Check out the new design

Prijevod značenja časnog Kur'ana - Prijevod sažetog tefsira Plemenitog Kur'ana na fulanski jezik. * - Sadržaj prijevodā


Prijevod značenja Sura: El-Muddessir   Ajet:

Simoore cuddiiɗo

Intencije ove sure:
الأمر بالاجتهاد في دعوة المكذبين، وإنذارهم بالآخرة والقرآن.
Yamirde tiiɗnaade e nooddugol fennooɓe e jeertinirde ɓe Laakara e Quraana.

يَٰٓأَيُّهَا ٱلۡمُدَّثِّرُ
Ko an yo mojoriiɗo comci mun (woni Annabiijo Muhammadu yo o his).
Tefsiri na arapskom jeziku:
قُمۡ فَأَنذِرۡ
Ɓaŋo renntinaa fii lepte Allah ɗen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَرَبَّكَ فَكَبِّرۡ
Mawninaa fii Joomi maa.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَثِيَابَكَ فَطَهِّرۡ
Laɓɓinaa hoore maa e junuubi, laɓɓintinoɗaa e soɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلرُّجۡزَ فَٱهۡجُرۡ
Woɗɗito-ɗaa e rewugol sanamu.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَا تَمۡنُن تَسۡتَكۡثِرُ
Wata a okkiri fii Joomi maa ɓeydoraa ɗen golle maa ko ɓuri heewde.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلِرَبِّكَ فَٱصۡبِرۡ
Muññor fii Allah, e kala lorra ko heɓata maa.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَإِذَا نُقِرَ فِي ٱلنَّاقُورِ
Si wuttoyaama ɗiɗmun ka allaandu.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَذَٰلِكَ يَوۡمَئِذٖ يَوۡمٌ عَسِيرٌ
Haray ko nden woni ñalaande sattunde nden.
Tefsiri na arapskom jeziku:
عَلَى ٱلۡكَٰفِرِينَ غَيۡرُ يَسِيرٖ
E hoore ɓen yedduɓe Allah e Nulaaɗo Makko on, nde wanaa newiinde.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ذَرۡنِي وَمَنۡ خَلَقۡتُ وَحِيدٗا
An Nulaaɗo, accidam e mo Mi tagi on kañun tun, ka teege yumma makko, fewndo nde o alaano jawdi e ɓiɗɓe, on woni Waliid ibn al-Mughiirah.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَجَعَلۡتُ لَهُۥ مَالٗا مَّمۡدُودٗا
Mi yeɗi mo jawdi ɗuuɗundi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَبَنِينَ شُهُودٗا
Mi waɗani mo ɓiɗɓe wonnduɓe e makko, tawdeteeɓe e makko tummbondire, ɓe seedataa e makko fii setagol, hakkee ko o ɗuuɗiraa jawdi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَهَّدتُّ لَهُۥ تَمۡهِيدٗا
Mi yaññani mo nguurndam e arsike e ɓiɗɓe, yaññudee.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ثُمَّ يَطۡمَعُ أَنۡ أَزِيدَ
Refti e hoore keeferaaku makko ngun, himo tamƴinoo nde mi ɓeydanta mo e hoore ɗum.
Tefsiri na arapskom jeziku:
كَلَّآۖ إِنَّهُۥ كَانَ لِأٓيَٰتِنَا عَنِيدٗا
Wanaa no o sikkiri non ! Tawde o wonuno sanndalɗiiɗo e Aayeeje Amen jippinaaɗe e Nulaaɗo Amen on, o woni feenuɗo ɗe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
سَأُرۡهِقُهُۥ صَعُودًا
Aaray nde Mi fawata mo lette sattuɗe, ɗe o hattanoytaa ronnditagol.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّهُۥ فَكَّرَ وَقَدَّرَ
O keefeero mbo neeminɗa ɗiin neemaali o miiliima ko o wiyata e Quraana ngam bonnude mbo, o hoddiri ɗuum e fittaandu makko.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• المشقة تجلب التيسير.
Satteende na adda newuya.

• وجوب الطهارة من الخَبَث الظاهر والباطن.
Waɗɗaade laaɓdee e soɓe ɓannguɗo e birniiɗo.

• الإنعام على الفاجر استدراج له وليس إكرامًا.
Neeminde saay saay ko hoomtude mbo wonah teddinde mbo.

