Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم * - Translations’ Index


Translation of the meanings Surah: At-Tawbah   Ayah:

Simoo tuubabuya

Purposes of the Surah:
البراءة من المشركين والمنافقين وجهادهم، وفتح باب التوبة للتائبين.
Hisde e sirkuɓe e naafigeeɓe e haɓaade ɓe e udditde damal tuubgol wonande tuubooɓe.

بَرَآءَةٞ مِّنَ ٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦٓ إِلَى ٱلَّذِينَ عَٰهَدتُّم مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ
Ndee ɗoo ko danndannde immorde e Alla e Nulaaɗo Makko on, e feññinannde lannugol ahadi mon ndin -onon juulɓe ɓen- e sirkooɓe ɓen ka suriire Aarabu.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَسِيحُواْ فِي ٱلۡأَرۡضِ أَرۡبَعَةَ أَشۡهُرٖ وَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّكُمۡ غَيۡرُ مُعۡجِزِي ٱللَّهِ وَأَنَّ ٱللَّهَ مُخۡزِي ٱلۡكَٰفِرِينَ
Yahee -onon ɓee sirkooɓe- ka leydi dumunna lebbi nayi ko on hisuɓe, kisal e hoolaare alanaa on ɓaawo ɗum. Felliton wonnde pellet, on laawotaako lepte Alla ɗen si on duumike e yeddugol Mo, felliton kadi pellet, Alla ko jaasiniroowo heeferɓe ɓen wareede dahee aduna, naadoyee Yiite Ñalnde Darngal; ɗum no mofti kadi kala firtuɗo ahadi. Ammaa non mo ahadi mon waqintinaa -hay si no ɓuri lebbi nayi-, o timminante dumunna makko on.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَأَذَٰنٞ مِّنَ ٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦٓ إِلَى ٱلنَّاسِ يَوۡمَ ٱلۡحَجِّ ٱلۡأَكۡبَرِ أَنَّ ٱللَّهَ بَرِيٓءٞ مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ وَرَسُولُهُۥۚ فَإِن تُبۡتُمۡ فَهُوَ خَيۡرٞ لَّكُمۡۖ وَإِن تَوَلَّيۡتُمۡ فَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّكُمۡ غَيۡرُ مُعۡجِزِي ٱللَّهِۗ وَبَشِّرِ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ بِعَذَابٍ أَلِيمٍ
E ewnaango immorde ka Alla e Nulaaɗo Makko on, haa e yimɓe ɓen fow, ñalaande boragol nden, wonnde : Alla seniiɗo On ko daɗndiiɗo(hisdo) e sirkooɓe ɓen, Nulaaɗo Makko on kadi ko daɗndiiɗo e maɓɓe. Si on tuubii -onon sirkooɓe ɓen-, on yaltii e sirku, ko ɗum ɓuri moƴƴannde on. Si on ɗuurnike non e tuubugol, haray fellitee wonnde on laawotaako Alla on laawotaako kadi lepte Makko ɗen. An Nulaaɗo, humpitir ɓen yedduɓe huunde saɗtaynde e maɓɓe, ɗum woni lepte muusuɗe no habbii ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِلَّا ٱلَّذِينَ عَٰهَدتُّم مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ ثُمَّ لَمۡ يَنقُصُوكُمۡ شَيۡـٔٗا وَلَمۡ يُظَٰهِرُواْ عَلَيۡكُمۡ أَحَدٗا فَأَتِمُّوٓاْ إِلَيۡهِمۡ عَهۡدَهُمۡ إِلَىٰ مُدَّتِهِمۡۚ إِنَّ ٱللَّهَ يُحِبُّ ٱلۡمُتَّقِينَ
Si wanaa ɓen sirkooɓe ɓe ahoduɗon, ɓe hunni ahadi maɓɓe ndin, ɓe ɗuytaali huunde e mayri : timminiranee ɓe hunnugol ahadi maɓɓe ndin haa dumunna on timma. Pellet, Alla no yiɗi gomɗumɓe ɗoftotooɓe Mo ɓen hunna ahadi, ɓe woɗɗitoo haɗaaɗi Makko; wano janfa.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَإِذَا ٱنسَلَخَ ٱلۡأَشۡهُرُ ٱلۡحُرُمُ فَٱقۡتُلُواْ ٱلۡمُشۡرِكِينَ حَيۡثُ وَجَدتُّمُوهُمۡ وَخُذُوهُمۡ وَٱحۡصُرُوهُمۡ وَٱقۡعُدُواْ لَهُمۡ كُلَّ مَرۡصَدٖۚ فَإِن تَابُواْ وَأَقَامُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَءَاتَوُاْ ٱلزَّكَوٰةَ فَخَلُّواْ سَبِيلَهُمۡۚ إِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Si lebbi hormante ɗin ɗi foduɗon ayɓe mon ɓen kisal timmii, haray waree sirkooɓe ɓen kala ka hawruɗon e maɓɓe : huɓindoɗon ɓe e nokkuuji maɓɓe sakkoɗon(tommboɗon) ɓe e ɗate maɓɓe. Si ɓe tuuba- nii Alla e sirku, ɓe niiɓinii julde ɓe yaltinii asakal; haray ɓe wontii musiɗ ɓe mo'on ka diina, accee warugol ɓe. Pellet, Alla ko Haforanoo- wo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِنۡ أَحَدٞ مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ ٱسۡتَجَارَكَ فَأَجِرۡهُ حَتَّىٰ يَسۡمَعَ كَلَٰمَ ٱللَّهِ ثُمَّ أَبۡلِغۡهُ مَأۡمَنَهُۥۚ ذَٰلِكَ بِأَنَّهُمۡ قَوۡمٞ لَّا يَعۡلَمُونَ
Si gooto e sirkooɓe ɓen daɓɓirii ma -an Nulaaɗo- faabo, haray wallir mo ɗum haa o nana Alqur'aana, refti yottinoyaa mo e nokku ka o hisata. Tawde heeferɓe ko yimɓe ɓe anndaa haqiiqa kaa diina, hino hasii non ka ɓe feewa si ɓe nanii ɗum e janngin Alqur'aana on.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• في الآيات دليل واضح على حرص الإسلام على تسوية العلاقات الخارجية مع الأعداء على أساس من السّلم والأمن والتّفاهم.
Aayeeje ɗen no tinndina e rerɗugol islaamu on fii moƴƴingol huuwondiral ngal e ayɓe ɓen e hoore kisal e hoolaare e faamondiral.

• الإسلام يُقَدِّر العهود، ويوجب الوفاء بها، ويجعل حفظها نابعًا من الإيمان، وملازمًا لتقوى الله تعالى.
Islaamu no teddini fii ahadi, waɗɗini hunnugol ndi, o waɗi reenugol ndi jeyaaɗum e liimanaaku humondirɗum e kulol Alla toowuɗo On.

• أَنَّ إقامة الصّلاة وإيتاء الزّكاة دليل على الإسلام، وأنهما يعصمان الدّم والمال، ويوجبان لمن يؤدّيهما حقوق المسلمين من حفظ دمه وماله إلا بحق الإسلام؛ كارتكاب ما يوجب القتل من قتل النفس البريئة، وزنى الزّاني المُحْصَن، والرّدّة إلى الكفر بعد الإيمان.
Wonnde ñiiɓnugol julde totta zakka, ko tinndinayɗum e lislaamu, daɗndayɗi ƴiiƴam e jawdi, waɗɗinayɗi reenude tottuɗoɗi on e juulɓe ɓen rufugol ƴiiƴam makko maa jaɓita jawle makko si wanaa hara ko haqqee lislaamu; wano faggitagol ko waɗɗinta warugol mo si o warii wonkii, maa jeenugol resuɗo (maa resaaɗo), maa murtugol yaha e keeferaaku ɓaawo gomɗinnde.

• مشروعيّة الأمان؛ أي: جواز تأمين الحربي إذا طلبه من المسلمين؛ ليسمع ما يدلّ على صحّة الإسلام، وفي هذا سماحة وتكريم في معاملة الكفار، ودليل على إيثار السِّلم.
Kisal ko sari'naaɗum : ɗum woni dagagol hoolnude haɓidaaɗo si o ɗaɓɓirii ɗum e juulɓe ɓen; fii no o nanira ko tinndinta mo cellugol lislaamu. Ɗum kadi no joopii ko lislaamu on teddini kon huuwondiral e heeferɓe ɓen suɓoo kisal ngal.

كَيۡفَ يَكُونُ لِلۡمُشۡرِكِينَ عَهۡدٌ عِندَ ٱللَّهِ وَعِندَ رَسُولِهِۦٓ إِلَّا ٱلَّذِينَ عَٰهَدتُّمۡ عِندَ ٱلۡمَسۡجِدِ ٱلۡحَرَامِۖ فَمَا ٱسۡتَقَٰمُواْ لَكُمۡ فَٱسۡتَقِيمُواْ لَهُمۡۚ إِنَّ ٱللَّهَ يُحِبُّ ٱلۡمُتَّقِينَ
Haanaa nde laatanoo sirkooɓe ɓen ahadi ka Alla e hoolaare ka Nulaaɗo Makko on, si wanaa ahadi ɓen sirkooɓe ɓen ahodunoɗon -onon juulɓe ɓen- ka Juulirde hormanteere e nanondiral Hudaybiyya Fodde hiɓe ñiiɓni ndin ahadi hakkunde mon, onon kadi niiɓnii ndin hara on firtaali. Pellet, Alla no yiɗi jeyaaɓe Makko gomɗuɓe ɗoftotooɓe Mo ɓen woɗɗitoo haɗaaɗi Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
كَيۡفَ وَإِن يَظۡهَرُواْ عَلَيۡكُمۡ لَا يَرۡقُبُواْ فِيكُمۡ إِلّٗا وَلَا ذِمَّةٗۚ يُرۡضُونَكُم بِأَفۡوَٰهِهِمۡ وَتَأۡبَىٰ قُلُوبُهُمۡ وَأَكۡثَرُهُمۡ فَٰسِقُونَ
Ko honno ahadi e hoolaare woniranta ɓe ko ɓe ayɓe mon? Si ɓe foolii on ɓe aynitataa e mooɗon Alla wanaa enɗam wanaa kadi ahadi, hiɓe leptiraynoo on lepte bonɗe! Hiɓe weltinire konngol labaangol, kono ɓerɗe ɗen saloo ɗum; ɓe ronka hunnude ko ɓe wowli, kadi ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe ko yaltuɓe e ɗoftaare sabu firtude Aadi.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱشۡتَرَوۡاْ بِـَٔايَٰتِ ٱللَّهِ ثَمَنٗا قَلِيلٗا فَصَدُّواْ عَن سَبِيلِهِۦٓۚ إِنَّهُمۡ سَآءَ مَا كَانُواْ يَعۡمَلُونَ
Ɓe waɗtitirii Aayeeje Alla ɗen coggu fanɗungu ko ɓe huntira tuuyo e mbeleeɗe maɓɓe aduna, ɓe sakkii ko'e maɓɓe e jokkugol goonga ɓe ɗuurnii ɗum, ɓe sakkii woɗɓe kadi e goonga kan. Pellet, kamɓe ko ɓe gollaynoo kon na bonii.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَا يَرۡقُبُونَ فِي مُؤۡمِنٍ إِلّٗا وَلَا ذِمَّةٗۚ وَأُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلۡمُعۡتَدُونَ
Ɓe aynitataa Alla e gomɗinɗo, wanaa enɗam wanaa kadi ahadi; tawde ko ɓe jaggitooɓe, yawtuɓe keeri Alla ɗin.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَإِن تَابُواْ وَأَقَامُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَءَاتَوُاْ ٱلزَّكَوٰةَ فَإِخۡوَٰنُكُمۡ فِي ٱلدِّينِۗ وَنُفَصِّلُ ٱلۡأٓيَٰتِ لِقَوۡمٖ يَعۡلَمُونَ
Si ɓe tuubanii Alla ɓe yaltii e keeferaaku, ɓe ñiiɓii e julde, ɓe jonnii asakal jawle maɓɓe ɗen -haray ɓe wonii juulɓe siɗɓe mo'on ka diina; on fotii e ɗi fow, dagantaako on haɓugol ɓe, tawde lislaamu on hiwii(reenii) ƴiiƴe maɓɓe e jawle e teddule maɓɓe ɗen fow. Meɗen ɓannginana Aayeeje ɗen yimɓe annduɓe, ko ɓen nafitorta ɗe ɓe nafa woɗɓe goo.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِن نَّكَثُوٓاْ أَيۡمَٰنَهُم مِّنۢ بَعۡدِ عَهۡدِهِمۡ وَطَعَنُواْ فِي دِينِكُمۡ فَقَٰتِلُوٓاْ أَئِمَّةَ ٱلۡكُفۡرِ إِنَّهُمۡ لَآ أَيۡمَٰنَ لَهُمۡ لَعَلَّهُمۡ يَنتَهُونَ
Si ɓee sirkooɓe firtii ahadi mon ndin e fii tertagol hare nder dumunna happaaɗo, ɓe aybini diina mon kan, haray haɓee hooreeɓe keeferaaku ɓen -tawde ahadi daɗndayndi ƴiiƴe maɓɓe alanaa ɓe -haɓiree ɓe jortagol nde ɓe haɗitoo e keeferaaku, firta ahadi maɓɓe hoyfina fii diina mon.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَلَا تُقَٰتِلُونَ قَوۡمٗا نَّكَثُوٓاْ أَيۡمَٰنَهُمۡ وَهَمُّواْ بِإِخۡرَاجِ ٱلرَّسُولِ وَهُم بَدَءُوكُمۡ أَوَّلَ مَرَّةٍۚ أَتَخۡشَوۡنَهُمۡۚ فَٱللَّهُ أَحَقُّ أَن تَخۡشَوۡهُ إِن كُنتُم مُّؤۡمِنِينَ
Ko haɗata on -onon gomɗimɓe ɓen- haɓude yimɓe firtuɓe ahadi mun, ɓe mooɓondiri Darun Nadwah fii yaltinngol Nulaaɗo on (yo his) Makka, ko kamɓe kadi adii on ɗaɓɓitude fi hare fewndo ɓe wallitinii Bakrin wallodiiɓe Quraysi e dow Khuza'a wallodiiɓe Nulaaɗo on? E on hulayɓe haa ronkon ɓe haɓude?! Ko Alla Seniiɗo On ɓuri hanndude Mo huloton si on laatike gomɗimɓe haqqan.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• دلَّت الآيات على أن قتال المشركين الناكثين العهد كان لأسباب كثيرة، أهمها: نقضهم العهد.
Aayeeje ɗen tinndinii wonnde sirkooɓe ɓen haɓiraama sabuuji ɗuuɗuɗi, no e majji : firtugol maɓɓe ahadi ndin.

• في الآيات دليل على أن من امتنع من أداء الصلاة أو الزكاة فإنه يُقاتَل حتى يؤديهما، كما فعل أبو بكر رضي الله عنه.
Aayeeje ɗen no tinndina wonnde kala haɗitiiɗo e julde maa zakka, haray ko haɓeteeɗo haa o totta ɗi, wano Abuu Bakr (yo Alla wele mo) gerdunoo.

• استدل بعض العلماء بقوله تعالى:﴿وَطَعَنُوا فِي دِينِكُمْ﴾ على وجوب قتل كل من طعن في الدّين عامدًا مستهزئًا به.
Annduɓe goo dallinorii Daalol Alla ngol : ﴾Ɓe yuwi e diina mon kan﴿ wi'ugol hino waɗɗii warugol kala yuwirɗo diina kan tewaare e jalkitugol ɓaawo nde o tuubnaa.

• في الآيات دلالة على أن المؤمن الذي يخشى الله وحده يجب أن يكون أشجع الناس وأجرأهم على القتال.
Aayeeje ɗen fahin no holli wonnde gomɗinɗo huloowo Alla tun, hino haani dewonata ɓurdo suusde e hare.

قَٰتِلُوهُمۡ يُعَذِّبۡهُمُ ٱللَّهُ بِأَيۡدِيكُمۡ وَيُخۡزِهِمۡ وَيَنصُرۡكُمۡ عَلَيۡهِمۡ وَيَشۡفِ صُدُورَ قَوۡمٖ مُّؤۡمِنِينَ
Haɓee sirkooɓe ɓen -onon ɓee gomɗimɓe-, onon si on haɓii ɓe, Alla leptiray ɓe juuɗe mon ɗen waron ɓe, O hoynira ɓe fooleede dahee, O walla on e dow maɓɓe, O daɗnda ɓerɗe yimɓe gomɗimɓe ɓe tawanooka ka hare, ko yani ko e anyɓe maɓɓe e warngo e dahngo e wallude juulɓe e dow mum en.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَيُذۡهِبۡ غَيۡظَ قُلُوبِهِمۡۗ وَيَتُوبُ ٱللَّهُ عَلَىٰ مَن يَشَآءُۗ وَٱللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٌ
O woɗɗinira tikkere e ɓerɓe jeyaaɓe Makko gomɗimɓe ɓen poolal maɓɓe ngal. Alla no jaɓana tuubugol on Mo O muuyi e ɓen ɗuurnotooɓe si ɓe tuubii; wano ɗum feƴƴirnoo e yimɓe Makka ñalnde uddital ngal. Alla ko Annduɗo goonga tuubuɗo e maɓɓe, Ñeeñuɗo e tagu Makko e toppitagol Mo e sari'a Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَمۡ حَسِبۡتُمۡ أَن تُتۡرَكُواْ وَلَمَّا يَعۡلَمِ ٱللَّهُ ٱلَّذِينَ جَٰهَدُواْ مِنكُمۡ وَلَمۡ يَتَّخِذُواْ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَلَا رَسُولِهِۦ وَلَا ٱلۡمُؤۡمِنِينَ وَلِيجَةٗۚ وَٱللَّهُ خَبِيرُۢ بِمَا تَعۡمَلُونَ
E on sikku -onon ɓee gomɗimɓe- nde Alla accata jarribagol on?! Jarrabuyee ko jeyaaɗum e sunnaaji Makko. O jarriboto on haa O Anndira anndal feeñanay ngal jeyaaɓe ɓen, tiiɗnoriiɓe fii Alla ɓen e mooɗon, ɓen ɓe tawata ɓe jogitaaki gaanin Alla e Nulaaɗo Makko on e gomɗimɓe ɓen weldiiɓe ka heeferɓe. Alla ko Humpitiiɗo ko golloton, hunnde suuɗaaki Mo e ɗum, O yoɓitoyay on golle mon.
Arabic explanations of the Qur’an:
مَا كَانَ لِلۡمُشۡرِكِينَ أَن يَعۡمُرُواْ مَسَٰجِدَ ٱللَّهِ شَٰهِدِينَ عَلَىٰٓ أَنفُسِهِم بِٱلۡكُفۡرِۚ أُوْلَٰٓئِكَ حَبِطَتۡ أَعۡمَٰلُهُمۡ وَفِي ٱلنَّارِ هُمۡ خَٰلِدُونَ
Haananaa sirkooɓe ɓen nde ɓe wuurnitira Juulirɗe Alla ɗen dewal e ɗoftaare, hara ko ɓe seeditaniiɓe wonikiiji maɓɓe ɗin keeferaaku. Ɓen ɗon golle maɓɓe ɗen boniri ŋakkugol sarti jaɓeede; on woni gomɗinal. Kamɓe Ñalnde Darngal, ko ɓe naatoyoo- ɓeYiite, luttinee e magge poomaa, si wanaa ɓen tuubuɓe e maɓɓe yamti e sirku ado maayude.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّمَا يَعۡمُرُ مَسَٰجِدَ ٱللَّهِ مَنۡ ءَامَنَ بِٱللَّهِ وَٱلۡيَوۡمِ ٱلۡأٓخِرِ وَأَقَامَ ٱلصَّلَوٰةَ وَءَاتَى ٱلزَّكَوٰةَ وَلَمۡ يَخۡشَ إِلَّا ٱللَّهَۖ فَعَسَىٰٓ أُوْلَٰٓئِكَ أَن يَكُونُواْ مِنَ ٱلۡمُهۡتَدِينَ
Anndee ko hanndi e wuurnitugol Juulirɗe Alla ɗen : ko on gomɗinɗo Alla tun, hara o kafidaali Mo e goɗɗo, o gomɗini Ñalnde Darngal, O ñiiɓini julde nden, o jonni asakal jawdi makko ndin, hara kadi o hulaali goɗum goo si wanaa Alla Seniiɗo On. Ko ɓen ɗon tijjanaa laatodugol e feewuɓe ɓen. Sirkooɓe ɓen kan, hiɓe woɗɗondiri e ɗuum.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ أَجَعَلۡتُمۡ سِقَايَةَ ٱلۡحَآجِّ وَعِمَارَةَ ٱلۡمَسۡجِدِ ٱلۡحَرَامِ كَمَنۡ ءَامَنَ بِٱللَّهِ وَٱلۡيَوۡمِ ٱلۡأٓخِرِ وَجَٰهَدَ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِۚ لَا يَسۡتَوُۥنَ عِندَ ٱللَّهِۗ وَٱللَّهُ لَا يَهۡدِي ٱلۡقَوۡمَ ٱلظَّٰلِمِينَ
E on waɗay -onon ɓee sirkooɓe- daraniiɓe yarnugol hajjunkeeɓe ɓen e wuurnitooɓe Juulirde hormanteere nden yerondiraaɓe e on gomɗinɗo Alla, o kafidaali Mo e goɗɗum, o gomɗini Ñalnde Darngal, o tiiɗnorii jawdi makko no Konngol Alla ɓamtora, konngol heeferɓe ɓen yana. En on fonnay ɓen ɗon e ɓural ka Alla?! Ɓen ɗon fotataa ka Alla few. Alla non fewnataa tooñirooɓe sirkuɓe ɓen, hay si ɓe huuwii moƴƴere; wano yarnugol hajjooɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَهَاجَرُواْ وَجَٰهَدُواْ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ بِأَمۡوَٰلِهِمۡ وَأَنفُسِهِمۡ أَعۡظَمُ دَرَجَةً عِندَ ٱللَّهِۚ وَأُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلۡفَآئِزُونَ
Ɓen renndinɓe gomɗingol Alla, e ferugol yaha e leydi lislaamu e tiiɗnorgol fii laawol Alla ngol jawle maɓɓe ɗen e wonkiiji maɓɓe ɗin, hino ɓuri mawnu- de darja ka Alla. Ɓen siforiiɓe ɗin sifaaji, ko ɓen woni maliraaɓe Aljanna.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• في الآيات دلالة على محبة الله لعباده المؤمنين واعتنائه بأحوالهم، حتى إنه جعل من جملة المقاصد الشرعية شفاء ما في صدورهم وذهاب غيظهم.
Aayeeje ɗen no tinndina ko Alla yiɗi kon jeyaaɓe Makko gomɗimɓe ɓen e toppitagol fiyakuuji maɓɓe, haa ka tawata O waɗii ko jeyaa e paandale sari'a on, sellingol ɓerɗe maɓɓe ɗen itta tikkere e majje.

