Check out the new design

Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano * - Indice Traduzioni


Traduzione dei significati Sura: Al-A‘râf   Versetto:
وَٱلۡبَلَدُ ٱلطَّيِّبُ يَخۡرُجُ نَبَاتُهُۥ بِإِذۡنِ رَبِّهِۦۖ وَٱلَّذِي خَبُثَ لَا يَخۡرُجُ إِلَّا نَكِدٗاۚ كَذَٰلِكَ نُصَرِّفُ ٱلۡأٓيَٰتِ لِقَوۡمٖ يَشۡكُرُونَ
Leydi moƴƴiri ndin, puɗi mayri no yaltira duŋayee Alla, ko non kadi gomɗinɗo jaɓirta waaju o nafitora, o huuwa golle moƴƴe ; leydi yoorundi boni ndin, ndi yaltinirtaa puɗi si wanaa saɗteende nde moƴƴere alaa e mu'un, ko non kadi keefeero on o nafitortaa waaju, ko ɗum haɗata mo gollude moƴƴere nafaynde mo. Ko wano nii Men Ɓannginirta Aayeeje ɗen fii tabintinangol yimɓe yettooɓe Neemaaji Alla ɗin goonga kan, ɓe ɗoftoo Mo, ɓe yeddataa Mo.
Esegesi in lingua araba:
لَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا نُوحًا إِلَىٰ قَوۡمِهِۦ فَقَالَ يَٰقَوۡمِ ٱعۡبُدُواْ ٱللَّهَ مَا لَكُم مِّنۡ إِلَٰهٍ غَيۡرُهُۥٓ إِنِّيٓ أَخَافُ عَلَيۡكُمۡ عَذَابَ يَوۡمٍ عَظِيمٖ
Gomɗii Men Nulii Nuuhu faade e yimɓe makko ɓen fii wootinɗingol Alla, tertoo rewugol sanamu, o maakani ɓe : "Ko onon yo yimɓe am, rewee Alla tun, reweteeɗo e goonga alanaa on si wanaa Kanko. Min miɗo hulani on -onon ɓee yimɓe am- lepte Ñalannde mawnde, si on haɓɓitike e keeferaaku ngun".
Esegesi in lingua araba:
قَالَ ٱلۡمَلَأُ مِن قَوۡمِهِۦٓ إِنَّا لَنَرَىٰكَ فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٖ
Hooreeɓe mbatu yimɓe makko ɓen wi'ani mo : "Menen meɗen yi'e -an Nuuhu- hiɗa woɗɗitii sawaaba".
Esegesi in lingua araba:
قَالَ يَٰقَوۡمِ لَيۡسَ بِي ضَلَٰلَةٞ وَلَٰكِنِّي رَسُولٞ مِّن رَّبِّ ٱلۡعَٰلَمِينَ
Nuuhu maakani hooreeɓe mbatu yimɓe makko ɓen : "Wanaa mi majjuɗo wano aaƴorayɗon ; si ko woni, min ko mi Nulaaɗo Alla e mooɗon, Jeyɗo lam Jeyi on denndaangal".
Esegesi in lingua araba:
أُبَلِّغُكُمۡ رِسَٰلَٰتِ رَبِّي وَأَنصَحُ لَكُمۡ وَأَعۡلَمُ مِنَ ٱللَّهِ مَا لَا تَعۡلَمُونَ
Miɗo yottina e mon Nule Joomi am, ko moƴƴere ɗoftagol Alla daña mbarjaari makko tun mi yiɗani on, e rentinirgol on faggitagol haɗaaɗi Makko fii daɗugol lepte, miɗo anndi non ka Alla Seniiɗo On ko on anndaa onon.
Esegesi in lingua araba:
أَوَعَجِبۡتُمۡ أَن جَآءَكُمۡ ذِكۡرٞ مِّن رَّبِّكُمۡ عَلَىٰ رَجُلٖ مِّنكُمۡ لِيُنذِرَكُمۡ وَلِتَتَّقُواْ وَلَعَلَّكُمۡ تُرۡحَمُونَ
E haawnu on nde tawi wahyu on e waaju ngun ardii on immorde ka Joomi mon e ɗemngal gorko jeyaaɗo e mo'on?! Hara le ko hakkunde mon o mawni, o anndiraaka fenaande e majjere. O arii on himo jertina on e lepte Alla ɗen si on fennii on yeddii, o nodda on e hulugol Alla ɗoftoo Mo woɗɗitoo haɗaaɗi Makko, belajo'o, O Yurmee on si on gomɗinii Mo.
Esegesi in lingua araba:
فَكَذَّبُوهُ فَأَنجَيۡنَٰهُ وَٱلَّذِينَ مَعَهُۥ فِي ٱلۡفُلۡكِ وَأَغۡرَقۡنَا ٱلَّذِينَ كَذَّبُواْ بِـَٔايَٰتِنَآۚ إِنَّهُمۡ كَانُواْ قَوۡمًا عَمِينَ