فَقُتِلَ كَيۡفَ قَدَّرَ
O huɗaama o lepta hono no o hoddiri.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ثُمَّ قُتِلَ كَيۡفَ قَدَّرَ
Refti o huɗa o lepta hono no o hoddiri.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ثُمَّ نَظَرَ
Refti o ndaartandi ko o haalata.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ثُمَّ عَبَسَ وَبَسَرَ
Refti o ñirɓanii o ɓeydi ñirɓinaade, saanga nde o heɓaani ko o yuwri Quraana o.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ثُمَّ أَدۡبَرَ وَٱسۡتَكۡبَرَ
Refti o runtii iimaan, o mawnikinii rewde e Annabi-yo o his-.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَقَالَ إِنۡ هَٰذَآ إِلَّا سِحۡرٞ يُؤۡثَرُ
O wi*i: Ko Muhamadu addi ko, wonah haala Alla, kono ko ɗum mbilewu mbo o habrata ummaade woɓɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنۡ هَٰذَآ إِلَّا قَوۡلُ ٱلۡبَشَرِ
Ko haala wonah haala Alla, kono ko ka haala aade.
Tefsiri na arapskom jeziku:
سَأُصۡلِيهِ سَقَرَ
Ma Mi naatnu o keefeero beɗi beɗi yiite, ngeen woni Saqara o muuse nguleeki henge.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَآ أَدۡرَىٰكَ مَا سَقَرُ
Hol ko anndin Ma-aan muhamadu- ko woni yiite Saqara.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَا تُبۡقِي وَلَا تَذَرُ
Nge heddatah hay huunde e leptateeɗe o singe arii e makko, nge accataa mbo haa o rutto no o laatarino nih, refti nge ara e makko kadi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَوَّاحَةٞ لِّلۡبَشَرِ
Sattunge sumgol e waylude guri.
Tefsiri na arapskom jeziku:
عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَ
Ina e dow mannge sappo e jeenay malayka, ko ɓeen ngoni reenooɓe nge.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَا جَعَلۡنَآ أَصۡحَٰبَ ٱلنَّارِ إِلَّا مَلَٰٓئِكَةٗۖ وَمَا جَعَلۡنَا عِدَّتَهُمۡ إِلَّا فِتۡنَةٗ لِّلَّذِينَ كَفَرُواْ لِيَسۡتَيۡقِنَ ٱلَّذِينَ أُوتُواْ ٱلۡكِتَٰبَ وَيَزۡدَادَ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِيمَٰنٗا وَلَا يَرۡتَابَ ٱلَّذِينَ أُوتُواْ ٱلۡكِتَٰبَ وَٱلۡمُؤۡمِنُونَ وَلِيَقُولَ ٱلَّذِينَ فِي قُلُوبِهِم مَّرَضٞ وَٱلۡكَٰفِرُونَ مَاذَآ أَرَادَ ٱللَّهُ بِهَٰذَا مَثَلٗاۚ كَذَٰلِكَ يُضِلُّ ٱللَّهُ مَن يَشَآءُ وَيَهۡدِي مَن يَشَآءُۚ وَمَا يَعۡلَمُ جُنُودَ رَبِّكَ إِلَّا هُوَۚ وَمَا هِيَ إِلَّا ذِكۡرَىٰ لِلۡبَشَرِ
Men waɗaali aynooɓe Yiite ngen, si wanaa Malaa'ikaaɓe, tawde neɗɗo waawaa ɗum. Abu Jahal fenuno fewndo o aaƴinoo wiide kanko e yimɓe makko ɓen ɓe waaway dartagol ɓen Malaa'ikaaɓe haa ɓe fuutoo e Yiite ngen. Hary non, Men waɗiraali limoore ɓen, si wanaa jarribagol yedduɓe Allah ɓen, fii no ɓe wowolira haala kan haala maɓɓe, lette ɗen sowanee ɓe, e fii no Alyaahuda yimɓe Tawreeta'en e Annasaara yimɓe Linnjiila'en fellitira fewndo jippagol Alqur'aana, wonnde ko nde goonginnde ko woni e Defte maɓɓe ɗen, e fii no gomɗimɓe ɓen ɓeydora gomɗinal tuma yimɓe Defte ɓen fottata e maɓɓe, e fii wata Alyahuuda e Annasaara e gomɗimɓe sikkito, e fii no murtuɓe e gomɗinal ɓen e heeferɓe ɓen wi'ira : hara ko honɗum Allah faandorii e ndee limooore haawniide? Ko wano ɓee yedduɓe ndee limoore majjinri non, goongimɓe ɓen feewiri ɗum, Allah majjinirta mo O muuyani majjugol, himo fewna kadi mo O muuyani feewugol. Hay gooto anndaa no koneeli Joomi maa ɗin fotata e ɗuuɗude, si wanaa Kanko tun. Yo Abu Jahal anndi ɗum, wi'unooɗo : Muhamaadu alaa wallooɓe si wanaa sappo e jeenay? O lamndori ɗum jalkitugol fenna. Haray ngen Yiite wonaali, si wanaa waaju wonannde neɗɗanke, fii ko o anndira mawngu Allah ngun.
