Check out the new design

وه‌رگێڕانی ماناكانی قورئانی پیرۆز - وەرگێڕاوی فۆلانی بۆ پوختەی تەفسیری قورئانی پیرۆز * - پێڕستی وه‌رگێڕاوه‌كان


وه‌رگێڕانی ماناكان سوره‌تی: النمل   ئایه‌تی:
وَلَقَدۡ أَرۡسَلۡنَآ إِلَىٰ ثَمُودَ أَخَاهُمۡ صَٰلِحًا أَنِ ٱعۡبُدُواْ ٱللَّهَ فَإِذَا هُمۡ فَرِيقَانِ يَخۡتَصِمُونَ
Gomɗii Men Nulii faade e Samuudankooɓe ɓen musiɗɗo maɓɓe ka dammbe Saalihu (yo o his) koni rewee Alla Kanko tun, e jakayoo kamɓe ɓaawo ko o noddi ɓe kon ko ɓe feddeeji ɗiɗi: Fedde gomɗinnde, e wonndegoo yeddunde hiɓe pooɗondira ko hommbo e maɓɓe mari goonga.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
قَالَ يَٰقَوۡمِ لِمَ تَسۡتَعۡجِلُونَ بِٱلسَّيِّئَةِ قَبۡلَ ٱلۡحَسَنَةِۖ لَوۡلَا تَسۡتَغۡفِرُونَ ٱللَّهَ لَعَلَّكُمۡ تُرۡحَمُونَ
Saalihu (yo o his) maakani ɓe: Ko ɗaɓɓanton yaccinaneeɗe lepte ɗen ko adii yurmeende nden? Ko haɗi ɗaɓɓon haforaneede immorde ka Alla bakkatuuji tijjagol nde O Yurminta on.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
قَالُواْ ٱطَّيَّرۡنَا بِكَ وَبِمَن مَّعَكَۚ قَالَ طَٰٓئِرُكُمۡ عِندَ ٱللَّهِۖ بَلۡ أَنتُمۡ قَوۡمٞ تُفۡتَنُونَ
Yimɓe makko ɓen wi'ani mo e hoore townitanagol goonga kan: Men ñakkinii (kiitinii)sabu maaɗa an e wonnduɓe e maaɗa ɓen jeyaaɓe e gomɗinɓe ɓen, Saalihu (yo o his) wi'i ɓe: Ñakko mooɗon ngo raɗiɗon ngon fii wata ko boni heɓu on, ko ka Alla ganndal muuɗum woni hay huunde e ɗum suuɗanaaki Mo. Ko woni, onon ko on yimɓe wonaaɓe ndarndoreede moƴƴere weeɓitanaande on nden e bone heɓayɗe on ɗen.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
وَكَانَ فِي ٱلۡمَدِينَةِ تِسۡعَةُ رَهۡطٖ يُفۡسِدُونَ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَلَا يُصۡلِحُونَ
Hari woniino ka saare Hijuri worɓe njeenayo hiɓe bonnirde ka leydi keeferaaku e geddi, ɓe alaa moƴƴinirde ton gomɗinal e golle moƴƴe ɗen.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
قَالُواْ تَقَاسَمُواْ بِٱللَّهِ لَنُبَيِّتَنَّهُۥ وَأَهۡلَهُۥ ثُمَّ لَنَقُولَنَّ لِوَلِيِّهِۦ مَا شَهِدۡنَا مَهۡلِكَ أَهۡلِهِۦ وَإِنَّا لَصَٰدِقُونَ
Woɓɓe maɓɓe wi'ani woɓɓe: Yo gooto kala e mooɗon woondir Alla ma men naatan mo ka suudu makko jemma, ma men waruɓe, refti ma men wi'an jeyɓe mo ɓen: Men tawaaka warugol Saalihu e yimɓe makko ɓen, e pellet, menen ko men goonguɓe e ko men wowli kon.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
وَمَكَرُواْ مَكۡرٗا وَمَكَرۡنَا مَكۡرٗا وَهُمۡ لَا يَشۡعُرُونَ
Ɓe eɓɓi hodoore suuɗiinde fii warugol Saalihu e gomɗinɓe jokkuɓe mo ɓen, Menen kadi Men fewji fewjoore fii wallugol mo e danndugol mo immorde e hodooje maɓɓe ɗen e halkugol yedduɓe ɓen ka yimɓe makko, hara kamɓe ɓe anndaa ɗum.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