• شرع الله الجهاد ليحصل به هذا المقصود الأعظم، وهو أن يتميز الصادقون الذين لا يتحيزون إلا لدين الله من الكاذبين الذين يزعمون الإيمان.
Alla sar'inirii jihaadi fii laato faandaa ɓurnde maw- nude ndeen woni senndindirgol hakkunde goongu- ɓe ɓen e fenooɓe aaƴotooɓe gomɗinal ɓen.

• عُمَّار المساجد الحقيقيون هم من وُصِفوا بالإيمان الصادق، وبالقيام بالأعمال الصالحة التي أُمُّها الصلاة والزكاة، وبخشية الله التي هي أصل كل خير.
Wuurnitooɓe Jullirɗe ɓen tigiri, ko ɓen siforaa gomɗinal goonga, golla moƴƴuɗi; wano julde, e ittugol zakka e doose majji; woni hulugol Alla.

• الجهاد والإيمان بالله أفضل من سقاية الحاج وعمارة المسجد الحرام بدرجات كثيرة؛ لأن الإيمان أصل الدين، وأما الجهاد في سبيل الله فهو ذروة سنام الدين.
Jihaadi e gomɗinal hino ɓurdiri yarnugol hajjooɓe e wuurnitugol Juulirde hormanteere nden darjaaji ɗuuɗuɗi; tawde ko gomɗinal woni lasli diina, jihaadi non, ko ƴuugere ƴeemetel(rommet) diina.

يُبَشِّرُهُمۡ رَبُّهُم بِرَحۡمَةٖ مِّنۡهُ وَرِضۡوَٰنٖ وَجَنَّٰتٖ لَّهُمۡ فِيهَا نَعِيمٞ مُّقِيمٌ
Alla Joomi maɓɓe no habra ɓe ko welata ɓe immorde e yurmeende Makko, e yarluyee Makko hara O tikkantaa ɓe abadaa, e naadeede Alajannaaji ɗi neemaaji duumiiɗi woodani ɓe nder majji.
Arabic explanations of the Qur’an:
خَٰلِدِينَ فِيهَآ أَبَدًاۚ إِنَّ ٱللَّهَ عِندَهُۥٓ أَجۡرٌ عَظِيمٞ
Ko ɓe duumotooɓe e ɗin Aljannaaji poomaa, ɗum ko njoɓdi golle maɓɓe moƴƴe ɗen aduna. Pellet, njoɓdi mawndi no ka Alla, wonannde kala ɗoftiiɗo Mo, woɗɗitii haɗaaɗi Makko laɓɓinani Mo diina mun.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ لَا تَتَّخِذُوٓاْ ءَابَآءَكُمۡ وَإِخۡوَٰنَكُمۡ أَوۡلِيَآءَ إِنِ ٱسۡتَحَبُّواْ ٱلۡكُفۡرَ عَلَى ٱلۡإِيمَٰنِۚ وَمَن يَتَوَلَّهُم مِّنكُمۡ فَأُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلظَّٰلِمُونَ
Ko onon yo gomɗimɓe Alla e Nulaaɗo Makko on, wota on jogitor baabiraaɓe mon ɓen e musiɗɓe mon ɓen weldiiɓe wallondiraaɓe e hoore gomɗimɓe ɓen; si ɓe suɓike keeferaaku e dow liimanaaku. Kala e mo'on wallondirɗo e maɓɓe, haray o yeddii Alla o tooñiri hoore-makko faggitagol halkaare.
Arabic explanations of the Qur’an:
قُلۡ إِن كَانَ ءَابَآؤُكُمۡ وَأَبۡنَآؤُكُمۡ وَإِخۡوَٰنُكُمۡ وَأَزۡوَٰجُكُمۡ وَعَشِيرَتُكُمۡ وَأَمۡوَٰلٌ ٱقۡتَرَفۡتُمُوهَا وَتِجَٰرَةٞ تَخۡشَوۡنَ كَسَادَهَا وَمَسَٰكِنُ تَرۡضَوۡنَهَآ أَحَبَّ إِلَيۡكُم مِّنَ ٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦ وَجِهَادٖ فِي سَبِيلِهِۦ فَتَرَبَّصُواْ حَتَّىٰ يَأۡتِيَ ٱللَّهُ بِأَمۡرِهِۦۗ وَٱللَّهُ لَا يَهۡدِي ٱلۡقَوۡمَ ٱلۡفَٰسِقِينَ
Maaku an Nuaaɗo: "Si tawii ko baabiraaɓe mon ɓen -onon gomɗimɓe ɓen-, e ɓiɗɓe mon ɓen, e musiɗɓe mon ɓen, e resondiraaɓe mon ɓen, e bolondaa mon on, e jawle mon ɗe faggitaniɗon, e ngeygu(njulaagu) ngu faalaɗon sottugol hulaɗon yeebagol, e koaɗanɗe mon ɗe welaɗon ñiiɓugol e mun -si tawii ko ɗin ɗo fow ɓurani on Alla, e Nulaaɗo Makko on e tiiɗnagol fii Makko, haray habbee nde Alla jippinanta on lepte. Alla non fewnataa yaltuɓe e ɗoftaare Alla ɓen e gollugol ko welta Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَقَدۡ نَصَرَكُمُ ٱللَّهُ فِي مَوَاطِنَ كَثِيرَةٖ وَيَوۡمَ حُنَيۡنٍ إِذۡ أَعۡجَبَتۡكُمۡ كَثۡرَتُكُمۡ فَلَمۡ تُغۡنِ عَنكُمۡ شَيۡـٔٗا وَضَاقَتۡ عَلَيۡكُمُ ٱلۡأَرۡضُ بِمَا رَحُبَتۡ ثُمَّ وَلَّيۡتُم مُّدۡبِرِينَ
Gomɗii Alla faabike on -onon gomɗimɓe ɓen- e hoore ayɓe mon sirkooɓe ɓen e hareeji ɗuuɗuɗi, ɗum e wonnde hiɗon fanɗi hiɗon lo'i -tawde on fawino e Alla, etiɗon kadi on haawnoraaki ɗuuɗal mon, wanaa ɗuuɗal mon wonunoo sabu poolgal mon. Ammaa non poolgol nde Hunayni, nde ɗuuɗal mon hawnunoo on, wi'uɗon : "Men foolirtaake fanɗere hannde", kono ngal ɗuuɗal mon duncanaano on hay huunde, ayɓe mon ɓen fooli on, leydi ndin faaɗirani on wa si ndi yaajaa, refti huccuɗon doguɗon ayɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
ثُمَّ أَنزَلَ ٱللَّهُ سَكِينَتَهُۥ عَلَىٰ رَسُولِهِۦ وَعَلَى ٱلۡمُؤۡمِنِينَ وَأَنزَلَ جُنُودٗا لَّمۡ تَرَوۡهَا وَعَذَّبَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْۚ وَذَٰلِكَ جَزَآءُ ٱلۡكَٰفِرِينَ
Reftti ɓaawo nde doguɗon ayɓe ɓen, Alla Jippini deeƴere e Nulaaɗo Makko on, O Jippini nde kadi e gomɗimɓe ɓen, ɓe tabiti e hare nden. O Jippini konu Malaa'ika ngu on yi'aali, O leptiri heeferɓe ɓen wareede, dahee jaɓaneede jawle. Ko ɗum woni lepte ɓee heeferɓe fennuɓe Nulaaɓe mun, ɗuurniiɓe ko ɓen addi.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• مراتب فضل المجاهدين كثيرة، فهم أعظم درجة عند الله من كل ذي درجة، فلهم المزية والمرتبة العلية، وهم الفائزون الظافرون الناجون، وهم الذين يبشرهم ربهم بالنعيم.
Maratabaaji tiiɗniiɓe ɓen hino ɗuuɗi : ko kañum ɓuri mawnude huunde kala darja, ko kamɓe kadi woni malaaɓe daɗooɓe ɓen, Joomi maɓɓe weltanira ɓe neemaaji.

• في الآيات أعظم دليل على وجوب محبة الله ورسوله، وتقديم هذه المحبة على محبة كل شيء.
Aayeeje ɗen no tinndina e waɗɗagol yiɗude Alla e Nulaaɗo Makko on, ardina giggol maɓɓe ngol e giggol kala huunde.

• تخصيص يوم حنين بالذكر من بين أيام الحروب؛ لما فيه من العبرة بحصول النصر عند امتثال أمر الله ورسوله صلى الله عليه وسلم وحصول الهزيمة عند إيثار الحظوظ العاجلة على الامتثال.
Ko ñalnde Hunayni heertinraa janteede kon, ko tawde hinde ɗuuɗi tasakuyee ko poolgal heɓinoo kon nden ñalnde, ɓaawo ɗoftagol Alla e Nulaaɗo Makko on (yo o his), e fooleede tuma nde njeɗuuji fawa e dow jaɓde yamiroore Alla.

• فضل نزول السكينة، فسكينة الرسول صلى الله عليه وسلم سكينة اطمئنان على المسلمين الذين معه وثقة بالنصر، وسكينة المؤمنين سكينة ثبات وشجاعة بعد الجَزَع والخوف.
Ɓural no e jippagol deeƴere nden : deeƴere jippiinde e Nulaaɗo on, ko ɓuttinirɗum ɓerɗe juulɓe ɓen no ɓe suusira, deeƴere jippiinde nden e gomɗimɓe ɓen non, ko tabitirɗum suusana hare nden ɓaawo kulol ngol e faayre nde.

ثُمَّ يَتُوبُ ٱللَّهُ مِنۢ بَعۡدِ ذَٰلِكَ عَلَىٰ مَن يَشَآءُۗ وَٱللَّهُ غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Refti kala tuubuɗo e keeferaaku maa majjere mun ɓaawo ɗen lepte, pellet, Alla jaɓanay mo tuubuubuuyee. Alla ko Haforanoowo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِنَّمَا ٱلۡمُشۡرِكُونَ نَجَسٞ فَلَا يَقۡرَبُواْ ٱلۡمَسۡجِدَ ٱلۡحَرَامَ بَعۡدَ عَامِهِمۡ هَٰذَاۚ وَإِنۡ خِفۡتُمۡ عَيۡلَةٗ فَسَوۡفَ يُغۡنِيكُمُ ٱللَّهُ مِن فَضۡلِهِۦٓ إِن شَآءَۚ إِنَّ ٱللَّهَ عَلِيمٌ حَكِيمٞ
Ko onon yo gomɗimɓe Alla e Nulaaɗo Makko on, ɓe jokki saria Makko on! Anndee sirkooɓe ɓen ko soɓirɓe keeferaaku e tooñe e jikkuuji maɓɓe bonɗi : wata ɓe naatu ka Juulirde hormanteere Makka -hay si tawii ko hajjugol maa fii 'umra- ɓaawo ndee hiitaande maɓɓe jeenaɓere fergu ɗoo. Si on hulii -onon gomɗimɓe ɓen- baasal, sabu ko ɓe addanat- noo on kon ñaametee ɓe yeeya on piiji sertuɗi, arma ka Alla alɗinora on ɓural Makko ngal, si O haajii. Pellet, Alla ko Annduɗo fiyaaku mon, Ñeeñuɗo e ko O toppitantoo on.
Arabic explanations of the Qur’an:
قَٰتِلُواْ ٱلَّذِينَ لَا يُؤۡمِنُونَ بِٱللَّهِ وَلَا بِٱلۡيَوۡمِ ٱلۡأٓخِرِ وَلَا يُحَرِّمُونَ مَا حَرَّمَ ٱللَّهُ وَرَسُولُهُۥ وَلَا يَدِينُونَ دِينَ ٱلۡحَقِّ مِنَ ٱلَّذِينَ أُوتُواْ ٱلۡكِتَٰبَ حَتَّىٰ يُعۡطُواْ ٱلۡجِزۡيَةَ عَن يَدٖ وَهُمۡ صَٰغِرُونَ
Haɓee -onon gomɗimɓe ɓen-, ɓen heeferɓe ɓe gomɗinaa Alla e Ñalaande Darngal, ɓe woɗɗitotaa- ko kon ko Alla e Nulaaɗo Makko on harmini -wano ñaamugol jiiba ngirji e sanngare e ribaa-, ɓe jebbilanta- ko kadi sari'a Alla on, jeyaaɓe e Alyahuuda e Annasaara, haa ɓe jonnira sagalle on juuɗe maɓɓe ɗen, ko ɓe jaasuɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَقَالَتِ ٱلۡيَهُودُ عُزَيۡرٌ ٱبۡنُ ٱللَّهِ وَقَالَتِ ٱلنَّصَٰرَى ٱلۡمَسِيحُ ٱبۡنُ ٱللَّهِۖ ذَٰلِكَ قَوۡلُهُم بِأَفۡوَٰهِهِمۡۖ يُضَٰهِـُٔونَ قَوۡلَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ مِن قَبۡلُۚ قَٰتَلَهُمُ ٱللَّهُۖ أَنَّىٰ يُؤۡفَكُونَ
Alyahuuda e Annasaara fow ko sirkooɓe : Alayahuuda sirkiri wi'ugol Uzayru ko ɓiɗɗo Alla, Annasaara kadi sirkiri wi'ugol Almasiihu ko ɓiɗɗo Alla. Ɗum ko konngol ngol ɓe fefindori kunndule maɓɓe ko aldaa e dalil. Hiɓe nanndinora ngol konngol sirkooɓe adinooɓe ɓen wi'aynooɓe : "Malaa'ikaaɓe ɓen ko ɓiɗɓe Alla rewɓe"! Alla non Senike e ɗum. Alla halkuɓe. Ko honno ɓe waylirta goonga ɓe naɓaa e meere?!
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱتَّخَذُوٓاْ أَحۡبَارَهُمۡ وَرُهۡبَٰنَهُمۡ أَرۡبَابٗا مِّن دُونِ ٱللَّهِ وَٱلۡمَسِيحَ ٱبۡنَ مَرۡيَمَ وَمَآ أُمِرُوٓاْ إِلَّا لِيَعۡبُدُوٓاْ إِلَٰهٗا وَٰحِدٗاۖ لَّآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَۚ سُبۡحَٰنَهُۥ عَمَّا يُشۡرِكُونَ
Alyahuuda waɗii jannguɓe maɓɓe e Annasaara kadi waɗi ruuɗiiɓe maɓɓe ɓen reweteeɓe ko wonaa Alla ɓen no dagintinana ɓe ko Alla harmini, ɓe harmina- naɓe ko Alla dagini. Annasaara en waɗtidi Almasiihu Iisaa geɗal Maryama on reweteeɗo wonndude e Alla. Ɓe fow maɓɓe ɓe yamiranooka si wanaa rewugol Mo Kanko tun, hara ɓe sirkanaali Mo hay e huunde, ko Kanko Seniiɗo On tun woni reweteeɗo; reweteeɗo e goonga alaa si wanaa Kanko. Senayee woodanii Mo e kon ko sirkooɓe ɓen e woɗɓe goo waɗanta Mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• في الآيات دليل على أن تعلق القلب بأسباب الرزق جائز، ولا ينافي التوكل.
Aayeeje ɗen no tinndina ɓenrnde nden yowondirgol e sabuuji arsike ɗin, e hoore fawagol e Alla ngol wonah ko wenyandiri.

• في الآيات دليل على أن الرزق ليس بالاجتهاد، وإنما هو فضل من الله تعالى تولى قسمته.
Hiɗe tinndina fahin wonnde arsike wonaa tiiɗnaare heɓorta, ko ɓural Alla fawtiiɗo senndugol ɗum.

• الجزية واحد من خيارات ثلاثة يعرضها الإسلام على الأعداء، يقصد منها أن يكون الأمر كله للمسلمين بنزع شوكة الكافرين.
Sagalle ko gootel e piiji tati ɗi lislaamu suɓinta ayɓe ɓen, faandaare mun, ko no fiyaaku on fow laatoranta juulɓe ɓen e hoore heeferɓe ɓen.

• في اليهود من الخبث والشر ما أوصلهم إلى أن تجرؤوا على الله، وتنقَّصوا من عظمته سبحانه.
Soɓugol Alyahuuda ngol naɓii ɓe haa ɓe suusii Alla, ɓe ɗuyti mawngu Makko ngun, Senayee woodanii Mo.