Tefsiri na arapskom jeziku:
كَلَّا وَٱلۡقَمَرِ
Yo henane wanaa no yoga e sirkooɓe ɓen aaƴori non woniri, wonnde woɗɓe e maɓɓe waawanay halfinaaɓe Yiite ngen fii no ɓe fuutora. Allah woondirii lewru ndun.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلَّيۡلِ إِذۡ أَدۡبَرَ
O woondiri jemma si mbo runtiima.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلصُّبۡحِ إِذَآ أَسۡفَرَ
O woondiri subaka si mbo jalbii.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّهَا لَإِحۡدَى ٱلۡكُبَرِ
Ko pellet, Yiite Jahannama ngen, ko jeyaange e musiibaaji mawɗi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
نَذِيرٗا لِّلۡبَشَرِ
Ko nge jertinirnge e hulɓinirnge yimɓe ɓen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لِمَن شَآءَ مِنكُمۡ أَن يَتَقَدَّمَ أَوۡ يَتَأَخَّرَ
Wonannde yiɗuɗo woo e mo'on onon yimɓe ɓen, nde o yaccotoo e gomɗingol Allah golla ko moƴƴi, maa o nennora keeferaaku e geddi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
كُلُّ نَفۡسِۭ بِمَا كَسَبَتۡ رَهِينَةٌ
Wonkii kala ko fagiikon e golle nanngirte, Ko si tawii golle makki halkay fii makki, maa si tawii hara ɗe daɗnday ki.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِلَّآ أَصۡحَٰبَ ٱلۡيَمِينِ
Si wanaa gomɗimɓe ɓen, ɓen ɗon nanngitiroytaake goopi mun, ɓe yawtanoyte ɗin, sabu golle maɓɓe moƴƴe ɗen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فِي جَنَّٰتٖ يَتَسَآءَلُونَ
Ɓe wonoyay Ñalnde Darngal e nder geese, hara hiɓe lamndondira hakkunde maɓɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
عَنِ ٱلۡمُجۡرِمِينَ
Fii heeferɓe halkirɓe ko'e mun ɓen golle geddi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
مَا سَلَكَكُمۡ فِي سَقَرَ
Ɓe wi'ana ɓen : ko honɗum naadi on Jahannama?
Tefsiri na arapskom jeziku:
قَالُواْ لَمۡ نَكُ مِنَ ٱلۡمُصَلِّينَ
Heeferɓe ɓen jaaboo ɓe : men jeyanooka e juulaynooɓe farlaaɗe ɗen e nguurndam aduna.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَمۡ نَكُ نُطۡعِمُ ٱلۡمِسۡكِينَ
Men jeyanooka kadi e ñamminaynooɓe waasɓe ɓen e ko Allah yeɗi men kon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَكُنَّا نَخُوضُ مَعَ ٱلۡخَآئِضِينَ
Hari kadi ko yimɓe meere ɓen min yiiladaynoo e mun, men yewtida e majjuɓe bewɓe ɓen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَكُنَّا نُكَذِّبُ بِيَوۡمِ ٱلدِّينِ
Hari kadi men fennayno fii ñalaande njoɓdi kuuɗe nden.
Tefsiri na arapskom jeziku:
حَتَّىٰٓ أَتَىٰنَا ٱلۡيَقِينُ
Men woni e fennugol ɗum, haa maayde nden arani men, men ronkii tuubude.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• خطورة الكبر حيث صرف الوليد بن المغيرة عن الإيمان بعدما تبين له الحق.
Mawnintinaare hino hulɓinii, tawde ɗum haɗii Waliid ibn Almughira gomɗingol, e hoore goonga kan feeñanii mo.

