Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - Përkthimi logandisht - Fondacioni Afrikan i Zhvillimit * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu En Nexhm   Ajeti:

Najmu

وَٱلنَّجۡمِ إِذَا هَوَىٰ
1. Ndayidde emunyeenye bweba nga egudde.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا ضَلَّ صَاحِبُكُمۡ وَمَا غَوَىٰ
2. Munammwe (Muhammad) tabulanga kuva ku bulungamu era tayonoonanga.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا يَنطِقُ عَنِ ٱلۡهَوَىٰٓ
3. Era tayogera nga asinziira ku kwagala (kwe).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنۡ هُوَ إِلَّا وَحۡيٞ يُوحَىٰ
4. Tebiri byo (byayogera) okugyako okuba nti bubaka obuwereezebwa (gyali nga buva ewa Katonda).
Tefsiret në gjuhën arabe:
عَلَّمَهُۥ شَدِيدُ ٱلۡقُوَىٰ
5. Yabimuyigiriza owamaanyi amayitirivu (Malayika Jiburilu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
ذُو مِرَّةٖ فَٱسۡتَوَىٰ
6. Nannyini busobozi eyeyoleka.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَهُوَ بِٱلۡأُفُقِ ٱلۡأَعۡلَىٰ
7. Bweyali mu bifo ebisinga okuba ebya waggulu mu bwengula.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ دَنَا فَتَدَلَّىٰ
8. Oluvanyuma (Jiburilu) yasembera olwo nebaba kumpi (ne Nabbi).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَكَانَ قَابَ قَوۡسَيۡنِ أَوۡ أَدۡنَىٰ
9. Olwo nno (okusembera) nekuba nga okusemberagana kw'ensonda za kasale ebbiri oba kumpi okusingako awo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَوۡحَىٰٓ إِلَىٰ عَبۡدِهِۦ مَآ أَوۡحَىٰ
10. Olwo nno (Katonda) naatumira omuddu we ekyo kye yamutumira nga akozesa Jiburilu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا كَذَبَ ٱلۡفُؤَادُ مَا رَأَىٰٓ
11. Emmeme (ya Nabbi Muhammad) teyalimba kwebyo bye yalaba.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَتُمَٰرُونَهُۥ عَلَىٰ مَا يَرَىٰ
12. Abaffe mumuwakanya kwekyo kyalaba.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَقَدۡ رَءَاهُ نَزۡلَةً أُخۡرَىٰ
13. Ate nga mazima yamulaba omulundi omulala.
Tefsiret në gjuhën arabe:
عِندَ سِدۡرَةِ ٱلۡمُنتَهَىٰ
14. Mu kifo awali awali (omuti) Sidirat munitaha awakuumwa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
عِندَهَا جَنَّةُ ٱلۡمَأۡوَىٰٓ
15. Weguli awo wewali e jjana ewummulirwamu (bo Malayika mwe bawummulira).
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِذۡ يَغۡشَى ٱلسِّدۡرَةَ مَا يَغۡشَىٰ
16. Mu kiseera omuti Asidira bwe gwabikkibwa ekya gubikka.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا زَاغَ ٱلۡبَصَرُ وَمَا طَغَىٰ
17. Amaaso (ga Nabbi) tegawuguka wadde okusukka ekyo (kye yali ateekwa okulaba).
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَقَدۡ رَأَىٰ مِنۡ ءَايَٰتِ رَبِّهِ ٱلۡكُبۡرَىٰٓ
18. Mazima yalaba mu bya magero ebya Mukama omulabirizi we ebinene.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَرَءَيۡتُمُ ٱللَّٰتَ وَٱلۡعُزَّىٰ
19. Abaffe mulaba Latta ne Uzza.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَنَوٰةَ ٱلثَّالِثَةَ ٱلۡأُخۡرَىٰٓ
20. Ne Mannaata ekibumbe ekirala ekyokusatu (bibumbe byali bisinzibwa nga Nabbi tannatumwa).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَلَكُمُ ٱلذَّكَرُ وَلَهُ ٱلۡأُنثَىٰ
21. Abaffe mmwe muzaala abalenzi yye nazaala bawala! (mwe bemutayagala newakubadde abalenzi na bawala ku Katonda kyekimu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
تِلۡكَ إِذٗا قِسۡمَةٞ ضِيزَىٰٓ
22. Bwekiba bwekityo eyo ngabanya ejjudde kyekubiira.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنۡ هِيَ إِلَّآ أَسۡمَآءٞ سَمَّيۡتُمُوهَآ أَنتُمۡ وَءَابَآؤُكُم مَّآ أَنزَلَ ٱللَّهُ بِهَا مِن سُلۡطَٰنٍۚ إِن يَتَّبِعُونَ إِلَّا ٱلظَّنَّ وَمَا تَهۡوَى ٱلۡأَنفُسُۖ وَلَقَدۡ جَآءَهُم مِّن رَّبِّهِمُ ٱلۡهُدَىٰٓ
23. (Bye musinza) tebirina kyebiri okugyako okuba amannya gemwetuumira mmwe ne bakadde ba mmwe, Katonda tabissangako bujulizi bwonna (era ababisinza) tebalina kye bagoberera okugyako okuteebereza nokugoberera ebyo emyoyo gyabwe bye jaagala, so nga ate obulungamu bwabajjira nga buva ewa Mukama omulabirizi waabwe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ لِلۡإِنسَٰنِ مَا تَمَنَّىٰ
24. Oba kiri nti omuntu asobola okufuna ekyo kye yeegomba (atuuke okwesalirawo okusinza ebibumbe ate naaba nga tavunaanwa).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَلِلَّهِ ٱلۡأٓخِرَةُ وَٱلۡأُولَىٰ