يُرِيدُونَ أَن يُطۡفِـُٔواْ نُورَ ٱللَّهِ بِأَفۡوَٰهِهِمۡ وَيَأۡبَى ٱللَّهُ إِلَّآ أَن يُتِمَّ نُورَهُۥ وَلَوۡ كَرِهَ ٱلۡكَٰفِرُونَ
Ɓee heeferɓe e wonɓe e diinaaji goo, hino faandorii fefindagol maɓɓe fenna ko Muhammadu (jom-kisiyee) addi kon, gaynugol fii lislaamu, ɓe bonna kala hujja ɓannginɗo tawhiidi e kon ko Nulaaɗo on addi. Alla non no saloo si wanaa nde O timmiŋta diina Makko kan, O ɓamta ka e ɗiya diinaaji, hay si heeferɓe ɓen faalaaka ɗum, Alla waɗay ɗum. Si Alla faandanike huunde, faandaare goɗɗo goo bonay e hoore-mayre.
Arabic explanations of the Qur’an:
هُوَ ٱلَّذِيٓ أَرۡسَلَ رَسُولَهُۥ بِٱلۡهُدَىٰ وَدِينِ ٱلۡحَقِّ لِيُظۡهِرَهُۥ عَلَى ٱلدِّينِ كُلِّهِۦ وَلَوۡ كَرِهَ ٱلۡمُشۡرِكُونَ
Ko Kanko Alla Seniiɗo On woni Nulirɗo Nulaaɗo Makko on Muhammadu (yo o his), Alqur'aanaare nden peewal yimɓe ɓen, e diina goonga woni diina lislaamu, fii yo o ɓamtirka hujjaaji e ñaawooje e hoore kala diina, hay si sirkooɓe ɓen añii ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِنَّ كَثِيرٗا مِّنَ ٱلۡأَحۡبَارِ وَٱلرُّهۡبَانِ لَيَأۡكُلُونَ أَمۡوَٰلَ ٱلنَّاسِ بِٱلۡبَٰطِلِ وَيَصُدُّونَ عَن سَبِيلِ ٱللَّهِۗ وَٱلَّذِينَ يَكۡنِزُونَ ٱلذَّهَبَ وَٱلۡفِضَّةَ وَلَا يُنفِقُونَهَا فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ فَبَشِّرۡهُم بِعَذَابٍ أَلِيمٖ
Ko onon yo gomɗimɓe golliri sari'a Alla, anndee ko ɗuuɗi e jannguɓe Alyahuuda ɓen, e ruuɗiiɓe Annasaara ɓen, hino jaɓira jawle yimɓe ɓen ko aldaa laawol sari'a; hiɓe jaɓira ɗe ngeenaari ekn. Hiɓe sakkoo=faloo kadi yimɓe ɓen naatugol ka diina Alla. Ɓen ɓe no mooɓa kaŋŋe e kaalise hara ɓe tottataa asakal majje, humpitu ɓe -an Nulaaɗo- huunde saɗtaynde e maɓɓe Ñalnde Darngal, ɗum woni lepte muusuɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَوۡمَ يُحۡمَىٰ عَلَيۡهَا فِي نَارِ جَهَنَّمَ فَتُكۡوَىٰ بِهَا جِبَاهُهُمۡ وَجُنُوبُهُمۡ وَظُهُورُهُمۡۖ هَٰذَا مَا كَنَزۡتُمۡ لِأَنفُسِكُمۡ فَذُوقُواْ مَا كُنتُمۡ تَكۡنِزُونَ
Ñalnde Darngal, jawle ɗe ɓe mooɓunoo huɓɓinirte Yiite Jahannama, si ɗum wulii tiiɗii, sunniree geece maɓɓe, e becce maɓɓe e ɓebbe maɓɓe: ɓe wi'anee : ko ɗum ɗoo woni jawle mon ɗe mooɓunoɗon, saliɗon jonnugol asakal mun, meeɗee non lepte kon ko mooɓaynoɗon on jonnataa asakal mun, e batte mum.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّ عِدَّةَ ٱلشُّهُورِ عِندَ ٱللَّهِ ٱثۡنَا عَشَرَ شَهۡرٗا فِي كِتَٰبِ ٱللَّهِ يَوۡمَ خَلَقَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَ مِنۡهَآ أَرۡبَعَةٌ حُرُمٞۚ ذَٰلِكَ ٱلدِّينُ ٱلۡقَيِّمُۚ فَلَا تَظۡلِمُواْ فِيهِنَّ أَنفُسَكُمۡۚ وَقَٰتِلُواْ ٱلۡمُشۡرِكِينَ كَآفَّةٗ كَمَا يُقَٰتِلُونَكُمۡ كَآفَّةٗۚ وَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ مَعَ ٱلۡمُتَّقِينَ
Tabitii limoore lebbi ɗin ka ñaawoore Alla, ko lebbi sappo e ɗiɗi, wano Alla tabintinir ɗum ka Alluwal reenaangal fewndo O tagunoo kammuuli ɗin e leydi ndin. Hino e ɗin lebbi sappo e ɗiɗi, nayi harmuɗi hare e mun, ko ɗin woni : sabbordu donkin, jom-bente (woni jokkondirɗi), nayaɓuru ndu ko feereeru, ndun woni raajibi : ko ɗum woni diina focciika kan. Wata on tooñir wonkiiji mon ɗin e ɗin lebbi hormanteeji waɗugol hare e majji. Haɓiree sirkooɓe ɓen denndanngal wano ɓe ɓe woni haɓirde on denndaangal. Anndon pellet, Alla no wonndi e gomɗuɓe ɗoftotooɓe yamirooje Makko woɗɗitoo haɗaaɗi Makko. Kala wonduɗo e Alla, haray fooloowo Mo alaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• دين الله ظاهر ومنصور مهما سعى أعداؤه للنيل منه حسدًا من عند أنفسهم.
Diina kan ɓamtoto no ayɓe ɓen etorii ñifirgol ka haasidaku woo ummaade e ko*e mu*en.

• تحريم أكل أموال الناس بالباطل، والصد عن سبيل الله تعالى.
Hino harmi ñaamirgol jawle yimɓe ɓen meere, e falaadelaawol Alla ngol.

• تحريم اكتناز المال دون إنفاقه في سبيل الله.
Hino harmi mooɓugol jawle mara, ronka nafqugol ɗe fii laawol Alla.

• الحرص على تقوى الله في السر والعلن، خصوصًا عند قتال الكفار؛ لأن المؤمن يتقي الله في كل أحواله.
Aayeeje ɗen no rerɗina e kulol Alla kene e gunndoo, teŋtinii ka haɓidugol e heeferɓe ɓen; tawde gomɗinɗo hulay Alla e kala fiyaaku makko.

إِنَّمَا ٱلنَّسِيٓءُ زِيَادَةٞ فِي ٱلۡكُفۡرِۖ يُضَلُّ بِهِ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ يُحِلُّونَهُۥ عَامٗا وَيُحَرِّمُونَهُۥ عَامٗا لِّيُوَاطِـُٔواْ عِدَّةَ مَا حَرَّمَ ٱللَّهُ فَيُحِلُّواْ مَا حَرَّمَ ٱللَّهُۚ زُيِّنَ لَهُمۡ سُوٓءُ أَعۡمَٰلِهِمۡۗ وَٱللَّهُ لَا يَهۡدِي ٱلۡقَوۡمَ ٱلۡكَٰفِرِينَ
Anndee neeɓnugol lebbi hormanteeji ɗin haa e lebbi goo waɗtitira ɗi ɗin -wano aarabeeɓe ɓen huuwiraynoo fewndo majjere- ko ɓeydagol e keeferaaku. Seytaane hino majjinira ɗin yedduɓe Alla ɓen nde o fewjannoo ɓe nden fewjoore bonnde : hiɓe dagintinira lewru hormanteeru dun hitaande, ɓe waɗtitira ndu lewru goo, ɓe heddina ndu e ko ndu harminiri kon hitaande, fii no ɓe hawritoya e limoore lebbi Alla hormanteeji ɗin, ɓe lunndoo ñaawoore Makko nden. Seytaane cuɗinanii ɓe ɗen golle bonɗe, ɓe jokki ɗum. Alla non fewnataa heeferɓe luttooɓe e keeferaaku mun.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ مَا لَكُمۡ إِذَا قِيلَ لَكُمُ ٱنفِرُواْ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ ٱثَّاقَلۡتُمۡ إِلَى ٱلۡأَرۡضِۚ أَرَضِيتُم بِٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا مِنَ ٱلۡأٓخِرَةِۚ فَمَا مَتَٰعُ ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا فِي ٱلۡأٓخِرَةِ إِلَّا قَلِيلٌ
Ko onon yo gomɗimɓe Alla e Nulaaɗo Makko on, ɓe gollitiri sari'a Makko on, ko haɗi on si on noddaama e jihaadi fii Alla ka haɓugol ayɓe mon ɓen, hiɗon teddintinoo, heddoɗon ka cuuɗi?! E on wela nguurndam aduna e dakamme mun lannayɗum e diini neemaaji laakara duumotooɗi?! Dakamme aduan on wonaali yeeso laakara si wanaa ko jaasi. Ko honno haqqilloowo suɓorta ko lannata e hoore ko heddotoo, maa ko jaasi e hoore ko mawni?!
Arabic explanations of the Qur’an:
إِلَّا تَنفِرُواْ يُعَذِّبۡكُمۡ عَذَابًا أَلِيمٗا وَيَسۡتَبۡدِلۡ قَوۡمًا غَيۡرَكُمۡ وَلَا تَضُرُّوهُ شَيۡـٔٗاۗ وَٱللَّهُ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ قَدِيرٌ
Si on yaltaali -onon ɓee gomɗimɓe-, yahon jihaadi fii Alla, haɓon ayɓe ɓen, Alla leptiray on koyeera ekn, O waɗtitira on yimɓe ɗoftotooɓe Mo tuma ɓe noddaa e jihaadi. On lorritaa Mo huunde e ko lun- ndotoɗon yamirooje Makko; tawde Himo yonndinii e mon, onon non hiɗon hatonjini e Makko. Alla ko haɗtanɗo kala huunde, hay huunde ronkintaa Mo, Himo haɗtani wallugol diina Makko kan e Annabaajo Makko on gaanin mon.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِلَّا تَنصُرُوهُ فَقَدۡ نَصَرَهُ ٱللَّهُ إِذۡ أَخۡرَجَهُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ ثَانِيَ ٱثۡنَيۡنِ إِذۡ هُمَا فِي ٱلۡغَارِ إِذۡ يَقُولُ لِصَٰحِبِهِۦ لَا تَحۡزَنۡ إِنَّ ٱللَّهَ مَعَنَاۖ فَأَنزَلَ ٱللَّهُ سَكِينَتَهُۥ عَلَيۡهِ وَأَيَّدَهُۥ بِجُنُودٖ لَّمۡ تَرَوۡهَا وَجَعَلَ كَلِمَةَ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ ٱلسُّفۡلَىٰۗ وَكَلِمَةُ ٱللَّهِ هِيَ ٱلۡعُلۡيَاۗ وَٱللَّهُ عَزِيزٌ حَكِيمٌ
Si onon -ɓee gomɗimɓe- on wallaali Nulaaɗo Alla on (yo o his), nootoɗon noddaandu makko ndun ka jihaadi fii laawol Alla, gomɗii haray Alla walliino mo fewndo on tawdanooka e makko; tuma nde sirkooɓe ɓen yaltindinnoo mo e Abuubakr (yo Alla wele mo), ɓe wondaano e tataɓo, tuma nde ɓe wonunoo ka fammeere hiɓe huli heeferɓe ɓen wota yi'uɓe, tuma nde Nulaaɗo Alla on (yo o his) maakanaynoo Abuubakr fii ɗuytangol mo kulol tawde sirkooɓe ɓen hewtitike ɓe : "Wata a suno, pellet, Alla no wondi e meeɗe, O wallay'en". Alla Jippini deeƴere e ɓernde Nulaaɗo Makko on, O Jippini kadi konu ngu on yi'aano -ngun woni Malaa'ika ko faaboo on, On waɗi konngol sirkooɓe ɓen lesɗungol, Konngol Alla (lislaamu) ngol woni toowungol. Alla ko Fooluɗo e Jaati Mun e Laamu mun, gooto foolataa Mo, Ñeeñuɗo e Toppitagol Makko e Qudra Makko e Sari'a Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• العادات المخالفة للشرع بالاستمرار عليها دونما إنكار لها يزول قبحها عن النفوس، وربما ظُن أنها عادات حسنة.
Aadaaji lunndiiɗi sari'a on ittay ko ɗi kaani kon e wonikii, haawnaaki ka woɗɓe sikka ɗum ko aada moƴƴo.

• عدم النفير في حال الاستنفار من كبائر الذنوب الموجبة لأشد العقاب، لما فيها من المضار الشديدة.
Salagol yaltude fewndo haanaa yalteede ko jeyaaɗum e junuubi mawɗi, waɗɗinayɗi lepte muusuɗe.

• فضيلة السكينة، وأنها من تمام نعمة الله على العبد في أوقات الشدائد والمخاوف التي تطيش فيها الأفئدة، وأنها تكون على حسب معرفة العبد بربه، وثقته بوعده الصادق، وبحسب إيمانه وشجاعته.
Deeƴere ko ɓural jeyaangal e neemaaji Alla, ɗi O neeminirta jeyaaɓe Makko ɓen fewndo saɗteende e kulol ɓerɗe. Ɗum no heɓora emmbere(fotde) no jeyaaɗo on anndiri woo Joomi mun o hooli fodoore Makko nden, e emmbere gomɗinal makko e cuucal makko.

• أن الحزن قد يعرض لخواص عباد الله الصدِّيقين وخاصة عند الخوف على فوات مصلحة عامة.
Wonde sunaare hino heɓa suɓaaɓe e jeyaaɓe Alla goonguɓe ɓen, teŋtinii tuma hulangol faataade maslaha huuɓituɗo.

ٱنفِرُواْ خِفَافٗا وَثِقَالٗا وَجَٰهِدُواْ بِأَمۡوَٰلِكُمۡ وَأَنفُسِكُمۡ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِۚ ذَٰلِكُمۡ خَيۡرٞ لَّكُمۡ إِن كُنتُمۡ تَعۡلَمُونَ
Yehiree -onon gomɗimɓe ɓen- ka jihaadi ka neweende maa ka saɗteende, foti ko on sukaaɓe maa nayeeɓe, tiiɗnoron jawle mon e wonkiiji mon. Ko ngol yaltugol tiiɗnora jawle e wonki ɗon ɓuri wonande on e nafa aduan e laakara diini humondiro e kisal jawle maa wonkii, si on laatike annduɓe ɗum, rerdee e mum.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَوۡ كَانَ عَرَضٗا قَرِيبٗا وَسَفَرٗا قَاصِدٗا لَّٱتَّبَعُوكَ وَلَٰكِنۢ بَعُدَتۡ عَلَيۡهِمُ ٱلشُّقَّةُۚ وَسَيَحۡلِفُونَ بِٱللَّهِ لَوِ ٱسۡتَطَعۡنَا لَخَرَجۡنَا مَعَكُمۡ يُهۡلِكُونَ أَنفُسَهُمۡ وَٱللَّهُ يَعۡلَمُ إِنَّهُمۡ لَكَٰذِبُونَ
Sinno ko noddirayno ɗon ɓen duŋiniiɓe ma e (sakkintiniiɓe-ma)naafiqiiɓe ɓen laatino konhoyri e setewu newiingu,ɓe jokketeno an Annabiijo; ko woni tun,saɗteende yahdu ndun woɗɗanii ɓe, waɗi haa ɓe tulti. Aray ka ɓe woondirane Alla tuma lamnditiɗaa ɓe, ɓe wi'a : "Si men haɗtanno yaltugol jihaadi, men yaltidayno e mo'on".Hiɓe halkira ko'e maɓɓe faggitagol lepte Alla nden salaare maɓɓe e woondugol fenaande. Alla no anndi pellet, ko ɓe fenuɓe e ko ɓe nodditotoo e goondooje maɓɓe kadi.
Arabic explanations of the Qur’an:
عَفَا ٱللَّهُ عَنكَ لِمَ أَذِنتَ لَهُمۡ حَتَّىٰ يَتَبَيَّنَ لَكَ ٱلَّذِينَ صَدَقُواْ وَتَعۡلَمَ ٱلۡكَٰذِبِينَ
Alla yaafike ma, an Nulaaɗo, e etaare maa duŋagol ɓe tultude. E ko duŋorani ɗaa ɓe ɗum ado a ɓanngannde ma goonguɓe ɓen e nganto mun, anndaa fenuɓe ɓen e ɗum, ontuma non duŋano ɗaa goonguɓe ɓen e maɓɓe, salano ɗaa fenooɓe ɓen?
Arabic explanations of the Qur’an:
لَا يَسۡتَـٔۡذِنُكَ ٱلَّذِينَ يُؤۡمِنُونَ بِٱللَّهِ وَٱلۡيَوۡمِ ٱلۡأٓخِرِ أَن يُجَٰهِدُواْ بِأَمۡوَٰلِهِمۡ وَأَنفُسِهِمۡۗ وَٱللَّهُ عَلِيمُۢ بِٱلۡمُتَّقِينَ
Wonaa e jikku ɓen gomɗinirɓe Alla gomɗinal goonga e Ñalnde Darngal, nde ɓe ɗaɓɓira maa an Nulaaɗo, duŋayee tultugol(luutndaade) jihaadi fii laawol Alla jawle maɓɓe ɗen e wonkiiji maɓɓe ɗin. Alla no anndi gomɗuɓe ɓen e jeyaaɓe Makko ɓen ɓe duŋinotaak(sakkintinataako) ma si wanaa hara ɓe heɓu nganto haɗayngo ɓe yaltidugol e maaɗa.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّمَا يَسۡتَـٔۡذِنُكَ ٱلَّذِينَ لَا يُؤۡمِنُونَ بِٱللَّهِ وَٱلۡيَوۡمِ ٱلۡأٓخِرِ وَٱرۡتَابَتۡ قُلُوبُهُمۡ فَهُمۡ فِي رَيۡبِهِمۡ يَتَرَدَّدُونَ
Ko ɗaɓɓirayɓe ma -an Nulaaɗo- duŋayee tultugol ka jihaadi fii laawol Alla, ko ɓen naafiqiiɓe ɓe gomɗintaa Alla e Ñalnde darngal, sikke heɓi ɓe e ɓerɗe maɓɓe fii diina Alla kan. Kamɓe e sikke maɓɓe ɗen hiɓe weema ɓe ronka yiitude goonga kan.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ وَلَوۡ أَرَادُواْ ٱلۡخُرُوجَ لَأَعَدُّواْ لَهُۥ عُدَّةٗ وَلَٰكِن كَرِهَ ٱللَّهُ ٱنۢبِعَاثَهُمۡ فَثَبَّطَهُمۡ وَقِيلَ ٱقۡعُدُواْ مَعَ ٱلۡقَٰعِدِينَ
Sinno ko ɓe goonguɓe e ko ɓe nodditotoo wonnde hiɓe faalaa yaltidugol e maaɗa ka jihaadi fii laawol Alla, ɓe hebilanayno ɗum heblaare. Ko woni tun, Alla añii yaltidugol ɓe e maaɗaa; O aamini ɓe fii yaltugol haa ɓe suɓii jooɗagol ka cuuɗi maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَوۡ خَرَجُواْ فِيكُم مَّا زَادُوكُمۡ إِلَّا خَبَالٗا وَلَأَوۡضَعُواْ خِلَٰلَكُمۡ يَبۡغُونَكُمُ ٱلۡفِتۡنَةَ وَفِيكُمۡ سَمَّٰعُونَ لَهُمۡۗ وَٱللَّهُ عَلِيمُۢ بِٱلظَّٰلِمِينَ
Hino moƴƴani on ka ɓen naafiqiiɓe ronka yaltidude e mooɗon, tawde si ɓe yaltuno, ɓe ɓeydataano on si wanaa bone e jiiɓitugol on. Ɓe yaccorayno kadi liɓugol jiɓdu hakkunde mon no sertiron. Hino e mooɗon, onon gomɗimɓe ɓen, heɗotooɗo ko ɓen paale ɗe ɓe saakitata, ɓe hooloo ɗe ɓe saakita, lurre naata hakkunde mon. Alla non ko annduɗo naafiqiiɓe tooñooɓe ɓen jilɓooɓe liɓa sikke hakkunde gomɗimɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• وجوب الجهاد بالنفس والمال كلما دعت الحاجة.
Wonnde jihaadi ko waɗɗorii ɗum wonkii e jawdi, tuma kala haaju mun yani.

• الأيمان الكاذبة توجب الهلاك.
Goondooje penaale ɗen hino waɗɗina halkaare.

• وجوب الاحتراز من العجلة، ووجوب التثبت والتأني، وترك الاغترار بظواهر الأمور، والمبالغة في التفحص والتريث.
Hino waɗɗii rentagol e hawjere, waɗtana yiila, hara ɗaynitoraali mbaadi fiyakuuji ɗin maa fantina rentaare nden.

• من عناية الله بالمؤمنين تثبيطه المنافقين ومنعهم من الخروج مع عباده المؤمنين، رحمة بالمؤمنين ولطفًا من أن يداخلهم من لا ينفعهم بل يضرهم.
Hino jeyaa e ko Alla tammbitori gomɗimɓe ɓen, aamingol naafiqiiɓe ɓen haɗa ɓe yaltidugol e jeyaaɓe Alla gomɗimɓe ɓen. Ko yurmeende Makko wonannde gomɗimɓe woni ko O haɗiri waɗtidugol ɓen ɓe alanaa ɓe nafa.

