إذا رأى العذاب، ولن ينفعه ذلك.
Ka aduna yedduɗo on laatoto bumɗo mboboojo gaayi Goonga kan, kono kanko aray o yi'oyay o nanoya ka Laakara nde o yi'i Lepte ɗen, hara ɗum nafataa mo.

 
Traduzione dei significati Sura: Maryam
Indice delle Sure Numero di pagina
 
Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano - Indice Traduzioni

Emesso dal Tafseer Center per gli Studi Coranici.

Chiudi