25. Wabula nno enkomerero ne ntandikwa bya Katonda yekka (n’olwekyo yekka yaasalawo).
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ وَكَم مِّن مَّلَكٖ فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ لَا تُغۡنِي شَفَٰعَتُهُمۡ شَيۡـًٔا إِلَّا مِنۢ بَعۡدِ أَن يَأۡذَنَ ٱللَّهُ لِمَن يَشَآءُ وَيَرۡضَىٰٓ
26. Era ba Malayika bameka abali mu ggulu omusanvu nga okuwolereza kwabwe tekugenda kugasa kintu kyonna okugyako oluvanyuma lwa Katonda okukkiriza gwaliba ayagadde era nasiima.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ ٱلَّذِينَ لَا يُؤۡمِنُونَ بِٱلۡأٓخِرَةِ لَيُسَمُّونَ ٱلۡمَلَٰٓئِكَةَ تَسۡمِيَةَ ٱلۡأُنثَىٰ
27. Mazima abo abatakkiriza nkomerero be bayita ba Malayika amannya ag’ekikazi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا لَهُم بِهِۦ مِنۡ عِلۡمٍۖ إِن يَتَّبِعُونَ إِلَّا ٱلظَّنَّۖ وَإِنَّ ٱلظَّنَّ لَا يُغۡنِي مِنَ ٱلۡحَقِّ شَيۡـٔٗا
28. Era nga tebakirinaako kumanya kwonna, tebagoberera okugyako okuteebereza ate nga ddala okuteebereza tekulina kye kugasa awali amazima.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَعۡرِضۡ عَن مَّن تَوَلَّىٰ عَن ذِكۡرِنَا وَلَمۡ يُرِدۡ إِلَّا ٱلۡحَيَوٰةَ ٱلدُّنۡيَا
29. N’olwekyo va kwoyo ayawukana nokubulirira kwaffe, naatayagala okugyako obulamu bw'ensi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ذَٰلِكَ مَبۡلَغُهُم مِّنَ ٱلۡعِلۡمِۚ إِنَّ رَبَّكَ هُوَ أَعۡلَمُ بِمَن ضَلَّ عَن سَبِيلِهِۦ وَهُوَ أَعۡلَمُ بِمَنِ ٱهۡتَدَىٰ
30. Ekyo kye kikomo kyabwe mu kumanya mazima Mukama omulabirizi wo yaasinga okumanya oyo abula naava ku kkubo lye era yaasinga okumanya oyo alungama.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلِلَّهِ مَا فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَمَا فِي ٱلۡأَرۡضِ لِيَجۡزِيَ ٱلَّذِينَ أَسَٰٓـُٔواْ بِمَا عَمِلُواْ وَيَجۡزِيَ ٱلَّذِينَ أَحۡسَنُواْ بِٱلۡحُسۡنَى
31. Bya Katonda yekka ebyo ebiri mu ggulu omusanvu n'ebyo ebiri mu nsi (era yye ye nannyini mateeka kwe bikolera) olwo nno alisasula abo abayonoona olwebyo bye bakola era nga alisasula obulungi abo abalongoosa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ٱلَّذِينَ يَجۡتَنِبُونَ كَبَٰٓئِرَ ٱلۡإِثۡمِ وَٱلۡفَوَٰحِشَ إِلَّا ٱللَّمَمَۚ إِنَّ رَبَّكَ وَٰسِعُ ٱلۡمَغۡفِرَةِۚ هُوَ أَعۡلَمُ بِكُمۡ إِذۡ أَنشَأَكُم مِّنَ ٱلۡأَرۡضِ وَإِذۡ أَنتُمۡ أَجِنَّةٞ فِي بُطُونِ أُمَّهَٰتِكُمۡۖ فَلَا تُزَكُّوٓاْ أَنفُسَكُمۡۖ هُوَ أَعۡلَمُ بِمَنِ ٱتَّقَىٰٓ
32. Abo abeesamba ebyonoono ebinene ne byo buwemu okugyako ebitonotono, (anti) mazima Mukama omulabirizi wo mugazi wa kusonyiwa ye yaasinga okumanya ebikwata ku mmwe, okuva lwe yabatandikawo nga abagya mu ttaka ne mu kiseera we mwaberera mu mbuto za ba Maama ba mmwe, n’olwekyo temwetukuza anti yye yaasinga okumanya ani asinga okumutya.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَرَءَيۡتَ ٱلَّذِي تَوَلَّىٰ
33. Abaffe olabye oyo akyuka (naava ku mazima).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَعۡطَىٰ قَلِيلٗا وَأَكۡدَىٰٓ
34. Era nawaayo katono bwamala ate nammira ddala.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَعِندَهُۥ عِلۡمُ ٱلۡغَيۡبِ فَهُوَ يَرَىٰٓ