لَقَدِ ٱبۡتَغَوُاْ ٱلۡفِتۡنَةَ مِن قَبۡلُ وَقَلَّبُواْ لَكَ ٱلۡأُمُورَ حَتَّىٰ جَآءَ ٱلۡحَقُّ وَظَهَرَ أَمۡرُ ٱللَّهِ وَهُمۡ كَٰرِهُونَ
Gomɗii ɓee naafiqiiɓe etike bonnirgol hakkunde gomɗimɓe ɓen senndugol ɓe ado hare nden Tabuuka, ɓe huutoran-maa, an Nulaaɗo, noone kala e hiila (peeje), fii no battina e maa e fellital jihaadi ngal haa ballal Alla ngal ari e maaɗa, Alla teddini diina Makko kan O hoyni ayɓe makka ɓen. Ɓe añi ɗum, tawde hiɓe yelinoo nde meere nden foolata goonga kan.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمِنۡهُم مَّن يَقُولُ ٱئۡذَن لِّي وَلَا تَفۡتِنِّيٓۚ أَلَا فِي ٱلۡفِتۡنَةِ سَقَطُواْۗ وَإِنَّ جَهَنَّمَ لَمُحِيطَةُۢ بِٱلۡكَٰفِرِينَ
Hino e naafiqi'en, ngantinorayɗo wi'ugol : "Nulaaɗo, duŋano lam tultugol ka jihaadi, wata a fawan yaltidugol e maaɗa haa mi faggitora junibi sabu fitina rewɓe ayɓe Ruum ɓen si mi hawrii e maɓɓe." Anndee ko e fitina ɓurɗo on mo ɓe aaƴotoo ɗon ɓe yani e mun, on woni fitina naafiqaaku e fitina tultugol ngol. Pellet, Ñalnde Darngal, Jahannama fiiltoto heeferɓe ɓen, gooto e maɓɓe fuutoytaako nge, ɓe heɓoytaa kadi laaworde magge.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِن تُصِبۡكَ حَسَنَةٞ تَسُؤۡهُمۡۖ وَإِن تُصِبۡكَ مُصِيبَةٞ يَقُولُواْ قَدۡ أَخَذۡنَآ أَمۡرَنَا مِن قَبۡلُ وَيَتَوَلَّواْ وَّهُمۡ فَرِحُونَ
Si neema arii heɓude ma an Nulaaɗo, immorde ka Alla, waltinoowo ma -wano ballal maa konhoyri-, ɗum metta ɓe, ɓe sunoo. Si musiiba -saɗtireede maa foolireede ayɓe heɓii ma-, ɓee naafiqiiɓe wi'a : Banni men nanngunoo hoore-amen, men reenii fewndo men tultunoo ka hare, gomɗimɓe ɓen kan yehi, hawroyi e wareede dahee; reftiɓe ɓee naafiqiiɓe ruttii ka ɓeynguueeji mun hiɓe weltora hisugol.
Arabic explanations of the Qur’an:
قُل لَّن يُصِيبَنَآ إِلَّا مَا كَتَبَ ٱللَّهُ لَنَا هُوَ مَوۡلَىٰنَاۚ وَعَلَى ٱللَّهِ فَلۡيَتَوَكَّلِ ٱلۡمُؤۡمِنُونَ
An Nulaaɗo, maakan ɓee naafiqiiɓe : "Memataa men si wanaa kon ko winndani men. Ko Kanko Seniiɗo On woni Giɗo heftuɗo men. Menen ko e Makko woni ko men fawi fiyakuuji amen. Ko e Makko tun gomɗimɓe ɓen fawota fiyakuuji maɓɓe, tawde O yonay ɓe, O moƴƴii faworteeɗo.
Arabic explanations of the Qur’an:
قُلۡ هَلۡ تَرَبَّصُونَ بِنَآ إِلَّآ إِحۡدَى ٱلۡحُسۡنَيَيۡنِۖ وَنَحۡنُ نَتَرَبَّصُ بِكُمۡ أَن يُصِيبَكُمُ ٱللَّهُ بِعَذَابٖ مِّنۡ عِندِهِۦٓ أَوۡ بِأَيۡدِينَاۖ فَتَرَبَّصُوٓاْ إِنَّا مَعَكُم مُّتَرَبِّصُونَ
An Nulaao, maakan ɓe : Hara hiɗon habbitori men si wanaa nde ballal arata men maa sahodinde?! Menen kadi meɗen faditii nde lepte Alla ɗen jippotoo e mon, immorde ka Makko, ɗe halka on maa O leptira on e juuɗe amen, men wara on men daha, si O duŋanike men warugol on. Habbitee battane amen ɗen! Menen kadi meɗen faditii battane mon ɗen.
Arabic explanations of the Qur’an:
قُلۡ أَنفِقُواْ طَوۡعًا أَوۡ كَرۡهٗا لَّن يُتَقَبَّلَ مِنكُمۡ إِنَّكُمۡ كُنتُمۡ قَوۡمٗا فَٰسِقِينَ
An Nulaaɗo, maakan ɓe : Funsiree(tottire) jawle mon ɗen yiɗi mon maa e añugol mon : on jaɓantaake kon ko nafqoton e majje, sabu keeferaaku mon ngun e yaltugol mon ngol e ɗoftaare Alla.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمَا مَنَعَهُمۡ أَن تُقۡبَلَ مِنۡهُمۡ نَفَقَٰتُهُمۡ إِلَّآ أَنَّهُمۡ كَفَرُواْ بِٱللَّهِ وَبِرَسُولِهِۦ وَلَا يَأۡتُونَ ٱلصَّلَوٰةَ إِلَّا وَهُمۡ كُسَالَىٰ وَلَا يُنفِقُونَ إِلَّا وَهُمۡ كَٰرِهُونَ
Haɗaali ɓe wintaaje maɓɓe ɗen jaɓeede, si wanaa piiji tati : ko ɓe yeddiri kon Alla e Nulaaɗo Makko on, e aamere maɓɓe nden ka julde, e ko ɓe wintortaako jawle maɓɓe ɗen kon yiɗugol ko añugolɓe wintorta. Tawde kamɓe ɓe jortaaki e julde maɓɓe e wintagol maɓɓe ngol mbarjaari.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• دأب المنافقين السعي إلى إلحاق الأذى بالمسلمين عن طريق الدسائس والتجسس.
Naafiqiiɓe ɓen na nduumi e lolirgol juulɓe ɓen haasidaaku e alkatiyaagal(nyukkindaade).

• التخلف عن الجهاد مفسدة كبرى وفتنة عظمى محققة، وهي معصية لله ومعصية لرسوله.
Tultugol ka jihaadi, ko bone e fitina mawɗi, ɗum ko yeddugol Alla e Nulaaɗo Makko on.

• في الآيات تعليم للمسلمين ألا يحزنوا لما يصيبهم؛ لئلا يَهِنوا وتذهب قوتهم، وأن يرضوا بما قدَّر الله لهم، ويرجوا رضا ربهم؛ لأنهم واثقون بأن الله يريد نصر دينه.
Aayeeje ɗen hino tinndina juulɓe ɓen anngal sunagol e masiibo ka heɓata ɓe; fii wata fii maɓɓe yanu doole maɓɓe yaha. Ɓe yarlora kon ko Alla hoddirani ɓe, ɓe jortoo yarluyee Joomi maɓɓe on; tawde hiɓe hoolii wonnde Alla wallay diina Makko kan.

• من علامات ضعف الإيمان وقلة التقوى التكاسل في أداء الصلاة والإنفاق عن غير رضا ورجاء للثواب.
Hino jeyaa e maandeeje lo'ugol liimanaaku, aamugol e julde e nafqirgol ko aldaa e yiɗugol jortoo mbarjaari.

فَلَا تُعۡجِبۡكَ أَمۡوَٰلُهُمۡ وَلَآ أَوۡلَٰدُهُمۡۚ إِنَّمَا يُرِيدُ ٱللَّهُ لِيُعَذِّبَهُم بِهَا فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا وَتَزۡهَقَ أَنفُسُهُمۡ وَهُمۡ كَٰفِرُونَ
An Nulaaɗo, wata jawle naafiqiiɓe ɓen e ɓiɗɓe maɓɓe haawne! Battane jawle maɓɓe e ɓiɗɓe maɓɓe ko bone. Alla waɗiroya ɗe lepte e hoore-maɓɓe, O jippina musiiba majje e maɓɓe haa O ƴettita ɓe e hoore keeferaaku maɓɓe, ɓe leptiroyee luttugol ka koose Yiite.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَيَحۡلِفُونَ بِٱللَّهِ إِنَّهُمۡ لَمِنكُمۡ وَمَا هُم مِّنكُمۡ وَلَٰكِنَّهُمۡ قَوۡمٞ يَفۡرَقُونَ
Naafiqiiɓe ɓen hino woondirana on onon gomɗimɓe ɓen, e hoore fenaande wonnde: kamɓe hiɓe jeyaa e mooɗon; ɓe jeyaaka non e mooɗon ka gunddoo, hay si ɓe feññianiion ɗum. Ko woni kamɓe ko ɓe yimɓe huluɓe wata kon ko heɓunoo sirkooɓe immorde e wareede dahee yanu e maɓɓe, waɗi si ɓe feññina lislaamu.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَوۡ يَجِدُونَ مَلۡجَـًٔا أَوۡ مَغَٰرَٰتٍ أَوۡ مُدَّخَلٗا لَّوَلَّوۡاْ إِلَيۡهِ وَهُمۡ يَجۡمَحُونَ
Sinno ɓee naafiqiiɓe heɓayno doñorgal ka reenira pittaali maɓɓe ɗin, maa pammeeje pelle ɗen ka ɓe suuɗoo maa pulirka mo ɓe sorata e mun, ɓe yahrayno ɗon ɓe naata e mun hara ko ɓe yacciiɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمِنۡهُم مَّن يَلۡمِزُكَ فِي ٱلصَّدَقَٰتِ فَإِنۡ أُعۡطُواْ مِنۡهَا رَضُواْ وَإِن لَّمۡ يُعۡطَوۡاْ مِنۡهَآ إِذَا هُمۡ يَسۡخَطُونَ
Hino e naafiqiiɓe ɓen, on aybinoowo ma an Nulaaɗo, ka senndoore maa sadakaaji ɗin, tuma ɓe roni heɓude geɓal e majji : si a yeɗii ɓe geɓal e majji, ɓe weltora; si a yeɗaali ɓen non e majji, jaka yoo kamɓe hiɓe feññina tikkere.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَوۡ أَنَّهُمۡ رَضُواْ مَآ ءَاتَىٰهُمُ ٱللَّهُ وَرَسُولُهُۥ وَقَالُواْ حَسۡبُنَا ٱللَّهُ سَيُؤۡتِينَا ٱللَّهُ مِن فَضۡلِهِۦ وَرَسُولُهُۥٓ إِنَّآ إِلَى ٱللَّهِ رَٰغِبُونَ
Sinno ɓee naafixiiɓe aybinooɓe ma e senndoore sadaka nden weltorayno ko Alla farlani ɓe kon, e kon ko Nulaaɗo Makko on okki ɓe e ɗum, ɓe wi'a: "Alla yonii men. Arma Alla okkora men e ɓural Makko ngal ko O muuyi, Nulaaɗo Makko on kadi okkora men e kon ko Alla yeɗi mo. Menen ko faade ka Alla tun woni ko men rerɗiri yeɗeede e ɓural Makko". Ko si ɓe waɗuno ɗum ɓurunoo moƴƴannde ɓe e dii aybingl ma.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ إِنَّمَا ٱلصَّدَقَٰتُ لِلۡفُقَرَآءِ وَٱلۡمَسَٰكِينِ وَٱلۡعَٰمِلِينَ عَلَيۡهَا وَٱلۡمُؤَلَّفَةِ قُلُوبُهُمۡ وَفِي ٱلرِّقَابِ وَٱلۡغَٰرِمِينَ وَفِي سَبِيلِ ٱللَّهِ وَٱبۡنِ ٱلسَّبِيلِۖ فَرِيضَةٗ مِّنَ ٱللَّهِۗ وَٱللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٞ
Anndee zakkaaji waɗɗiiɗi ɗin, ko fii waasuɓe ɓen.Ko ɓen woni jogiteeɓe mecce maa golle, kono hara njoɓdi maɓɓe yonataa ɓe. E miskiinaaɓe ɓen ɓe fow anndi fii mun. E ɓen :gollanooɓe mooɓugol zakka on e duŋayee Imaamu on, e ɓen heeferɓe woowtinirteeɓe Lislaamu, maa ɓen lo'uɓe liimanaaku fii no ɓe ɓeydora gomɗinal maa duñiraygol ɓe ɗum bone. Himo jonnee kadi : ɓen maccuɓe ko ɓe rinɗiniree, e ɓen ñawliiɓe ko duncitora hara wanaa tottirgol jawtungol keerol, maa bonnere -si ɓe heɓaali ko ɓe yoɓira. Himo jonnee kadi : ɓen heɓilantooɓe jihaadi fii ɓamtugol laawol Alla, e on seteejo mo njooɓa lelliri. Hertinangol ɓee ɗoo zakka on ko farilla immorde ka Alla. Alla ko Annduɗo ko moƴƴani jeyaaɓe Makko ɓen, Ñeeñuɗo e toppitagol Mo ngol e Sari'a Makko on.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمِنۡهُمُ ٱلَّذِينَ يُؤۡذُونَ ٱلنَّبِيَّ وَيَقُولُونَ هُوَ أُذُنٞۚ قُلۡ أُذُنُ خَيۡرٖ لَّكُمۡ يُؤۡمِنُ بِٱللَّهِ وَيُؤۡمِنُ لِلۡمُؤۡمِنِينَ وَرَحۡمَةٞ لِّلَّذِينَ ءَامَنُواْ مِنكُمۡۚ وَٱلَّذِينَ يُؤۡذُونَ رَسُولَ ٱللَّهِ لَهُمۡ عَذَابٌ أَلِيمٞ
Hino e naafiqi'en, lorrirayɓe Nulaaɗo Alla on (yo o his) konngol, tuma ɓe seeditii yaafuyee makko on, ɓe wi'a : "O heɗitoto kala haala, o senndindirtaa hakkunde goonga e fenaande". -Maakan ɓe an Nulaaɗo : Nulaaɗo Alla on heɗotaako si wanaa moƴƴere,himo goongini Alla, o goongini kumpite gomɗimɓe goonga ɓen, himo yurmee ɓe kadi. Pellet, Nulal makko ngal ko yurmeende wonannde ɓen gomɗimɓe mo. Ɓen non lorrayɓe Nulaaɗo Alla on kala noone, hino woodani ɓen lepte muusuɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الأموال والأولاد قد تكون سببًا للعذاب في الدنيا، وقد تكون سببًا للعذاب في الآخرة، فليتعامل العبد معهما بما يرضي مولاه، فتتحقق بهما النجاة.
Ɓiɗɓe e jawle hino wona sabu lepteede aduna e laakara. Jeyaaɗo on hino haani gollorde e ɗi haa o faggo welayee Alla Joomi makko, fii yo o dadir ɗi.

• توزيع الزكاة موكول لاجتهاد ولاة الأمور يضعونها على حسب حاجة الأصناف وسعة الأموال.
Senndugol zakka on ko tiɗnaare yeesooɓe ɓen acciraa, ɓen waɗa ɗum yeru kala e haaju-mu'un maa emmbere(fotde) jawle ɗen.

• إيذاء الرسول صلى الله عليه وسلم فيما يتعلق برسالته كفر، يترتب عليه العقاب الشديد.
Lorrugol Nulaaɗo on (yo o his) e Nulal makko ngal ko keeferaaku waɗɗinayngu lepte saɗtuɗe.

• ينبغي للعبد أن يكون أُذن خير لا أُذن شر، يستمع ما فيه الصلاح والخير، ويُعرض ترفُّعًا وإباءً عن سماع الشر والفساد.
Hino haani ka jeyaaɗo on heɗantoo moƴƴere hara wanaa bone. O jentoo kala ko moƴƴi, o ɗuurnora yawitagol heɗaade bone.

يَحۡلِفُونَ بِٱللَّهِ لَكُمۡ لِيُرۡضُوكُمۡ وَٱللَّهُ وَرَسُولُهُۥٓ أَحَقُّ أَن يُرۡضُوهُ إِن كَانُواْ مُؤۡمِنِينَ
Naafiqiiɓe ɓen hino woondirana on -onon gomɗimɓe ɓen- Alla, wonnde ɓe wowlaali huunde ko lorrata Annabiijo on (yo o his);ɗum le ko fii no ɓe weltira on. Ko Alla non e Nulaaɗo Makko on ɓuri hanndude e weltinireede gomɗinal e golle moƴƴe, si ɓe laatike gomɗimɓe goonga tigi.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَلَمۡ يَعۡلَمُوٓاْ أَنَّهُۥ مَن يُحَادِدِ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥ فَأَنَّ لَهُۥ نَارَ جَهَنَّمَ خَٰلِدٗا فِيهَاۚ ذَٰلِكَ ٱلۡخِزۡيُ ٱلۡعَظِيمُ
E ɓee naafiqiiɓe anndaa wonnde ko ɓe lunndoriiɓe Alla e Nulaaɗo Makko on ɗee kuuɗe maɓɓe, e wonnde kala lunndiiɗo ɓe, o naatoyay Yiite Jahanna Ñalnde Darngal, ko o luttoowo e magge poomaa? Awa ko ɗum woni koyeera e jaasree mawnde.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَحۡذَرُ ٱلۡمُنَٰفِقُونَ أَن تُنَزَّلَ عَلَيۡهِمۡ سُورَةٞ تُنَبِّئُهُم بِمَا فِي قُلُوبِهِمۡۚ قُلِ ٱسۡتَهۡزِءُوٓاْ إِنَّ ٱللَّهَ مُخۡرِجٞ مَّا تَحۡذَرُونَ
Naafiqiiɓe ɓen hino huli nde Alla Jippinta e Nulaaɗo Makko on cortewol ƴellintinayngol gomɗimɓe ɓen kon ko ɓe suuɗi e ɓerɗe maɓɓe immorde e keeferaku. Maaku an Nulaaɗo : "Onon neefige en, luttee e jalkitugol yuwa diina kan. Alla ko yaltiniroowo kon ko huluɗon fii mun Jippinirgol cortewol maa humpitirgol ɗum Nulaaɗo Makko on".
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَئِن سَأَلۡتَهُمۡ لَيَقُولُنَّ إِنَّمَا كُنَّا نَخُوضُ وَنَلۡعَبُۚ قُلۡ أَبِٱللَّهِ وَءَايَٰتِهِۦ وَرَسُولِهِۦ كُنتُمۡ تَسۡتَهۡزِءُونَ
Mi woondii si an Nulaaɗo, a lanndike ɓee naafiqiiɓe, fii kon ko ɓe yuwiri diina kan ɓe yenni gomɗimɓe ɓen ɓaawo nde Alla humpitu-maa ɗum, ɓe wi'ay: "Hari ko e samakal men wonunoo, wanaa soobee." Maakan ɓe an Nulaaɗo : "E ko Alla, e Aayeeje Makko ɗen e Nulaaɗo Makko on laatiɗon hiɗon jalkita?
Arabic explanations of the Qur’an:
لَا تَعۡتَذِرُواْ قَدۡ كَفَرۡتُم بَعۡدَ إِيمَٰنِكُمۡۚ إِن نَّعۡفُ عَن طَآئِفَةٖ مِّنكُمۡ نُعَذِّبۡ طَآئِفَةَۢ بِأَنَّهُمۡ كَانُواْ مُجۡرِمِينَ
Wata on ngantinor ɗii ngantooji penaale: gomɗii on feññinirii keeferaaku jalkitugol ngol ɓaawo nde laatinoɗon suuɗuɓe ɗum. Si Men yawtiranay fedde e mooɗon ko ɓe tertori kon naafiqiyaagal e tuubugol laɓɓinana Alla, Men leptiray fedde mon goo ko ɓe haɓɓitorii kon e naafiqaaku ɓe ronki tuubude e mun.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلۡمُنَٰفِقُونَ وَٱلۡمُنَٰفِقَٰتُ بَعۡضُهُم مِّنۢ بَعۡضٖۚ يَأۡمُرُونَ بِٱلۡمُنكَرِ وَيَنۡهَوۡنَ عَنِ ٱلۡمَعۡرُوفِ وَيَقۡبِضُونَ أَيۡدِيَهُمۡۚ نَسُواْ ٱللَّهَ فَنَسِيَهُمۡۚ إِنَّ ٱلۡمُنَٰفِقِينَ هُمُ ٱلۡفَٰسِقُونَ
Naafiqiiɓe ɓen, worɓe e rewɓe maɓɓe, ko hawtuɓe fiyaaku naafiqiyaagal. Ko ɓe lunndiiɓe gomɗimɓe ɓen. Hiɓe yamira ŋiñere, ɓe haɗa moƴƴere, ɓe wuddira jawle maɓɓe ɗen ɓe saloo wintagol(nafku-gol) e fii laawol Alla. Ɓe yejjitirii Alla nde ɓe ɗoftotoo Mo, Alla kadi tertori ɓe ronkude fewnude ɓe. Pellet, naafiqiiɓe ɓen, ko kamɓe woni yaltuɓe e ɗoftaare Alla nden e laawol goonga ngol, ɓe wona e yeddugol Mo faloo laawol majjere.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَعَدَ ٱللَّهُ ٱلۡمُنَٰفِقِينَ وَٱلۡمُنَٰفِقَٰتِ وَٱلۡكُفَّارَ نَارَ جَهَنَّمَ خَٰلِدِينَ فِيهَاۚ هِيَ حَسۡبُهُمۡۚ وَلَعَنَهُمُ ٱللَّهُۖ وَلَهُمۡ عَذَابٞ مُّقِيمٞ
Alla fodii naafiqiiɓe ɓen e heeferaaɓe ɓen ɓe tuu-baali de naatnata ɓe Yiite Jahannama ka ɓe duumotoo e magge poomaa. Nge yonii ɓe lepte. Alla woɗɗiniiɓe e yurmeende Makko, hino woodani ɓe lepte duumiiɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• قبائح المنافقين كثيرة، ومنها الإقدام على الأيمان الكاذبة، ومعاداة الله ورسوله، والاستهزاء بالقرآن والنبي والمؤمنين، والتخوف من نزول سورة في القرآن تفضح شأنهم، واعتذارهم بأنهم هازلون لاعبون، وهو إقرار بالذنب، بل هو عذر أقبح من الذنب.
Ko naafiqien anndiraa kon e boneeji no ɗuuɗi, hino e majji : woondirgol fenaande, e ayrugol Alla e Nulaaɗo Makko on, e jalkitugol Alqur'aana e Annabiijo on e gomɗimɓe ɓen, e hulugol nde cortewol(simoore) Alqur'aana Jippotoo wirta ɓe, e ngatinorgol wonnde ɓe e jumpugol fija ɓe woni. Ɗum le ko qirritagol junuubi, ko o nagto ɓuri junuubi kaanude.