• مسؤولية الإنسان عن أعماله في الدنيا والآخرة.
Neɗɗo on lamndirote golle makko ɗen aduna e laakara.

• عدم إطعام المحتاج سبب من أسباب دخول النار.
Ɗawugol hatonjinɗo, hino wona sabu naatugol Yiite.

فَمَا تَنفَعُهُمۡ شَفَٰعَةُ ٱلشَّٰفِعِينَ
Nafataaɓe ñande darnga tefoore tefooɓe foti ko malayka wolla annabaaɓe e moƴƴuɓe, sabu ina e sarteeli tefngo weluya tefanteeɗo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَمَا لَهُمۡ عَنِ ٱلتَّذۡكِرَةِ مُعۡرِضِينَ
Honde huunde taki ɓe sirkuɓe na ɗuurnoo Quraana?
Tefsiri na arapskom jeziku:
كَأَنَّهُمۡ حُمُرٞ مُّسۡتَنفِرَةٞ
Hoɓe mba*i e ɗuurnagol mum en e dokgol mum en e bamɗi ladde cattuɗi dokgol.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَرَّتۡ مِن قَسۡوَرَةِۭ
Dokɗi mbaroodi ngam hulde ndi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
بَلۡ يُرِيدُ كُلُّ ٱمۡرِيٕٖ مِّنۡهُمۡ أَن يُؤۡتَىٰ صُحُفٗا مُّنَشَّرَةٗ
Gooto e sirkuɓe na faala nde wonata e hoore makko deftere saraande hollre wonde Muhamadu ko nelaaɓɗo ummaade ka Alla, ɗum noon sababu mum wonah famɗude daliil wollo lohde ɗi, kono tagi ɗum ko sanndalinde e mawnikinaade.
Tefsiri na arapskom jeziku:
كَلَّاۖ بَل لَّا يَخَافُونَ ٱلۡأٓخِرَةَ
Huunde nde wonah hono noon, woni sabaabu doonaade ɓe e majjere mum en ko ɓe goonɗinaani lepte laakara, ɓe keddii e keeferaagal mum en.
Tefsiri na arapskom jeziku:
كَلَّآ إِنَّهُۥ تَذۡكِرَةٞ
Pellet Quraana ko waaju e siftanirde
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَمَن شَآءَ ذَكَرَهُۥ
Kala faalaaɗo nde o janngata Quraana o waactaroo mbo, o jannga mbo o waactaroo mbo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَا يَذۡكُرُونَ إِلَّآ أَن يَشَآءَ ٱللَّهُۚ هُوَ أَهۡلُ ٱلتَّقۡوَىٰ وَأَهۡلُ ٱلۡمَغۡفِرَةِ
ɓe mbaactataako si wonah tawi ko Alla faala nde ɓe mbaactato, ko Kanko ceniiɗo O haandi e hulireede siinude jamirooje Mum e reentaaade kaɗaaɗe Makko, Hombo haandi e yaafaade maccuɓe Makko si ɓe tuubi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• مشيئة العبد مُقَيَّدة بمشيئة الله.
Haajaande maccuɗo Alla rewi ko e haajaande Alla.

• حرص رسول الله صلى الله عليه وسلم على حفظ ما يوحى إليه من القرآن، وتكفّل الله له بجمعه في صدره وحفظه كاملًا فلا ينسى منه شيئًا.
Reerɗude Nelaaɗo-yo o his- reende ko wahya ko e makko e Quraana, e Alla defaade renndinde mbo e becce maako, e reende mbo tawa O yejjitah heen hay huunde.

 
Prijevod značenja Sura: El-Muddessir
Indeks sura Broj stranice
 
Prijevod značenja časnog Kur'ana - Prijevod sažetog tefsira Plemenitog Kur'ana na fulanski jezik. - Sadržaj prijevodā

Izdavač: centar za kur'anske studije "Tefsir".

Zatvaranje