Yimɓe makko ɓen fenni mo, ɓe gomɗinaali mo. O Huɗi ɓe, Men daɗndi mo kanko e gomɗimɓe wonndunooɓe e makko ɓen yoolagol, Men halkiri ɓen fennuɓe Aayeeje Amen ɗen yoolagol ngol. Pellet, ɓerɗe maɓɓe ɗen ko wumnooɗe e goonga.
Esegesi in lingua araba:
۞ وَإِلَىٰ عَادٍ أَخَاهُمۡ هُودٗاۚ قَالَ يَٰقَوۡمِ ٱعۡبُدُواْ ٱللَّهَ مَا لَكُم مِّنۡ إِلَٰهٍ غَيۡرُهُۥٓۚ أَفَلَا تَتَّقُونَ
Men Nulii e leñol Aadinkooɓe ɓen jeyaaɗo e maɓɓe, on woni Huudi (yo o his), o maaki : "Ko onon yo yimɓe am, rewee Alla tun, reweteeɗo e goonga alanaa on ko wonaa Kanko. E on hulataa Mo ɗoftoɗon Mo woɗɗitoɗon haɗaaɗi Makko fii no daɗiron lepte Makko?!"
Esegesi in lingua araba:
قَالَ ٱلۡمَلَأُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ مِن قَوۡمِهِۦٓ إِنَّا لَنَرَىٰكَ فِي سَفَاهَةٖ وَإِنَّا لَنَظُنُّكَ مِنَ ٱلۡكَٰذِبِينَ
Hooreeɓe mbatu ɓen yedduɓe Alla e Nulaaɗo Makko on ka yimɓe makko wi'i : "Menen meɗen anndi wonnde an Huudi, ko a ɗayɗo faaɗa haqqil tuma noddataa e rewugol Alla tertoo sanamu, meɗen felliti kadi wonnde ko a jeyaaɗo e fenooɓe ɓen e ko wi'ata kon ko a Nulaaɗo".
Esegesi in lingua araba:
قَالَ يَٰقَوۡمِ لَيۡسَ بِي سَفَاهَةٞ وَلَٰكِنِّي رَسُولٞ مِّن رَّبِّ ٱلۡعَٰلَمِينَ
Huudi jaabitii yimɓe mun ɓen o maakani ɓe : "Ko onon yo yimɓe am, ɗayre e faaɗere haqqillo woo alaa e am, si ko woni, min ko mi Nulaaɗo immorde ka Jeyɗo Winndere nden".
Esegesi in lingua araba:
Alcuni insegnamenti da trarre da questi versi sono:
• الأرض الطيبة مثال للقلوب الطيبة حين ينزل عليها الوحي الذي هو مادة الحياة، وكما أن الغيث مادة الحياة، فإن القلوب الطيبة حين يجيئها الوحي، تقبله وتعلمه وتنبت بحسب طيب أصلها، وحسن عنصرها، والعكس.
Leydi laaɓundi ko misirɗum ɓernde laaɓunde, tuma wahyu Jippinaa e mayre, nde wuurira ɗum ; ko wano toɓo ngon wuurnirta leydi non wahyu on wuurnirta ɓernɗe laaɓuɗe ɗen, ko non kadi asku mu'un.

• الأنبياء والمرسلون يشفقون على الخلق أعظم من شفقة آبائهم وأمهاتهم.
Annabaaɓe ɓen e Nulaaɓe hino aanirana tageefo ngon ɓuri ko neene e baaba aaniranta ɓe.

• من سُنَّة الله إرسال كل رسول من قومه وبلسانهم؛ تأليفًا لقلوب الذين لم تفسد فطرتهم، وتيسيرًا على البشر.
Hino jeyaa e sunna Alla, immingol Nulaaɗo e yimɓe makko ɓen e ɗemngal maɓɓe ; fii no ɓe woowira ɗum, ka hoynangol neɗɗanke on.

• من أعظم السفهاء من قابل الحق بالرد والإنكار، وتكبر عن الانقياد للعلماء والنصحاء، وانقاد قلبه وقالبه لكل شيطان مريد.
Ko ɓuri mawnude e ɗayɓe, ko saliiɗo goonga bugitii, o townitanii annduɓe e yaakoraaɓe, o nani kala seytaane murtuɗo.

 
Traduzione dei significati Sura: Al-A‘râf
Indice delle Sure Numero di pagina
 
Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano - Indice Traduzioni

Emesso dal Tafseer Center per gli Studi Coranici.

Chiudi