• لا يُقبل الهزل في الدين وأحكامه، ويعد الخوض بالباطل في كتاب الله ورسله وصفاته كفرًا.
Jalkitugol diina kan e ñaawooje makko jaɓetaake. Jumpugol sifora Deftere Alla nden e Nulaaɗo Makko on hoore meere ko keeferaaku.

• النّفاق: مرض عُضَال متأصّل في البشر، وأصحاب ذلك المرض متشابهون في كل عصر وزمان في الأمر بالمنكر والنّهي عن المعروف، وقَبْض أيديهم وإمساكهم عن الإنفاق في سبيل الله للجهاد، وفيما يجب عليهم من حق.
Naafiqaaku: ko ñawu tutiingu e yimɓe ɓen ngu sellataa. Yimɓe ngun ñawu hino nannditira e kala jamaanu, yamirugol ŋiñere, haɗa moƴƴere, yoora juuɗe saloo nafqugol fii laawol Alla ngol ka jihaadi maa kon ko waɗɗii ɓe e hakke.

• الجزاء من جنس العمل، فالذي يترك أوامر الله ويأتي نواهيه يتركه من رحمته.
Njoɓe ko golle jokki. Kala tertiiɗo yamirooje Alla ɗen o jokki haɗaaɗi Makko ɗin, O woɗɗintinay mo e yurmeende Makko nden.

كَٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِكُمۡ كَانُوٓاْ أَشَدَّ مِنكُمۡ قُوَّةٗ وَأَكۡثَرَ أَمۡوَٰلٗا وَأَوۡلَٰدٗا فَٱسۡتَمۡتَعُواْ بِخَلَٰقِهِمۡ فَٱسۡتَمۡتَعۡتُم بِخَلَٰقِكُمۡ كَمَا ٱسۡتَمۡتَعَ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِكُم بِخَلَٰقِهِمۡ وَخُضۡتُمۡ كَٱلَّذِي خَاضُوٓاْۚ أُوْلَٰٓئِكَ حَبِطَتۡ أَعۡمَٰلُهُمۡ فِي ٱلدُّنۡيَا وَٱلۡأٓخِرَةِۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلۡخَٰسِرُونَ
Onon naafiqi'en, keeferaaku mon ngun e jalkitgol mon ngol hino wa'i wano mofte fennooɓe adinooɓe on ɓen : ɓen hino ɓurunoo on tiiɗude doole, ɓe ɓuri on jawle e ɓiɗɓe. Ɓe dakmitori geɓal maɓɓe ngal ɓe winndanaa ngal e dakamme aduna e tuuyooji mun, wano dakmitorɗon onon kadi e geɓal mon ngal sugu ɗeya mofte fennooɓe yawtuɓe no dakmitornoo, jumpuɗon e penaale yuwirɗon e Nulaaɗo on wano ɓen jumpirnoo e penaale e yuwugol Nulaaɓe maɓɓe. Ɓen siforɓe ɗin sifaaji ŋiñaaɗi, ko ɓen woni ɓe golle mun poɓiri bonugol majje ka Alla sabu keeferaaku, ko ɓen woni hayruɓe ɓen yolli=njolnii wonikiiji mun e halkaare.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَلَمۡ يَأۡتِهِمۡ نَبَأُ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡ قَوۡمِ نُوحٖ وَعَادٖ وَثَمُودَ وَقَوۡمِ إِبۡرَٰهِيمَ وَأَصۡحَٰبِ مَدۡيَنَ وَٱلۡمُؤۡتَفِكَٰتِۚ أَتَتۡهُمۡ رُسُلُهُم بِٱلۡبَيِّنَٰتِۖ فَمَا كَانَ ٱللَّهُ لِيَظۡلِمَهُمۡ وَلَٰكِن كَانُوٓاْ أَنفُسَهُمۡ يَظۡلِمُونَ
E kabaaru mofte fennunooɓe ɓen e lepte liɓanooɗe e maɓɓe araali ɓee naafiqiiɓe : Yimɓe Nuuhu ɓen, e yimɓe Huudi ɓen, e yimɓe Saalihu ɓen, e yimɓe Ibraahiima ɓen, e wonndiiɓe Madyana ɓen, e koɗanɗe yimɓe Luuti ɓen? Nulaaɓe maɓɓe ɓen addanno ɓe hujjaaji ɓannguɗi laaɓi. Alla wonaali tooñoowo ɓe; tawde Nulaaɓe maɓɓe ɓen jertinno ɓe, si ko woni ko wonkiiji maɓɓe ɗin woni ko ɓe tooñiraynoo yeddugol Alla fenna Nulaaɓe Makko ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَٱلۡمُؤۡمِنُونَ وَٱلۡمُؤۡمِنَٰتُ بَعۡضُهُمۡ أَوۡلِيَآءُ بَعۡضٖۚ يَأۡمُرُونَ بِٱلۡمَعۡرُوفِ وَيَنۡهَوۡنَ عَنِ ٱلۡمُنكَرِ وَيُقِيمُونَ ٱلصَّلَوٰةَ وَيُؤۡتُونَ ٱلزَّكَوٰةَ وَيُطِيعُونَ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥٓۚ أُوْلَٰٓئِكَ سَيَرۡحَمُهُمُ ٱللَّهُۗ إِنَّ ٱللَّهَ عَزِيزٌ حَكِيمٞ
Gomɗimɓe worɓɓe ɓen e gomɗimɓe rewɓe ɓen yoga maɓɓe ko wallirooɓe yoga fii gomɗinal ko hawti ɓe. Hiɓe yamira moƴƴere, nden woni kala ko Alla yiɗi e ɗoftaare Makko wano tawhiidi e julde, hiɓe haɗa kadi bone, ɗum woni kala ko tikkinta Alla immorde e geddi wano keeferaaku maa ribaa, hiɓe ñiiɓinira julde nden no timmiri, ɓe ɗoftoo Alla e Nulaaɗo Makko on. Ɓen siforiiɓe ɗin sifaaji yettiniiɗi, arma Alla naada ɓe e yurmeende Makko. Pellet, Alla ko Fooluɗo Mo fooletaake, Ñeeñuɗo e tagu Mun e toppitagol Mun e sari'a Mun.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَعَدَ ٱللَّهُ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ وَٱلۡمُؤۡمِنَٰتِ جَنَّٰتٖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ خَٰلِدِينَ فِيهَا وَمَسَٰكِنَ طَيِّبَةٗ فِي جَنَّٰتِ عَدۡنٖۚ وَرِضۡوَٰنٞ مِّنَ ٱللَّهِ أَكۡبَرُۚ ذَٰلِكَ هُوَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ
Alla fodii gomɗimɓe worɓe ɓen e gomɗimɓe rewɓe ɓen naadugol Ñalnde Darngal Aljannaaji ɗi canɗi ilata senngo ley kuɓeeje majji, ko ɓe duumotooɓe ndr majji poomaa, ɓe maayataa ton, ɓe sertataa e neema. O fodii ɓe kadi naadugol e kuɓeeje moƴƴuɗe ka nder Aljannaaji duumal, e yarluyee on mo Alla jippinoyta e maɓɓe on ɓurɗo ɗum fow mawnude. Ko jantaa koo, ko ɗum woni malal mawnungal, ngal eɓɓondirtaa e malal woo.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• سبب العذاب للكفار والمنافقين واحد في كل العصور، وهو إيثار الدّنيا على الآخرة والاستمتاع بها، وتكذيب الأنبياء والمكر والخديعة والغدر بهم.
Ko heeferɓe ɓen e naafiqiiɓe ɓen leptirtee kon e kala jamaanu ko huunde wootere nden. Ɗum le ko ɓurnugol aduna e dow laakara, dakmitora ɗum, fenna Annabaaɓe ɓen, eɓɓana ɓe janfa e hodo.

• إهلاك الأمم والأقوام الغابرة بسبب كفرهم وتكذيبهم الأنبياء فيه عظة وعبرة للمعتبر من العقلاء.
Ko mofte adinooɓe ɓen halkiranoo, ko keeferaku maɓɓe ngun e fennugol Annabaaɓe ɓen. Ɗum yonii waaju e tasakuyee wonannde waajitotooɗo haqqila.

• أهل الإيمان رجالًا ونساء أمة واحدة مترابطة متعاونة متناصرة، قلوبهم متحدة في التوادّ والتحابّ والتعاطف.
Yimɓe gomɗinal ɓen -worɓe e rewɓe maɓɓe- fow ko mofte goote, jogondirɗe e hoore wallindiral. Ɓerɗe maɓɓe ɗen ko fottuɗe e hoore giggol e yurmondiral.

• رضا رب الأرض والسماوات أكبر من نعيم الجنات؛ لأن السعادة الروحانية أفضل من الجسمانية.
Yarluyee Jeyɗo leydi ndin e kammuuli ɗin hino ɓuri neemaaji Aljanna ɗin mawnude. Tawde ko maloore fittaandu ndun ɓuri mawnude maloore ɓanndu ndun.

يَٰٓأَيُّهَا ٱلنَّبِيُّ جَٰهِدِ ٱلۡكُفَّارَ وَٱلۡمُنَٰفِقِينَ وَٱغۡلُظۡ عَلَيۡهِمۡۚ وَمَأۡوَىٰهُمۡ جَهَنَّمُۖ وَبِئۡسَ ٱلۡمَصِيرُ
Ko an yo Nulaaɗo, tiiɗnor haɓirgol heeferɓe ɓen silaama, tiiɗnoraa kadi haɓirgol naafiqiiɓe ɓen konngol e hujja; saɗtinanaa ɓe kala maɓɓe, tawde ko ɗum ɓe foddi. Ñiiɓirde maɓɓe nden Ñalnde Darngal ko ka Jahannama, nge bonii ruttorde maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَحۡلِفُونَ بِٱللَّهِ مَا قَالُواْ وَلَقَدۡ قَالُواْ كَلِمَةَ ٱلۡكُفۡرِ وَكَفَرُواْ بَعۡدَ إِسۡلَٰمِهِمۡ وَهَمُّواْ بِمَا لَمۡ يَنَالُواْۚ وَمَا نَقَمُوٓاْ إِلَّآ أَنۡ أَغۡنَىٰهُمُ ٱللَّهُ وَرَسُولُهُۥ مِن فَضۡلِهِۦۚ فَإِن يَتُوبُواْ يَكُ خَيۡرٗا لَّهُمۡۖ وَإِن يَتَوَلَّوۡاْ يُعَذِّبۡهُمُ ٱللَّهُ عَذَابًا أَلِيمٗا فِي ٱلدُّنۡيَا وَٱلۡأٓخِرَةِۚ وَمَا لَهُمۡ فِي ٱلۡأَرۡضِ مِن وَلِيّٖ وَلَا نَصِيرٖ
Naafiqiiɓe ɓen hino woondira Alla fenaande : wonnde ɓe wowlaali ko yottii maa kon e yennoore e aybineede diina ma immorde e maɓɓe.Gomɗii le ɓe wowlii kon ko yotti maa fii maɓɓe ko no heefrɗina ɓe.Ɓe feññini keeferaaku ngun ɓaawo nde ɓe gomɗinnoo.Ɓe himmiri koɓe heɓaali e warugol Annabiijo on (yoo his).Ɓe añiraali huunde si wanaa ko añinaaki:nden woni ko Alla moƴƴorii e maɓɓe kon alɗinirgol ɓe konohoyri ndin ndi O neemini e Annabiijo Makko on.Si ɓe tuubanii Alla ɓe yaltii e naafiqaaku,ɗum wonanay ɓe moƴƴere e dii heddagol e mun.Si ɓe huccanii non tuubangol Alla ngol,O leptiray ɓe lepte muusuɗe warugol dahe e aduna e lepte muusuuɗe ka Yiite laakara. Giɗo woo alaaa ɓe mo no solnana ɓe daɗnde ɓe e lepte ɗen, wanaa kadi ballo duñanoowo ɓe ɗen lepte.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ وَمِنۡهُم مَّنۡ عَٰهَدَ ٱللَّهَ لَئِنۡ ءَاتَىٰنَا مِن فَضۡلِهِۦ لَنَصَّدَّقَنَّ وَلَنَكُونَنَّ مِنَ ٱلصَّٰلِحِينَ
Hino e naafiqiiɓe ɓen ahoduɓe e Alla wonnde : "Si tawii tun Alla okkii men e ɓural Makko ngal, ma men sakko e hatonjimɓe ɓen, men laatoo jeyaaɓe e moƴƴuɓe moƴƴini golle ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَلَمَّآ ءَاتَىٰهُم مِّن فَضۡلِهِۦ بَخِلُواْ بِهِۦ وَتَوَلَّواْ وَّهُم مُّعۡرِضُونَ
Nde Alla Seniiɗo On okkunoo ɓe e ɓural Makko ngal, ɓe ronki hunnude ahadi maɓɓe ndi ɓe ahodunoo e Alla ndin. Ko ɓe waɗi, ko salorgol jawle maɓɓe ɗen ɓe ronki sakkaade huunde e majje, ɓe hucciti ko ɓe ɗuurniiɓe e gomɗinal.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَأَعۡقَبَهُمۡ نِفَاقٗا فِي قُلُوبِهِمۡ إِلَىٰ يَوۡمِ يَلۡقَوۡنَهُۥ بِمَآ أَخۡلَفُواْ ٱللَّهَ مَا وَعَدُوهُ وَبِمَا كَانُواْ يَكۡذِبُونَ
Alla waɗi battane maɓɓe ɗen naafiqaaku tabitayngu ka ɓerɗe maɓɓe haa Ñalnde Darngal. Ɗum ko lepte maɓɓe sabu ko ɓe lunndii ahadi Alla ndin kon e fenaande maɓɓe nden.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَلَمۡ يَعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ يَعۡلَمُ سِرَّهُمۡ وَنَجۡوَىٰهُمۡ وَأَنَّ ٱللَّهَ عَلَّٰمُ ٱلۡغُيُوبِ
E ɓee naafiqiiɓe anndaa wonnde Alla no anndi ko ɓe suuɗata kon e pewje e hodaka jonɗe maɓɓe, e wonnde pellet, Seniiɗo on ko annduɗo wirniiɗi ɗin? Huunde suuɗaaki Mo e kuuɗe maɓɓe ɗen, O yoɓitoyay ɓe ɗum.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلَّذِينَ يَلۡمِزُونَ ٱلۡمُطَّوِّعِينَ مِنَ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ فِي ٱلصَّدَقَٰتِ وَٱلَّذِينَ لَا يَجِدُونَ إِلَّا جُهۡدَهُمۡ فَيَسۡخَرُونَ مِنۡهُمۡ سَخِرَ ٱللَّهُ مِنۡهُمۡ وَلَهُمۡ عَذَابٌ أَلِيمٌ
Ɓen aybinooɓe gattooɓe jeyaaɓe e gomɗimɓe ɓen nde ɓen funsata sadakaaji hawruɗi, ɓen ɓe heɓataa ko itta si wanaa seeɗa e yeru maɓɓe on. Ɓe jalkita ɓen ɓe wi'a : "Ko sadakaaji mon nafata?!", Alla jalkitiriiɓe njoɓdi jalkitugol ɓe gomɗimɓe ɓen. Hino woodani ɓe lepte muusuɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• وجوب جهاد الكفار والمنافقين، فجهاد الكفار باليد وسائر أنواع الأسلحة الحربية، وجهاد المنافقين بالحجة واللسان.
Hino waɗɗii haɓugol heeferɓe ɓen e naafiqiiɓe ɓen. Heeferɓe ɓen ko juuɗe ɗen haɓirtee e kala noone e aalaaji hare. Naafiqiiɓe ɓen haɓiree hujja e ɗemngal.

• المنافقون من شرّ الناس؛ لأنهم غادرون يقابلون الإحسان بالإساءة.
Naafiqiiɓe ɓen ko jeyaaɓe e ɓurɓe bonnde e yimɓe ɓen; tawde ko ɓe hodooɓe yoɓraybee moƴƴere nden bone.

• في الآيات دلالة على أن نقض العهد وإخلاف الوعد يورث النفاق، فيجب على المسلم أن يبالغ في الاحتراز عنه.
Aayeeje ɗen hino tinndina wonnde firtugol lunndoo ahadi hino ronina naafiqaaku. Hino waɗɗii ko juulɗo on fantinta reenagol e ɗum.

• في الآيات ثناء على قوة البدن والعمل، وأنها تقوم مقام المال، وهذا أصل عظيم في اعتبار أصول الثروة العامة والتنويه بشأن العامل.
Aayeeje ɗen hino manta fii tiiɗugol ɓanndu e golle, e wonnde ɗin no daro darnde jawdi. Ɗum ko lasli mawɗo e teskaade iwdi jawdi holla hitte golloowo.