فَٱنظُرۡ كَيۡفَ كَانَ عَٰقِبَةُ مَكۡرِهِمۡ أَنَّا دَمَّرۡنَٰهُمۡ وَقَوۡمَهُمۡ أَجۡمَعِينَ
Tasko -an Nulaaɗo- ko honno wonirnoo battane pewje maɓɓe e hodooje maɓɓe ɗen? Menen Men mulirnoɓe Lepte ɗen immorde ka Amen ɓe halkaa haa sakkitoro maɓɓe on.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
فَتِلۡكَ بُيُوتُهُمۡ خَاوِيَةَۢ بِمَا ظَلَمُوٓاْۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَةٗ لِّقَوۡمٖ يَعۡلَمُونَ
Ɗin cuuɗi maɓɓe gomɗii maadiiji majji e kippudiiji majji ɗin yirbii, ɗi heddii ko ɗi yeewuɗi immorde e yimɓe majji ɓen sabu tooñe maɓɓe ɗen, pellet, wonii e koo ko heɓi ɓe immorde e lepte sabu too- ñe maɓɓe ɗen tasakuyee wonannde yimɓe gom- ɗinɓe ɓen, ko ɓen woni taskotooɓe Aayeeje ɗen.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
وَأَنجَيۡنَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَكَانُواْ يَتَّقُونَ
Men danndi ɓen gomɗinɓe Alla jeyaaɓe e yimɓe Saalihu ɓen (yo o his), ɓe woni hiɓe hulira Alla ɗoftagol yamiraaɗi Makko ɗin e woɗɗitagol haɗaaɗi Makko ɗin.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
وَلُوطًا إِذۡ قَالَ لِقَوۡمِهِۦٓ أَتَأۡتُونَ ٱلۡفَٰحِشَةَ وَأَنتُمۡ تُبۡصِرُونَ
Jaŋto -an Nulaaɗo- fii Luutu nde o wi'annoo yimɓe makko ɓen ko o biskitayɗo ɓe añuɗo [golle maɓɓe ɗen]: Enee, on huuway kuuɗe kaanuɗe ɗen -ɗum le ko luutiyankoyaagal ngal- ka mbatirɗe mooɗon e kene woɓɓe e mooɗon yi'a woɓɓe?!
تەفسیرە عەرەبیەکان:
أَئِنَّكُمۡ لَتَأۡتُونَ ٱلرِّجَالَ شَهۡوَةٗ مِّن دُونِ ٱلنِّسَآءِۚ بَلۡ أَنتُمۡ قَوۡمٞ تَجۡهَلُونَ
Eyoo, onon on aray e worɓe ɓen e laawol tuuyina- lgol accon rewɓe ɓen, on faandaakine fugol maa kadi ɓiɗɗo, ko ittugol tuuyo mummunteyaagal tun, ko woni, onon ko on yimɓe majjaaɓe ko waɗɗii on kon immorde e gomɗinal e laaɓal e woɗɗitagol gaayi geddi ɗin.
تەفسیرە عەرەبیەکان:
سوودەکانی ئایەتەکان لەم پەڕەیەدا:
• الاستغفار من المعاصي سبب لرحمة الله.
Insinangol ngol goopi ɗin ko sabu e Yurmeende Alla nden.

• التشاؤم بالأشخاص والأشياء ليس من صفات المؤمنين.
Ñakkinorgol(kiitinogol) yimɓe ɓen e piiji ɗin, ɗum wonaali jeyaaɗum e sifaaji gomɗinɗo on.

• عاقبة التمالؤ على الشر والمكر بأهل الحق سيئة.
Battane hebbinorgol lorrugol e hodugol yimɓe Goonga kan ɗum ko bone.

• إعلان المنكر أقبح من الاستتار به.
Feññinngol bone ngon no ɓuri kaanude diini suuɗugol ngo.

• الإنكار على أهل الفسوق والفجور واجب.
Añugol ngol yimɓe faasiqaaku ngun e bonkiiji ɗin, ɗum ko waɗɗii ɗum.

 
وه‌رگێڕانی ماناكان سوره‌تی: النمل
پێڕستی سوره‌ته‌كان ژمارەی پەڕە
 
وه‌رگێڕانی ماناكانی قورئانی پیرۆز - وەرگێڕاوی فۆلانی بۆ پوختەی تەفسیری قورئانی پیرۆز - پێڕستی وه‌رگێڕاوه‌كان

لە لایەن ناوەندی تەفسیر بۆ خوێندنەوە قورئانیەکان.

داخستن