ٱسۡتَغۡفِرۡ لَهُمۡ أَوۡ لَا تَسۡتَغۡفِرۡ لَهُمۡ إِن تَسۡتَغۡفِرۡ لَهُمۡ سَبۡعِينَ مَرَّةٗ فَلَن يَغۡفِرَ ٱللَّهُ لَهُمۡۚ ذَٰلِكَ بِأَنَّهُمۡ كَفَرُواْ بِٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦۗ وَٱللَّهُ لَا يَهۡدِي ٱلۡقَوۡمَ ٱلۡفَٰسِقِينَ
An Nulaaɗo, ɗaɓɓan ɓe haforaneede, maa hara a ɗaɓɓanaali ɓe ɗum. Hay si a ɗaɓɓanii ɓe ɗum laaɓi cappanɗe jeeɗiɗi, ɗum e ɗuuɗude, hewtataa e ko Alla haforanta ɓe kon; tawde kamɓe ɓe yeddii Alla e Nulaaɗo Makko on. Alla hawrindintaa e goonga, ɓen yaltirɓe tewaare e faandaare e ɗoftaare makko nden.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَرِحَ ٱلۡمُخَلَّفُونَ بِمَقۡعَدِهِمۡ خِلَٰفَ رَسُولِ ٱللَّهِ وَكَرِهُوٓاْ أَن يُجَٰهِدُواْ بِأَمۡوَٰلِهِمۡ وَأَنفُسِهِمۡ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ وَقَالُواْ لَا تَنفِرُواْ فِي ٱلۡحَرِّۗ قُلۡ نَارُ جَهَنَّمَ أَشَدُّ حَرّٗاۚ لَّوۡ كَانُواْ يَفۡقَهُونَ
Naafiqiiɓe tultunooɓe hare Tabuuka nden weltorii jooɗagol maɓɓe ngol ronka yahude ka jihaadi fii laawol Alla ɓe lunndii Nulaaɗo Alla on. Ɓe añi haɓirgol jawle maɓɓe ɗen e wonkiiji maɓɓe ɗin fii laawol Alla ngol wano gomɗimɓe ɓen tiiɗnori, ɓe wi'irani naafiqiiɓe yiɗɓe maɓɓe ɗen aamingol ɓe : "Wata on yatu e nguleendi ndin." Hare Tabuuka nden hawri e fewndo nguleendi. An Nulaaɗo, maakan ɓe : "Ko Yiite Jahannama ngen habbii nge naafiqiiɓe ɓen ɓuri tiiɗude nguleendi diii nguleendi ndin ndi ɓe dogata." - Sinno ɓe annduno -
Arabic explanations of the Qur’an:
فَلۡيَضۡحَكُواْ قَلِيلٗا وَلۡيَبۡكُواْ كَثِيرٗا جَزَآءَۢ بِمَا كَانُواْ يَكۡسِبُونَ
Yo ɓee naafiqiiɓe tultuɓe jihaadi jalu seeɗaa ka nguurndam maɓɓe aduna lannoo-jam, ɓe wulloya ko ɗuuɗi e nguurndam maɓɓe laakara heddotoo-ɗam; njoɓdi kon ko ɓe laatinoo hiɓe faggitoo e keeferaaku e geddi aduna.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَإِن رَّجَعَكَ ٱللَّهُ إِلَىٰ طَآئِفَةٖ مِّنۡهُمۡ فَٱسۡتَـٔۡذَنُوكَ لِلۡخُرُوجِ فَقُل لَّن تَخۡرُجُواْ مَعِيَ أَبَدٗا وَلَن تُقَٰتِلُواْ مَعِيَ عَدُوًّاۖ إِنَّكُمۡ رَضِيتُم بِٱلۡقُعُودِ أَوَّلَ مَرَّةٖ فَٱقۡعُدُواْ مَعَ ٱلۡخَٰلِفِينَ
Si Alla ruttitii ma, an Annabiijo, faade e fedde jeyaande e ɓee naafiqiiɓe tabituɓe e naafiqaaku, ɓe ɗaɓɓir-maa duŋayee yaltidugol e maaɗa e hare goo, maakan ɓe : "On yaltidataa e am, onon naafiqi'en, e hare fii laawol Alla poomaa, ɗum ko lepte mon e rentorɗum bone waɗoowo tuma wonduɗen. Onon on welanooma jooɗagol tulta hare Tabuuka nden, awa jooɗodee e ɓen newnanaaɓe tultugol immorde e nawnuɓe e rewɓe e fayɓe".
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَا تُصَلِّ عَلَىٰٓ أَحَدٖ مِّنۡهُم مَّاتَ أَبَدٗا وَلَا تَقُمۡ عَلَىٰ قَبۡرِهِۦٓۖ إِنَّهُمۡ كَفَرُواْ بِٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦ وَمَاتُواْ وَهُمۡ فَٰسِقُونَ
An Nulaaɗo, wata a juulu e maayɗo woo e naafiqiiɓe ɓen poomaa, wata a daro e hoore qabru makko du'anagol haforaneede. Ɗum le ko tawde ɓe yeddii Alla e Nulaaɗo Makko on ɓe maayi ko ɓe yaltuɓe e ɗoftaare Alla. Kala laatorɗo non, o juuletaake o du'antaake kadi.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَا تُعۡجِبۡكَ أَمۡوَٰلُهُمۡ وَأَوۡلَٰدُهُمۡۚ إِنَّمَا يُرِيدُ ٱللَّهُ أَن يُعَذِّبَهُم بِهَا فِي ٱلدُّنۡيَا وَتَزۡهَقَ أَنفُسُهُمۡ وَهُمۡ كَٰفِرُونَ
An Nulaaɗo, wata jawle e ɓiɗɓe naafiqiiɓe ɓen haawne! Anndu ko Alla faandii, ko nde O leptirta ɓe ɗe ka nguurndam aduna kon ko ɓe naɓata e sonnjaa(tapereeji), e nde wonkiiji maɓɓe ɗin yaltata e ɓalli maɓɓe ɗin hara ko ɓe yedduɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِذَآ أُنزِلَتۡ سُورَةٌ أَنۡ ءَامِنُواْ بِٱللَّهِ وَجَٰهِدُواْ مَعَ رَسُولِهِ ٱسۡتَـٔۡذَنَكَ أُوْلُواْ ٱلطَّوۡلِ مِنۡهُمۡ وَقَالُواْ ذَرۡنَا نَكُن مَّعَ ٱلۡقَٰعِدِينَ
Si Alla Jippinii Cortewol=simoore e Annabiijo Makko on Muhammadu (yo o his), yowondirgol e yamiroore gomɗinal Alla tiiɗnora jihaadi ndin fii laawol Makko ngol, joomiraaɓe jawle ɓen e maɓɓe duŋinoto ma tultugol, ɓe wia : "Accu men tultida(lunndo) e jomen nganto ɓen wano lo'uɓe ɓe sellaani.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• الكافر لا ينفعه الاستغفار ولا العمل ما دام كافرًا.
Keefeero ko insinotoo golla ɗum nafataa mo fodde himo e keeferaaku.

• الآيات تدل على قصر نظر الإنسان، فهو ينظر غالبًا إلى الحال والواقع الذي هو فيه، ولا ينظر إلى المستقبل وما يتَمَخَّض عنه من أحداث.
Aayeeje ɗen no tinndina hakindaare ndaarɗe neɗɗanke on, ko heewi kon koa lhaali fewndiiɗo on o ndaarata, o ndaarataa janngo maa ko saati waɗde e peƴƴi.

• التهاون بالطاعة إذا حضر وقتها سبب لعقوبة الله وتثبيطه للعبد عن فعلها وفضلها.
Hoyfingol fii dewal ngal tuma waqtu maggal hewti, hino sabimbina lepte Alla O aamina jeyaaɗo on e huuwugol=gollude ɓure mun.

• في الآيات دليل على مشروعية الصلاة على المؤمنين، وزيارة قبورهم والدعاء لهم بعد موتهم، كما كان النبي صلى الله عليه وسلم يفعل ذلك في المؤمنين.
Aayeeje ɗen no tinndina sar'ineede julde nden e gomɗimɓe ɓen, juuroo genaale maɓɓe du'anooɓe ɓaawo ɓe faataade, wano Annabiijo on (yo o his) du'oranaynoo gomɗimɓe ɓen.

رَضُواْ بِأَن يَكُونُواْ مَعَ ٱلۡخَوَالِفِ وَطُبِعَ عَلَىٰ قُلُوبِهِمۡ فَهُمۡ لَا يَفۡقَهُونَ
Ɓee naafiqiiɓe welanaama wonkiiji maɓɓe ɗin koyeera e jaasere, tuma nde ɓe suɓinoo tultidugol e joomiraaɓe nganto ɓen. Alla noti e ɓerɗe maɓɓe ɗen sabu keeferaaku e naafiqaaku maɓɓe ngun, kamɓe ɓe anndaa nafa maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَٰكِنِ ٱلرَّسُولُ وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ مَعَهُۥ جَٰهَدُواْ بِأَمۡوَٰلِهِمۡ وَأَنفُسِهِمۡۚ وَأُوْلَٰٓئِكَ لَهُمُ ٱلۡخَيۡرَٰتُۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلۡمُفۡلِحُونَ
Ammaa Nulaaɗo on e gomɗimɓe wonnduɓe e makko ɓen, ɓe tultaano ka jihaadi fii laawol Alla wano ɓee ɗoo. Kamɓe ɓe tiiɗnorno e laawol Alla ngol jawle maɓɓe ɗen e wonkiiji maɓɓe ɗin. Njoɓdi maɓɓe ndin ka Alla woni nafooreeji aduna, wano ballal e konhoyri. Ɓe heɓi kadi nafooreeji laakara, wano naatugol Aljanna, e maleede e daɗugol ko huli.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَعَدَّ ٱللَّهُ لَهُمۡ جَنَّٰتٖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ خَٰلِدِينَ فِيهَاۚ ذَٰلِكَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ
Alla heblanii ɓe Aljannaaji ɗi canɗi ilata senngo ley kuɓeeje maɓɓe, ko ɓe duumotooɓe ton poomaa, ɓe heɓataa ko lannata ton. Ko ndin njoɓdi woni malal mawngal ngal yeru mun alaa.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَجَآءَ ٱلۡمُعَذِّرُونَ مِنَ ٱلۡأَعۡرَابِ لِيُؤۡذَنَ لَهُمۡ وَقَعَدَ ٱلَّذِينَ كَذَبُواْ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥۚ سَيُصِيبُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ مِنۡهُمۡ عَذَابٌ أَلِيمٞ
Jeyaaɓe e yimɓe buruure Madiina ɓen e takko ɗon on ari hino ngantinoo e Nulaaɗo Alla on (yo o his), fii yo o newnan ɓe tultugol e jihaadi ndin. Yimɓe goo kadi tulti, ɓen ɗon kan hay duŋinanooki yaltugol ngol; tawde ɓe gomɗinaa Annabiijo on e fodoore Alla nden. Aray ka lepte muusuɗe hawra e ɓen sabu keeferaaku maɓɓe ngun.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّيۡسَ عَلَى ٱلضُّعَفَآءِ وَلَا عَلَى ٱلۡمَرۡضَىٰ وَلَا عَلَى ٱلَّذِينَ لَا يَجِدُونَ مَا يُنفِقُونَ حَرَجٌ إِذَا نَصَحُواْ لِلَّهِ وَرَسُولِهِۦۚ مَا عَلَى ٱلۡمُحۡسِنِينَ مِن سَبِيلٖۚ وَٱللَّهُ غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Bakkaatu fawaaki rewɓe ɓen, e fayɓe ɓen, e nawnuɓe ɓen, e ronkituɓe ɓen, e wumiɗuɓe ɓen e waasuɓe ɓenɓe heɓataa ko wintoo e jawdi ɓen fii ɓe tultii ka jihaadi. Tawde nganto maɓɓe ngon ko jaɓaango, si ɓe laɓɓinanii Alla e Nulaaɗo Makko on ɓe golliri sari'a Makko. Laawol feloore alanaa moƴƴimɓe ɓen e ɓen joomiraaɓe nganto'en. Alla ko Haforowo junuubi moƴƴimɓe ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَا عَلَى ٱلَّذِينَ إِذَا مَآ أَتَوۡكَ لِتَحۡمِلَهُمۡ قُلۡتَ لَآ أَجِدُ مَآ أَحۡمِلُكُمۡ عَلَيۡهِ تَوَلَّواْ وَّأَعۡيُنُهُمۡ تَفِيضُ مِنَ ٱلدَّمۡعِ حَزَنًا أَلَّا يَجِدُواْ مَا يُنفِقُونَ
Bakkaatu alanaa kadi ɓen tultuɓe yahdugol e maaɗa ɓe aru-maa, an Nulaaɗo, hiɓe ɗaɓɓire waɗɗingol ɓe daabeeji, maakanɗaa ɓe : "Mi heɓaali ko mi waɗɗina on e daabe." Ɓe huccita ɓe acce hara gite maɓɓe no yuppa gomɗi suno fii ɓe heɓanaali ko'e maɓɓe maa ɓe heɓire ko ɓe wintoo.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ إِنَّمَا ٱلسَّبِيلُ عَلَى ٱلَّذِينَ يَسۡتَـٔۡذِنُونَكَ وَهُمۡ أَغۡنِيَآءُۚ رَضُواْ بِأَن يَكُونُواْ مَعَ ٱلۡخَوَالِفِ وَطَبَعَ ٱللَّهُ عَلَىٰ قُلُوبِهِمۡ فَهُمۡ لَا يَعۡلَمُونَ
Nde Alla ɓannginnoo wonnde laawol leptirngol alanah joomiraaɓe ngnto ɓen, O jantino ɓen fodduɓe e lepte, O Daali : "Anndu ko laawol leptirngol e nanngitirngol woodani, ko ɓen ɗaɓɓirooɓe ma, an Nulaaɗo, duŋayee fii tultulgol ka jihaadi, hara kamɓe ko ɓe hattamɓe ɗum sabu woodde hebilorɗe mun.Ɓe welanaama ko'e maɓɓe ɗen koyeera e jaasere, tuma nde ɓe heddodinoo e tultulɓe ɓen ka cuuɗi. Alla notii e ɓerɗe maɓɓe ɗen, ɗe battinortaa waaju. Kamɓe non, sabu nden notannnde, ɓe anndaa ka moƴƴere maɓɓe woni, sakko ɓe suɓoo nde. Ɓe anndaa kadi bone maɓɓe, sakko ɓe woɗɗitoo mo.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• المجاهدون سيحصِّلون الخيرات في الدنيا، وإن فاتهم هذا فلهم الفوز بالجنة والنجاة من العذاب في الآخرة.
Tiiɗnorayɓe jihaadi ɓen, ɓe heɓay moƴƴi aduna. Hay si tawii non laawikiɓe dum, haray hino woodani ɓe maloore Aljanna e daɗugol lepte laakara.

• الأصل أن المحسن إلى الناس تكرمًا منه لا يؤاخَذ إن وقع منه تقصير.
ka lasli, moƴƴiniroowo teddungal on e yimɓe ɓen, o nanngitirtaake raɓɓindinagol.

• أن من نوى الخير، واقترن بنيته الجازمة سَعْيٌ فيما يقدر عليه، ثم لم يقدر- فإنه يُنَزَّل مَنْزِلة الفاعل له.
kala anniyiiɗo moƴƴere, nde jokkondiri e pellital annuyee e kon ko o hattani, hooti o ronki waawude ɗum, o yoɓitirte njoɓe golluɗo ɗum.

• الإسلام دين عدل ومنطق؛ لذلك أوجب العقوبة والمأثم على المنافقين المستأذنين وهم أغنياء ذوو قدرة على الجهاد بالمال والنفس.
Lislaamu ko diina nunɗuka e hakkille. Ko ɗum waɗi si ka waɗɗini lepte e bakkaatu e hoore naafiqiiɓe duŋinotooɓe ɓen, hara ko ɓe alɗuɓe, jogiiɓe feere jawdi e wonkii fii jihaadi.

يَعۡتَذِرُونَ إِلَيۡكُمۡ إِذَا رَجَعۡتُمۡ إِلَيۡهِمۡۚ قُل لَّا تَعۡتَذِرُواْ لَن نُّؤۡمِنَ لَكُمۡ قَدۡ نَبَّأَنَا ٱللَّهُ مِنۡ أَخۡبَارِكُمۡۚ وَسَيَرَى ٱللَّهُ عَمَلَكُمۡ وَرَسُولُهُۥ ثُمَّ تُرَدُّونَ إِلَىٰ عَٰلِمِ ٱلۡغَيۡبِ وَٱلشَّهَٰدَةِ فَيُنَبِّئُكُم بِمَا كُنتُمۡ تَعۡمَلُونَ
Naafiqiiɓe tultunooɓe ɓen ka jihaadi no ngantinora ngantooje lo'uɗe, tuma ɓe ruttitii e jihaadi ndin. Alla no tinndinira Annabaajo Makko on e gomɗimɓe ɓen jaabagol ɓe wonnde : "Wata on ngantinore penaale. Men goongintaa on e ko habroton men. Gomɗii Alla anndinii men goɗɗum e ko woni e pittaali mon. Arma Alla e Nulaaɗo Makko on yi'a si on tuubay, Alla jaɓana on tuubuubuyee, maa hara on luttay e naafiqaaku mon? Refti rutteɗon faade ka Alla On annduɗo kala huunde, O habra on kon ko laatinoɗon hiɗon golla, O yoɓita on ɗum. Awa yaccanee tuubugol ngol gollon golle-moƴƴe.
Arabic explanations of the Qur’an:
سَيَحۡلِفُونَ بِٱللَّهِ لَكُمۡ إِذَا ٱنقَلَبۡتُمۡ إِلَيۡهِمۡ لِتُعۡرِضُواْ عَنۡهُمۡۖ فَأَعۡرِضُواْ عَنۡهُمۡۖ إِنَّهُمۡ رِجۡسٞۖ وَمَأۡوَىٰهُمۡ جَهَنَّمُ جَزَآءَۢ بِمَا كَانُواْ يَكۡسِبُونَ
Ɓee lunndiiɓe, hiɓe fawii ka ɓe woondirana on Alla, onon gomɗimɓe ɓen, si on ruttitike e maɓɓe, fii fellintinangol on ngantooje maɓɓe mehreɗe ɗin, fii tun wata on feluɓe. Tertoreeɓe tertagol tikkere, taccon ɓe. Pellet, koɓe soɓirɓe nder. Jaaƴorde maɓɓe nden nde ɓe ñiiɓoyta on e mun, njobdi faggitanɗe maɓɓe ɗen immorde e naafiqaaku e bakkaatu, ko Jahannama.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَحۡلِفُونَ لَكُمۡ لِتَرۡضَوۡاْ عَنۡهُمۡۖ فَإِن تَرۡضَوۡاْ عَنۡهُمۡ فَإِنَّ ٱللَّهَ لَا يَرۡضَىٰ عَنِ ٱلۡقَوۡمِ ٱلۡفَٰسِقِينَ
Ɓee naafiqiiɓe tultuɓe hino woondirana on, onon ɓee gomɗimɓe, fii yo on wele ɓe, jaɓanon ɓe ngato. Wata on wele ɓe. Si on welaama ɓe, gomɗii on lunndike taguɗo On. Tawde Kanko O weletaake yimɓe yaltirɓe e ɗoftaare Makko nden keeferaaku e naafiqaaku. reentee, onon ɓee juulɓe, nde weleteɗon ko Alla welaaka.
Arabic explanations of the Qur’an:
ٱلۡأَعۡرَابُ أَشَدُّ كُفۡرٗا وَنِفَاقٗا وَأَجۡدَرُ أَلَّا يَعۡلَمُواْ حُدُودَ مَآ أَنزَلَ ٱللَّهُ عَلَىٰ رَسُولِهِۦۗ وَٱللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٞ
Yimɓe ledde ɓen, si ɓe yeddii ɓe naafoqinii, ɗum wonay ko ɓuri tiiɗude e keeferaaku woɗɓe goo jeyaaɓe e yimɓe saare. Ko naafiqaaku maɓɓe ngun kadi ɓuri mawnde, ko kamɓe kadi hannde e majjeede diina, ɓe ɓuri hanndude nde ɓe anndataa farillaaji e sunnaaji e doɓtanɗe ñaawooje ɗe Alla jippini e Nulaaɗo Makko on; tawde ko ɓe faaɗuɓe, ñaaɗuɓe, fanɗuɓe jillondiral.Alla ko Annduɗo fiyakuujimaɓɓe, hunnde suuɗaaki Mo e majji. Ñeeñuɗo e toppitagol Makko e sari'a Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمِنَ ٱلۡأَعۡرَابِ مَن يَتَّخِذُ مَا يُنفِقُ مَغۡرَمٗا وَيَتَرَبَّصُ بِكُمُ ٱلدَّوَآئِرَۚ عَلَيۡهِمۡ دَآئِرَةُ ٱلسَّوۡءِۗ وَٱللَّهُ سَمِيعٌ عَلِيمٞ
Hino jeyaa e yimɓe ladde naafiqiiɓe ɓen, on fiɓuɗo wonnde ko o wintotoo kon e jawle fii laawol Alla ngol, ko sooyo, sikkugol wonnde o heɓataa baraaji mun si o wintike, e wonnde o leptirtaake accugol ɗum. e ɗum, himo wintora yiingo e rentaade, o habbitoo nde bone yanata e mon onon gomɗimɓe ɓen, fii no o ɓoortoda e mooɗon. Ko woni tun, Alla waɗii yela maɓɓe bonɗo on nde jamaanu yiilotoo e gomɗimɓe ɓen yanu e maɓɓe kamɓe. Alla ko Nanoowo koɓe haalata, Annduɗo ko ɓe suuɗata.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمِنَ ٱلۡأَعۡرَابِ مَن يُؤۡمِنُ بِٱللَّهِ وَٱلۡيَوۡمِ ٱلۡأٓخِرِ وَيَتَّخِذُ مَا يُنفِقُ قُرُبَٰتٍ عِندَ ٱللَّهِ وَصَلَوَٰتِ ٱلرَّسُولِۚ أَلَآ إِنَّهَا قُرۡبَةٞ لَّهُمۡۚ سَيُدۡخِلُهُمُ ٱللَّهُ فِي رَحۡمَتِهِۦٓۚ إِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Hino jeyaa kadi e yimɓe ladde ɓen, on goomɗinɓe Alla, o gomɗina Ñalnde Darngal, o waɗa ko o wintotoo(nafqata) kon e jawle fii laawol Alla ngol, ɓaɗtorɗum ka Alla, e jokkorgal du'aa Nulaaɗo on mo jam e kisiyee woni e mun e insinaneede. Anndee pellet, ko o wintii kon fii laawol Alla e doomugol du'aa Nulaaɗo on, fow ko ɓaɗorɗi ka Alla. O tawoyay mbarjaari mun ndin ka Alla ko naatugol Aljanna wonndude e Yurmeende Alla yaajunde moftunde haforal Makko e Aljannaaji Makko. Pellet, Alla ko Haforanoowo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• ميدان العمل والتكاليف خير شاهد على إظهار كذب المنافقين من صدقهم.
Dingiral golle ɗen e waɗɗiiɗi ɗin woni ko senndata fenaande naafiqiiɓe ɓen e goonga kan.

• أهل البادية إن كفروا فهم أشد كفرًا ونفاقًا من أهل الحضر؛ لتأثير البيئة.
Si yimɓe ladde ɓen yeddii, ko ɗum ɓuri tiiɗude e keeferaaku maa naafiqaaku yimɓe saare ɓen, sabu battingol nokku on.

• الحض على النفقة في سبيل الله مع إخلاص النية، وعظم أجر من فعل ذلك.
Aayeeje ɗen rerɗinii e wintagol nafqa fii laawol Alla ngol, wonnde e laɓɓingol Annuyee e wonnde baraaji golluɗo ɗum hino mawni.

• فضيلة العلم، وأن فاقده أقرب إلى الخطأ.
Ɗe ɓannginii kadi ɓural ganndal, ɗe holli wonnde waasuɗo ganndal buri badaade e palje.

وَٱلسَّٰبِقُونَ ٱلۡأَوَّلُونَ مِنَ ٱلۡمُهَٰجِرِينَ وَٱلۡأَنصَارِ وَٱلَّذِينَ ٱتَّبَعُوهُم بِإِحۡسَٰنٖ رَّضِيَ ٱللَّهُ عَنۡهُمۡ وَرَضُواْ عَنۡهُ وَأَعَدَّ لَهُمۡ جَنَّٰتٖ تَجۡرِي تَحۡتَهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ خَٰلِدِينَ فِيهَآ أَبَدٗاۚ ذَٰلِكَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ
Ɓen yaccinooɓe adii e gomɗinal, immorde e feruɓe ɓen acciti galleeji mun e leyɗe mun fii Alla, e ɓen weernuɓe wallunooɓe Annabiijo Makko on(yo o his), e ɓen jokkitirɓe ɓen ɗon feruɓe e weernuɓe adinooɓe e gomɗinal no moƴƴiri, fiɓnde e konngol e kuugal, Alla welaama ɓe, O jaɓaniiɓe ɗoftaare maɓɓe nden, kamɓe kadi ɓe welaama Mo ko O yeɗiri ɓe kon mbarjaari Makko mawndi ndin. O Maranii ɓe Aljannaaji ɗi canɗi ilata senngo ley kuɓeeje majji, ko ɓe duumotooɓe nder ton poomaa. Ko ndin njoɓdi ɗon woni malal mawnungal ngal.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمِمَّنۡ حَوۡلَكُم مِّنَ ٱلۡأَعۡرَابِ مُنَٰفِقُونَۖ وَمِنۡ أَهۡلِ ٱلۡمَدِينَةِ مَرَدُواْ عَلَى ٱلنِّفَاقِ لَا تَعۡلَمُهُمۡۖ نَحۡنُ نَعۡلَمُهُمۡۚ سَنُعَذِّبُهُم مَّرَّتَيۡنِ ثُمَّ يُرَدُّونَ إِلَىٰ عَذَابٍ عَظِيمٖ
Hino e ɓen wonɓe sera saare Madiina nden, jeyaaɓe e yimɓe ladde ɓen, naafiqiiɓe, hino e yimɓe Madiina ɓen kadi naafiqiiɓe ñiiɓuɓe tabiti e naafiqaaku. An Nulaaɗo, a anndaa ɓen, ko Alla woni ko anndi ɓe. Meɗen fawii leptugol ɓe laaɓi ɗiɗi : laawol ka aduna, ɗum wona huncugol naafiqaaku maɓɓe wara ɓe daha, laawol ngola woni ka laakara, gila ga lepte qabri, refti ɓe ruttoyee Ñalnde Darngal faade e lepte mawɗe ka koose Yiite.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَءَاخَرُونَ ٱعۡتَرَفُواْ بِذُنُوبِهِمۡ خَلَطُواْ عَمَلٗا صَٰلِحٗا وَءَاخَرَ سَيِّئًا عَسَى ٱللَّهُ أَن يَتُوبَ عَلَيۡهِمۡۚ إِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٌ
Hino e yimɓe Madiina ɓen, woɗɓe goo luultindnoo- ɓe ka hare ko aldaa e nganto, ɓe qirritii wonnde ɓe alaano nganto, e wonnde ɓe addaana ngantiooji penaale. Ɓe jilli golle maɓɓe moƴƴe ɗen e dewal Alla ngal, nagnnito e sari'a Makko on, e tiiɗnorgol jihaadi fii laawol Makko ngol, golle bonɗe. Hiɓe tijjii nde Alla jaɓanta ɓe tuubuubuyee, O yawtana ɓe. Pellet, Alla ko Haforanoowo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
خُذۡ مِنۡ أَمۡوَٰلِهِمۡ صَدَقَةٗ تُطَهِّرُهُمۡ وَتُزَكِّيهِم بِهَا وَصَلِّ عَلَيۡهِمۡۖ إِنَّ صَلَوٰتَكَ سَكَنٞ لَّهُمۡۗ وَٱللَّهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ
Ƴettu, an Nulaaɗo, e jawle maɓɓe ɗen zakka, laɓɓiniraaɓe mo e tuundi gedde e bakkaatu, lootiranaa ɓe ɗum moƴƴi maɓɓe. Du'anoɗaa ɓe ɓaawo a ƴettude ɗum. Pellet, du'aa maa on ko yurmeende e deeƴere wonannde ɓe. Alla ko Nanoowo du'aa maa on, Annduɗo golle maɓɓe e annuyeeji maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَلَمۡ يَعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ هُوَ يَقۡبَلُ ٱلتَّوۡبَةَ عَنۡ عِبَادِهِۦ وَيَأۡخُذُ ٱلصَّدَقَٰتِ وَأَنَّ ٱللَّهَ هُوَ ٱلتَّوَّابُ ٱلرَّحِيمُ
Yo ɓee tultulɓe ka jihaadi e ɓen tuubanooɓe Alla anndu, wonnde Alla jaɓanay jeyaaɓe Makko ɓen ruttotooɓe e Makko tuubuubuyee, e wonnde O jaɓay sadakkuuji ɗine hoore ko O yondiniiɗo e majji, O yoɓa sakkiiɗo on e sadaka makko on, e wonnde Kanko Seniiɗo on, ko O Jaɓanoowo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَقُلِ ٱعۡمَلُواْ فَسَيَرَى ٱللَّهُ عَمَلَكُمۡ وَرَسُولُهُۥ وَٱلۡمُؤۡمِنُونَۖ وَسَتُرَدُّونَ إِلَىٰ عَٰلِمِ ٱلۡغَيۡبِ وَٱلشَّهَٰدَةِ فَيُنَبِّئُكُم بِمَا كُنتُمۡ تَعۡمَلُونَ
An Nulaaɗo, maakan ɓee lutndiunooɓe ka jihaadi e ɓen tuubuɓe ruttitii e junuubi mun : "Heɓɓitanee lor ko faatarii mon ko mon, laɓɓinanon Alla golle mon, gollon ko welata Mo. Arma Alla e Nulaaɗo Makko on e gomɗimɓe ɓen yi'a golle mon ɗen. Aray ka ruttiteɗon Ñalnde darngal ka Joomi mon On annduɗo kala huunde, himo anndi ko suuɗoton e ko feññinton.O humpitoyay on ko gollaynoɗon aduna, O yoɓita on ɗum".
Arabic explanations of the Qur’an:
وَءَاخَرُونَ مُرۡجَوۡنَ لِأَمۡرِ ٱللَّهِ إِمَّا يُعَذِّبُهُمۡ وَإِمَّا يَتُوبُ عَلَيۡهِمۡۗ وَٱللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٞ
Hino e tultunooɓe hare Tabuuka nden, yimɓe goo ɓe alaano nganto. Ɓen ɗon ko nennanaaɓe e muyɗe Alla e hikma Makko, O ñaawiray fii maɓɓe no O Muuyiri : immaa O lepta ɓe si ɓe tuubanaali Mo, maa O jaɓana ɓe tuubuubuyee si ɓe tuubii. Alla ko Annduɗo hannduɓe e lepte Makko ɗen, e ɓen hannduɓe e yaafuyee Makko. Ñeeñuɗo e sariya Makko e toppitagol Makko. Ɓen lunndinoo- ɓe ɓaawo nganto ko : Maraarah ibn ar-Rabi’, Ka’b ibn Maalik e Hilaal ibn `Umayyah.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• فضل المسارعة إلى الإيمان، والهجرة في سبيل الله، ونصرة الدين، واتباع طريق السلف الصالح.
Hino jeyaa e ɓural, yaccagol e gomɗinal, e ferugol fii laawol Alla, e wallugol diina e jokkugol adinooɓe moƴƴuɓe.

• استئثار الله عز وجل بعلم الغيب، فلا يعلم أحد ما في القلوب إلا الله.
Ko Alla tun woni annduɗo ganndal wirningal. Hay gooto anndaa ko woni e ɓerɗe si wanaa Alla.

• الرجاء لأهل المعاصي من المؤمنين بتوبة الله عليهم ومغفرته لهم إن تابوا وأصلحوا عملهم.
Hino jortanaa gomɗimɓe faggitotooɓe geddi ɓen jaɓaneede ɓe tuubuubuyee ka Alla, e haforaneede ɓe si ɓe tuubii ɓe moƴƴinii golle maɓɓe ɗen.

• وجوب الزكاة وبيان فضلها وأثرها في تنمية المال وتطهير النفوس من البخل وغيره من الآفات.
Asakal ko waɗɗii ɗum, Aayeeje ɗen ɓannginii ɓure mun e battane mun, wonnde ɓamtay fii jawdi, laɓɓina wonkiiji ɗin e nguddam(nayre) ekn.

وَٱلَّذِينَ ٱتَّخَذُواْ مَسۡجِدٗا ضِرَارٗا وَكُفۡرٗا وَتَفۡرِيقَۢا بَيۡنَ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ وَإِرۡصَادٗا لِّمَنۡ حَارَبَ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥ مِن قَبۡلُۚ وَلَيَحۡلِفُنَّ إِنۡ أَرَدۡنَآ إِلَّا ٱلۡحُسۡنَىٰۖ وَٱللَّهُ يَشۡهَدُ إِنَّهُمۡ لَكَٰذِبُونَ
Hino jeyaa e naafiqiiɓe ɓen kadi, ɓen diidirɓe juulirde ko woori ɗoftaare Alla. Toode ko lorriɗum juulɓe ɓen, e feññinirɗum keeferaaku nde ɓe semmbina naafiqi'en, e senndindirgol hakkunde gomɗimɓe ɓen, e hebilorɗum on haɓuɗo Alla e Nulaaɗo Makko ɗon ko adii diidugol juulirde nden. Pellet, ɓee naafiqiiɓe woondiranay on wonnde : "Men faandoraaki si wanaa moƴƴagol e juulɓe ɓen!" Alla no seeditoo wonnde ko ɓe fenooɓe e kon ko ɓe nodditorta.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَا تَقُمۡ فِيهِ أَبَدٗاۚ لَّمَسۡجِدٌ أُسِّسَ عَلَى ٱلتَّقۡوَىٰ مِنۡ أَوَّلِ يَوۡمٍ أَحَقُّ أَن تَقُومَ فِيهِۚ فِيهِ رِجَالٞ يُحِبُّونَ أَن يَتَطَهَّرُواْۚ وَٱللَّهُ يُحِبُّ ٱلۡمُطَّهِّرِينَ
Sifa ndee juulirde ɗoo, an Nulaaɗo, wata a nooto noddaandu naafi'en fii juulugol e mayre. Tawde ko juulirde Qubaa` nden didiranoonde ka arannde e kulol Alla, ɓuri hanndude nde juulataa e mun diini ndee mahiraande keeferaaku. Hino ka juulirde Qubaa`, worɓe yiɗuɓe nde ɓe laɓɓinorta tayreeji e sobeeji ɗin ndiyam, ɓe laɓɓinora geddi ɗin tuubugol insinoo. Alla no yiɗi laɓɓtooɓe ɓen e tayre, e soɓe e junuubi.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَفَمَنۡ أَسَّسَ بُنۡيَٰنَهُۥ عَلَىٰ تَقۡوَىٰ مِنَ ٱللَّهِ وَرِضۡوَٰنٍ خَيۡرٌ أَم مَّنۡ أَسَّسَ بُنۡيَٰنَهُۥ عَلَىٰ شَفَا جُرُفٍ هَارٖ فَٱنۡهَارَ بِهِۦ فِي نَارِ جَهَنَّمَۗ وَٱللَّهُ لَا يَهۡدِي ٱلۡقَوۡمَ ٱلظَّٰلِمِينَ
Hara on didirɗo maadi mun ndin kulol Alla, e ñemtingol yamaruyee Makko, woɗɗitoo haɗaaɗi Makko, e yarluyee Alla e hebbinorgol golle ɗoftaare, fotay e on didirɗo juulirde mun nden seerndugol juulɓe ɓen, semmbina naafiqiiɓe ɓen, senndindra hakkunde gomɗimɓe ɓen?! Ɓen ɗiɗo fotataa limoore. Arano on, didannde makko ndin, ko tiiɗundi, fotondirndi, o hulaa ka ndi yirbii. Oya kan, didannde makko nden no wa'i wa diiduɗo sera ngayka yirbuka, nde yirba nde yana, o yirbida e didannde makko nden ka Yiite Jahannama. Alla hawrindintaa yimɓe tooñirooɓe keeferaaku e naafiqaaku ɓen ekn e peewal.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَا يَزَالُ بُنۡيَٰنُهُمُ ٱلَّذِي بَنَوۡاْ رِيبَةٗ فِي قُلُوبِهِمۡ إِلَّآ أَن تَقَطَّعَ قُلُوبُهُمۡۗ وَٱللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٌ
Nde njuulirde maɓɓe nde ɓe mahi, nde seerata ko nde lorra sikke e naafiqaaku tutaangu ka ɓerɗe maɓɓe haa ɗen ɓerɗe taƴira maayde maa wariree- de kaafa. Alla ko Annduɗp golle jeyaaɓe Makko ɓen, Ñeeñuɗo e ko O ñaawata kon immorde e njoɓdi golle moƴƴe maa bonɗe.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ إِنَّ ٱللَّهَ ٱشۡتَرَىٰ مِنَ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ أَنفُسَهُمۡ وَأَمۡوَٰلَهُم بِأَنَّ لَهُمُ ٱلۡجَنَّةَۚ يُقَٰتِلُونَ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ فَيَقۡتُلُونَ وَيُقۡتَلُونَۖ وَعۡدًا عَلَيۡهِ حَقّٗا فِي ٱلتَّوۡرَىٰةِ وَٱلۡإِنجِيلِ وَٱلۡقُرۡءَانِۚ وَمَنۡ أَوۡفَىٰ بِعَهۡدِهِۦ مِنَ ٱللَّهِۚ فَٱسۡتَبۡشِرُواْ بِبَيۡعِكُمُ ٱلَّذِي بَايَعۡتُم بِهِۦۚ وَذَٰلِكَ هُوَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ
Pellet, Alla Seniiɗo on sooditirii e gomɗimɓe ɓen wonkiiji maɓɓe ɗin, ɗum e wonnde ko Kanko jeyi, coggu Aljanna. Hiɓe haɓira fii no Konngol Alla ngol ɓamtora, ɓe wara heeferɓe ɓen, ɓen kadi wara ɓe. Alla fodii nden fodoore goonga ka Tawreeta, Deftere Muusaa nden, e ka Linjiila, Deftere Iisaa nden (yo ɓe his), e ka Alqur'aanaare, Deftere Muhammadu nden (yo o his). Alaa hunnuɗo ahdi mun ɓuri Alla Seniiɗo On. Wewliree, onon muumini'en, ngeygu mon ngu yeeyoduɗon ngun e Alla. Gomɗii on dañii geɓal mawnungal. Ko ngun njeeygu woni malal mawnungal ngal.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• محبة الله ثابتة للمتطهرين من الأنجاس البدنية والروحية.
Giggol Alla ngol no tabiti wonande laɓɓintooɓe ɓen e soɓe ɓanndu e ruuhu.

• لا يستوي من عمل عملًا قصد به وجه الله؛ فهذا العمل هو الذي سيبقى ويسعد به صاحبه، مع من قصد بعمله نصرة الكفر ومحاربة المسلمين؛ وهذا العمل هو الذي سيفنى ويشقى به صاحبه.
Golluɗo golle moƴƴe faandori ɗe fii Alla, on fotataa e on faandoriiɗo golle mun ɗen wallitagol heeferɓe ɓen haɓa juulɓe ɓen. Arano on, ko golle on ɗon ɗen heddotoo, ɗe wona sabu jom majje malee. Oya on kan, golle makko ngam wallude keefeeru e lorde juulɗo ɗen lannay, jom majje hiitee.

• مشروعية الجهاد والحض عليه كانت في الأديان التي قبل الإسلام أيضًا.
Jihaadi ko sar'inaaɗum, rerɗinaa gila e diinaaji adinooɗi lislaamu ɗin.

• كل حالة يحصل بها التفريق بين المؤمنين فإنها من المعاصي التي يتعين تركها وإزالتها، كما أن كل حالة يحصل بها جمع المؤمنين وائتلافهم يتعين اتباعها والأمر بها والحث عليها.
Kala ko senndata hakkunde gomɗimɓe ɓen, ɗum ko e geddi fotɗi tertagol accee jeyaa. Ko wano non kadi mooɓitugol gomɗimɓe ɓen, woowindira hakkunde maɓɓe, hino waɗɗii jokkugol yamira ɗum rerɗina e muuɗum.

ٱلتَّٰٓئِبُونَ ٱلۡعَٰبِدُونَ ٱلۡحَٰمِدُونَ ٱلسَّٰٓئِحُونَ ٱلرَّٰكِعُونَ ٱلسَّٰجِدُونَ ٱلۡأٓمِرُونَ بِٱلۡمَعۡرُوفِ وَٱلنَّاهُونَ عَنِ ٱلۡمُنكَرِ وَٱلۡحَٰفِظُونَ لِحُدُودِ ٱللَّهِۗ وَبَشِّرِ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ
Ɓen dañuɓe ndin njoɓdi, ko ɓen tertiiɓe kon tikkinta Alla, ɓe jokki kon ko O welaa O yiɗi, jebbilorayɓe yankinanagol Alla, ɓe tiiɗnii e ɗoftaare Makko. Ɓen yettooɓe Joomi maɓɓe e fyaaku kala, hoorooɓee, juulooɓe, yamirooɓe ko Alla e Nulaaɗo Makko yamiridi, haɗooɓe ko Alla e Nulaaɗo Makko on haɗidi, reenoriiɓe jokkugol yamiraaje Alla ɗen, woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin. An Nulaaɗo, humpitu ɓee gomɗimɓe siforiiɓe ɗii sifaaji, ko welwlinta ɓe aduna e laakara.
Arabic explanations of the Qur’an:
مَا كَانَ لِلنَّبِيِّ وَٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَن يَسۡتَغۡفِرُواْ لِلۡمُشۡرِكِينَ وَلَوۡ كَانُوٓاْ أُوْلِي قُرۡبَىٰ مِنۢ بَعۡدِ مَا تَبَيَّنَ لَهُمۡ أَنَّهُمۡ أَصۡحَٰبُ ٱلۡجَحِيمِ
Haananaa Annabiijo on wanaa kadi gomɗimɓe ɓen nde ɓe ɗaɓɓanta sirkooɓ ɓen yaafuyee, hay si tawii non ko enɗamɓe maɓɓe, ɓaawo nde feeñani ɓe wonnde ɓen ko yimɓe Yiite, ko ɓe maayidi kon e sirku.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمَا كَانَ ٱسۡتِغۡفَارُ إِبۡرَٰهِيمَ لِأَبِيهِ إِلَّا عَن مَّوۡعِدَةٖ وَعَدَهَآ إِيَّاهُ فَلَمَّا تَبَيَّنَ لَهُۥٓ أَنَّهُۥ عَدُوّٞ لِّلَّهِ تَبَرَّأَ مِنۡهُۚ إِنَّ إِبۡرَٰهِيمَ لَأَوَّٰهٌ حَلِيمٞ
Ko Ibraahiima ɗaɓɓirannoo ben mun kon yaafuyee wonaa si wanaa fii ko fodoore nde o fodondirnoo e makko, jortagol yo o silmu. Nde ɓanngannoo Ibraahiima wonnde ben makko ko gaño Alla, tawde laaɓal reedu nafataa mo, maa hara o anndirii wahayu on wonnde on maayiday e keeferaaku, o hisnii e mum, insinangol mo ngol ko e makko tun iwrunoo, ɗum wanaa lunndagol ñaawoore Alla wahayinaande e makko. Pellet, Ibraahiima (yo o his), ko ɗuuɗuɗo yankinanagol Alla, ɗuuɗuɗo laaɓal reedu e yawtangol yimɓe makko tooñooɓe ɓen.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَمَا كَانَ ٱللَّهُ لِيُضِلَّ قَوۡمَۢا بَعۡدَ إِذۡ هَدَىٰهُمۡ حَتَّىٰ يُبَيِّنَ لَهُم مَّا يَتَّقُونَۚ إِنَّ ٱللَّهَ بِكُلِّ شَيۡءٍ عَلِيمٌ
Alla wonah ñawoowo yimɓe e majjere ɓaawo nde O hawriniɓe e peewal, haa O ɓannginana ɓe harmuɗi haanaaɗi renteede ɗin. Si tawii non ɓe arii e faggitagol ɗin harmuɗi ɓannginaaɗi, O ñaawitiray ɓe majjere. Pellet, Alla ko Annduɗo kala huunde, huunde suuɗaaki Mo. Gomɗii O Anndinii on ko on anndaano.
Arabic explanations of the Qur’an:
إِنَّ ٱللَّهَ لَهُۥ مُلۡكُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۖ يُحۡيِۦ وَيُمِيتُۚ وَمَا لَكُم مِّن دُونِ ٱللَّهِ مِن وَلِيّٖ وَلَا نَصِيرٖ
Pellet, ko Alla woodani laamu kammuuli ɗin e leydi ndin. Kafidiiɗo alanaa Mo e ɗum. Huunde suuɗaaki Mo e ɗin ɗiɗi. Himo wuurna ko O yiɗi wuurnugol, O wara ko O yiɗi warugol. Alanaa on, onon yimɓe ɓen, ko woori Alla, immorde e giɗo firlittooɗo e fiyakuuji mon, wanaa ballo duñanoowo on bone, wallitoo on e ayɓe mo'on.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَّقَد تَّابَ ٱللَّهُ عَلَى ٱلنَّبِيِّ وَٱلۡمُهَٰجِرِينَ وَٱلۡأَنصَارِ ٱلَّذِينَ ٱتَّبَعُوهُ فِي سَاعَةِ ٱلۡعُسۡرَةِ مِنۢ بَعۡدِ مَا كَادَ يَزِيغُ قُلُوبُ فَرِيقٖ مِّنۡهُمۡ ثُمَّ تَابَ عَلَيۡهِمۡۚ إِنَّهُۥ بِهِمۡ رَءُوفٞ رَّحِيمٞ
Gomɗii Alla jaɓanii Annabiijo Makko on Muhammadu (yo o his) tuubuubuyee, tuma nde O sakkitnoo naafiqiiɓe ɓen tultugol ka hare tabuuka. o jaɓani kadi feruɓe ɓen, e walluɓe-weerni ɓen ɓe tultaano tuubuubuyee, ɓen jokkunooɓe Annabiijo on ka hare Tabuuka, fewndo nguleendi, e anngal njooɓa e tiiɗere ayɓe. Fewndo ka ɓerɗe woɗɓe e maɓɓe eɓɓunoo himmirde tertagol hare nden, sabu ko nde tiiɗi kon. Refti Alla hawrindini ɓe e tabital yaha ka hare, O jaɓani ɓe tuubuubuyee. Pellet, Kanko Seniiɗo On, ko O yaafotooɗo ɓe, Hinnotooɗo ɓe. Hino jeyaa e ko O yurmertee ɓe, hawrindingol ɓe e tuubugol jaɓanee.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• بطلان الاحتجاج على جواز الاستغفار للمشركين بفعل إبراهيم عليه السلام.
Aayeeje ɗen bonnitii hunninorgol dagaade insinanagol sirkooɓe sabu golle Annabi Ibraahiima ɗen.

• أن الذنوب والمعاصي هي سبب المصائب والخذلان وعدم التوفيق.
Wonnde ko juniibi e geddi wonata sabu saɗteende, e koyeera e anngal hawrindineede e peewal.

• أن الله هو مالك الملك، وهو ولينا، ولا ولي ولا نصير لنا من دونه.
Wonnde ko Alla woni Jeyɗo laamu ngun, ko Kanko woni giɗo men. Giɗo goo maa ballo gaanin Makko alanaa'en.

• بيان فضل أصحاب النبي صلى الله عليه وسلم على سائر الناس.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini ɓural sahaabaaɓe Annabiijo on (yo o his) e hoore yimɓe ɓen.

وَعَلَى ٱلثَّلَٰثَةِ ٱلَّذِينَ خُلِّفُواْ حَتَّىٰٓ إِذَا ضَاقَتۡ عَلَيۡهِمُ ٱلۡأَرۡضُ بِمَا رَحُبَتۡ وَضَاقَتۡ عَلَيۡهِمۡ أَنفُسُهُمۡ وَظَنُّوٓاْ أَن لَّا مَلۡجَأَ مِنَ ٱللَّهِ إِلَّآ إِلَيۡهِ ثُمَّ تَابَ عَلَيۡهِمۡ لِيَتُوبُوٓاْۚ إِنَّ ٱللَّهَ هُوَ ٱلتَّوَّابُ ٱلرَّحِيمُ
Gomɗii Alla jaɓanii tatooɓe ɓen tuubuubuyee, ɓen woni : Ka’b ibn Maalik, Maraarah ibn ar-Rabii’ e Hilaal ibn `Umayyah, ɓen leelnanooɓe jaɓaneede tuubuubuyee maɓɓe, ɓaawo nde ɓe lunndinoo yaltidugol e Nulaaɗo Alla on (yo o his) Tabuuka. Annabiijo on yamiri taƴagol ɓe, ɓe sunii ko ɓe aani fii ɗum haa leydi ndin yaajude faaɗani ɓe, ɓerɗe maɓɓe ɗen ɓittorii nden taƴeede, ɓe felliti wonnde moorgal woo alanaa ɓe si wanaa faade ka Alla tun. Alla yurmooɓe hawrindingol ɓe e tuubuubuuyee, refti O jaɓani ɓe tuubuubuyee. Pellet, ko Kanko woni jaɓanoowo jeyaaɓe Makko ɓen tuubuubuyee, Hinnotooɗo ɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ ٱتَّقُواْ ٱللَّهَ وَكُونُواْ مَعَ ٱلصَّٰدِقِينَ
Ko onon yo gomɗimɓe Alla e Nulaaɗo Makko on, ɓe gollitiri sari'a Makko on! Huliree Alla ɗoftagol yamirooje Makko, woɗɗitoo haɗaaɗi Makko, laatodon e goonguɓe liimanaaku ɓe ka konngol e ka kuugal. Ko goonga kan tun daɗndata on.
Arabic explanations of the Qur’an:
مَا كَانَ لِأَهۡلِ ٱلۡمَدِينَةِ وَمَنۡ حَوۡلَهُم مِّنَ ٱلۡأَعۡرَابِ أَن يَتَخَلَّفُواْ عَن رَّسُولِ ٱللَّهِ وَلَا يَرۡغَبُواْ بِأَنفُسِهِمۡ عَن نَّفۡسِهِۦۚ ذَٰلِكَ بِأَنَّهُمۡ لَا يُصِيبُهُمۡ ظَمَأٞ وَلَا نَصَبٞ وَلَا مَخۡمَصَةٞ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ وَلَا يَطَـُٔونَ مَوۡطِئٗا يَغِيظُ ٱلۡكُفَّارَ وَلَا يَنَالُونَ مِنۡ عَدُوّٖ نَّيۡلًا إِلَّا كُتِبَ لَهُم بِهِۦ عَمَلٞ صَٰلِحٌۚ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُضِيعُ أَجۡرَ ٱلۡمُحۡسِنِينَ
Haananaa yimɓe Madiina ɓen, wanaa kadi ɓen wonɓe takko maɓɓe immorde e hoɗuɓe ladde ɓen, nde ɓe luttitata ɓaawo Nulaaɗo on (yo o his) si o yaltanii hoore-makko jihaadi. Haananaa ɓe kadi nde ɓe ɓurnata ko'e maɓɓe e Nulaaɗo on. Ko waɗɗii ɓe, ko nde ɓe funsira wonkiiji maɓɓe diini habbitagol nde Nulaaɗo on hikkotoo yeeso. Ɗum le, ko tawde ɗonka heɓataa ɓe, wanaa ronkere, wanaa kadi heege fii laawol Alla ngol, ɓe tippataa e nokku mo heeferɓe ɓen tikkiranta ɓe, ɓe hawrataa e gaño warugol maa dahugol, konhoyri maa poolal, si wanaa Alla winndiranay ɓe ɗum gollal moƴƴal ngal O jaɓanta ɓe. Pellet, Alla yeeɓataako njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen, si ko woni, O timminayɓe ɗum no timmiri, O ɓeydanaɓe hoore ɗon.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَلَا يُنفِقُونَ نَفَقَةٗ صَغِيرَةٗ وَلَا كَبِيرَةٗ وَلَا يَقۡطَعُونَ وَادِيًا إِلَّا كُتِبَ لَهُمۡ لِيَجۡزِيَهُمُ ٱللَّهُ أَحۡسَنَ مَا كَانُواْ يَعۡمَلُونَ
Ɓe funsirtaa(tottirtah) jawdi, ɗuuɗi fanɗi, ɓe lummbataa caatngol, si wana ɓe winndantekon ko ɓe funsi e ko ɓe setii, fii yo Alla warjo ɓe. O yeɗoya ɓe ka laakara njoɓdi ɓurndi mawnude ko ɓe gollaynoo kon.
Arabic explanations of the Qur’an:
۞ وَمَا كَانَ ٱلۡمُؤۡمِنُونَ لِيَنفِرُواْ كَآفَّةٗۚ فَلَوۡلَا نَفَرَ مِن كُلِّ فِرۡقَةٖ مِّنۡهُمۡ طَآئِفَةٞ لِّيَتَفَقَّهُواْ فِي ٱلدِّينِ وَلِيُنذِرُواْ قَوۡمَهُمۡ إِذَا رَجَعُوٓاْ إِلَيۡهِمۡ لَعَلَّهُمۡ يَحۡذَرُونَ
Haananaa gomɗimɓe nde yalta hare ɓe fow maɓɓe wata ayɓe ɓen gaynuɓe. Ko haɗno fedde e maɓɓe yaltana jihaadi ndin, fedde goo heddoo ko ɗowta Nulaaɗo on (yo o his), ɓe faaminoo e diina kan kon ko ɓe nanirta Nulaaɗo on immorde e Alqur'aana e ñaawooje sari'a, ɓe jertinoya ɗum yimɓe maɓɓe ɓen si ɓe ruttike e maɓɓe, jortagol nde ɓen rentotoo e lepte Alla ɗen, ɓe ɗoftoo yamirooje makko ɗen, ɓe woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin. Ɗee Aayeeje ko fii coggal ngal Nulaaɗo on imminaynoo ka seraari,(koninkooɓe) suɓanoo ngal fedde e maɓɓe.
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• وجوب تقوى الله والصدق وأنهما سبب للنجاة من الهلاك.
Hino waɗɗi hulgol Alla e goongududee . Ko ɗin ɗiɗi ko daɗndata e ko halkta.

• عظم فضل النفقة في سبيل الله.
Wintagol(nafqugol fii laawol Alla ngol ko bural mawnngal.

• وجوب التفقُّه في الدين مثله مثل الجهاد، وأنه لا قيام للدين إلا بهما معًا.
Hino waɗɗii faaminagol ka diina wano jihaadi waɗɗori. Diina kan ko ɗin ɗiɗi daroto.

يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ قَٰتِلُواْ ٱلَّذِينَ يَلُونَكُم مِّنَ ٱلۡكُفَّارِ وَلۡيَجِدُواْ فِيكُمۡ غِلۡظَةٗۚ وَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ مَعَ ٱلۡمُتَّقِينَ
Allaahu on yamirii gomɗimɓe ɓen haɓugol heeferɓe ɓen sabu koɓe sabimbinta kon bonande e gomɗimɓe ɓen tawde hiɓe ɓadondiri. O yamiri ɓe kadi feññingol doole e tiiɗere fii hulɓingol ɓeya sabu bone maɓɓe. Alla ko wonndirɗo e gomɗumɓe ɓen ballal e faabo Makko.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِذَا مَآ أُنزِلَتۡ سُورَةٞ فَمِنۡهُم مَّن يَقُولُ أَيُّكُمۡ زَادَتۡهُ هَٰذِهِۦٓ إِيمَٰنٗاۚ فَأَمَّا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ فَزَادَتۡهُمۡ إِيمَٰنٗا وَهُمۡ يَسۡتَبۡشِرُونَ
Si Alla jippinii cortewol e Nulaaɗo Makko on Muhammadu (yo o his), hino e naafiqiiɓe ɓen on lanndorayɗo jalkitugol o wi'a : "Ko hommbo e mooɗon woni ko ngol cortewol jippiingol e Muhammadu ɓeydi gomɗinal?" Ammaa ɓen gomɗimɓe Alla ɓe goongini Nulaaɗo Makko on, gomɗii jippagol ngol cortewol ɓeydii ɓe gomɗinal e hoore gomɗinal maɓɓe adinoo ngal, e hoore ko ɓe weltoriiɓe ko wahyu on jippini kon tawde nafa maɓɓe aduna e laakara no e mun.
Arabic explanations of the Qur’an:
وَأَمَّا ٱلَّذِينَ فِي قُلُوبِهِم مَّرَضٞ فَزَادَتۡهُمۡ رِجۡسًا إِلَىٰ رِجۡسِهِمۡ وَمَاتُواْ وَهُمۡ كَٰفِرُونَ
Ammaa non naafiqiiɓe ɓen, ko Alqur'aana jippoda-ta kon e ñaawooje maa fillayee, ɗum ko ñawu e soɓe ɓeydata ɓe sabu ko ɓe fenni ko jippini kon. Ñawu ɓerɗe maɓɓe ɗen ɓeydora jippagol Alkuran tawde tuma kala goɗɗum jippii, ɓe wullitoto ɗum, ɓe maayidiri non e keeferaaku.
Arabic explanations of the Qur’an:
أَوَلَا يَرَوۡنَ أَنَّهُمۡ يُفۡتَنُونَ فِي كُلِّ عَامٖ مَّرَّةً أَوۡ مَرَّتَيۡنِ ثُمَّ لَا يَتُوبُونَ وَلَا هُمۡ يَذَّكَّرُونَ
E ɓee naafiqiiɓe yi'aali ɓe waajitora ko Alla jarribori ɓe kon huncugol fiyaaku maɓɓe wirta naafiqaaku maɓɓe hitaande kala laawol maa laaɓi ɗiɗi? Refti hoore ko ɓe anndi kon ɗum ko Alla waɗi, ɓe tuubatantaa Mo e keeferaaku maɓɓe ngun, wanaa kamɓe kadi woni ɓoorotooɓe e naafiqaaku maɓɓe, wanaa kadi ɓe waajitorayɓe kon ko yani e maɓɓe ɓe anndi ɗum ko immorde ka Alla!
Arabic explanations of the Qur’an:
وَإِذَا مَآ أُنزِلَتۡ سُورَةٞ نَّظَرَ بَعۡضُهُمۡ إِلَىٰ بَعۡضٍ هَلۡ يَرَىٰكُم مِّنۡ أَحَدٖ ثُمَّ ٱنصَرَفُواْۚ صَرَفَ ٱللَّهُ قُلُوبَهُم بِأَنَّهُمۡ قَوۡمٞ لَّا يَفۡقَهُونَ
Si tawii Alla jippinii cortewol e Nulaaɗo Makko on (yo o his),jantiingol fiyaakuuji naafiquiiɓe ɓen, woɗɓe e maɓɓe ndaara woɗɓe,ɓe wi'a : "Hara goɗɗo no renti on?" Si goɗɗo yi'aali ɓe,ɓe hibbito e jonnde nden. Anndee Alla surii ɓerɗe maɓɓe ɗen gaay e peewal e moƴƴere,O hoyniiɓe tawde ko ɓe yimɓe ɓe faamataa.
Arabic explanations of the Qur’an:
لَقَدۡ جَآءَكُمۡ رَسُولٞ مِّنۡ أَنفُسِكُمۡ عَزِيزٌ عَلَيۡهِ مَا عَنِتُّمۡ حَرِيصٌ عَلَيۡكُم بِٱلۡمُؤۡمِنِينَ رَءُوفٞ رَّحِيمٞ
Gomɗii arii e mooɗon, onon Aarabu'en, Nulaaɗo jeyaaɗo e mooɗon. Ko Aarabeejo wano mon. Hino saɗta e makko ko saɗtata e mooɗon, tiiɗuɗo rerɗugol fewnugol on toppitoo fii mon. Kanko ko o heeroranɗo gomɗimɓe ɓen neweende e yurmee- ɗuuɗuɗi.
Arabic explanations of the Qur’an:
فَإِن تَوَلَّوۡاْ فَقُلۡ حَسۡبِيَ ٱللَّهُ لَآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَۖ عَلَيۡهِ تَوَكَّلۡتُۖ وَهُوَ رَبُّ ٱلۡعَرۡشِ ٱلۡعَظِيمِ
Si ɓe huccii ma ɓe gomɗinaali ma, maakan ɓe an Nulaaɗo: "Alla on Mo reweteeɗo nafaa woo alaa si wanaa Kanko on yonii lam. Ko e Makko mi fawii. Ko Kanko woni Seniiɗo Jeyɗo Arsi mawnuɗo on".
Arabic explanations of the Qur’an:
Benefits of the verses in this page:
• وجوب ابتداء القتال بالأقرب من الكفار إذا اتسعت رقعة الإسلام، ودعت إليه حاجة.
Hino waɗɗii adorgol haɓude heeferɓe ɓadiiɓe ɓen tuma kala laral Lislaamu ngal yaaji maa haaju mun yani.

• بيان حال المنافقين حين نزول القرآن عليهم وهي الترقُّب والاضطراب.
Aayeeje ɗen hino ɓanngini fiyaaku naafiqiiɓe ɓen tuma nde Alqur'aana Jippotoo e maɓɓe, ɗum le habbitagol e ɓittagol.

• بيان رحمة النبي صلى الله عليه وسلم بالمؤمنين وحرصه عليهم.
Hiɗe ɓanngini yurmeende Annabiijo on (yo o his)e gomɗimɓe ɓen,e rerɗugol mo e maɓɓe.

• في الآيات دليل على أن الإيمان يزيد وينقص، وأنه ينبغي للمؤمن أن يتفقد إيمانه ويتعاهده فيجدده وينميه؛ ليكون دائمًا في صعود.
Aayeeje ɗen hino tinndina wonnde liimanaaku no ɓeydoo hino ɗuytoo, e wonnde hino haanani gomɗinɗo on ƴewtagol gomɗinal makko ngal fii heyɗintingol ngal e mawningol ngal no duumora e ɓeydaare.

 
Translation of the meanings Surah: At-Tawbah
Surahs’ Index Page Number
 
Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم - Translations’ Index

الترجمة الفولانية للمختصر في تفسير القرآن الكريم، صادر عن مركز تفسير للدراسات القرآنية.

close