35. Abaffe (ekimukozesa ekyo) lwakuba nti alina okumanya ebyekusifu, olwo nno naaba nga abiraba.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡ لَمۡ يُنَبَّأۡ بِمَا فِي صُحُفِ مُوسَىٰ
36. Oba tabuulirwanga ebyo ebiri mu bitabo bya Musa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِبۡرَٰهِيمَ ٱلَّذِي وَفَّىٰٓ
37. Ne Ibrahim oyo eyatuukiriza (bwe yalaganyisa Katonda).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَلَّا تَزِرُ وَازِرَةٞ وِزۡرَ أُخۡرَىٰ
38. (Ebyo ebigamba nti) tewali mwoyo gulyetikka kibi kya mulala.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَن لَّيۡسَ لِلۡإِنسَٰنِ إِلَّا مَا سَعَىٰ
39. Era nti omunu tagenda kufuna okugyako ekyo kye yakolerera.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّ سَعۡيَهُۥ سَوۡفَ يُرَىٰ
40. Era nti mazima okukola kwe kya ddaaki kulirabwa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ يُجۡزَىٰهُ ٱلۡجَزَآءَ ٱلۡأَوۡفَىٰ
41. Oluvanyuma alikusasulwamu empeera esinga okuba enzijuvu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّ إِلَىٰ رَبِّكَ ٱلۡمُنتَهَىٰ
42. Era nti mazima ewa Mukama omulabirizi wo yeeri enkomerero (ya buli kimu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّهُۥ هُوَ أَضۡحَكَ وَأَبۡكَىٰ
43. Era nti mazima yye yaasesa era yaakaabya.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّهُۥ هُوَ أَمَاتَ وَأَحۡيَا
44. Era nti mazima yye yatta era yaawa obulamu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّهُۥ خَلَقَ ٱلزَّوۡجَيۡنِ ٱلذَّكَرَ وَٱلۡأُنثَىٰ
45. Era nti mazima yatonda emitindo ebiri omusajja n'omukazi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مِن نُّطۡفَةٍ إِذَا تُمۡنَىٰ
46. Abagya mu mazzi agazaala bwe gafulumizibwa (negateekebwa mu kifo ekituufu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّ عَلَيۡهِ ٱلنَّشۡأَةَ ٱلۡأُخۡرَىٰ
47. Era nti mazima kuli ku ye yekka okusibusa okulala (okuzuukiza).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّهُۥ هُوَ أَغۡنَىٰ وَأَقۡنَىٰ
48. Era nti mazima yye ya gaggawaza era naayavuwaza.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّهُۥ هُوَ رَبُّ ٱلشِّعۡرَىٰ
49. Era nti mazima yye ye Mukama omulabirizi we munyeenye eyitibwa Shiiraa (abakafiiri gye basinzanga).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنَّهُۥٓ أَهۡلَكَ عَادًا ٱلۡأُولَىٰ
50. Era nti mazima yye yazikiriza abe kibiina kya A'adi abasooka.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَثَمُودَاْ فَمَآ أَبۡقَىٰ
51. Na be kibiina kya Thamud era nga teyalekawo (wadde omu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَقَوۡمَ نُوحٖ مِّن قَبۡلُۖ إِنَّهُمۡ كَانُواْ هُمۡ أَظۡلَمَ وَأَطۡغَىٰ
52. Na bantu ba Nuhu mu kusooka anti mazima bo be baali basinga okweyisa obubi n'okubula.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلۡمُؤۡتَفِكَةَ أَهۡوَىٰ
53. Era ye yae yazikiriza abantu ba be kitundu ekyavuunikibwa (Sodoma ne gomora).
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَغَشَّىٰهَا مَا غَشَّىٰ
54. Olwo nno ne kikibuutikira ekya kibuutikira.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكَ تَتَمَارَىٰ
55. Kale olwo kiriwa ku byengera bya Mukama omulabiri wo kyobuusabuusa!.
Tefsiret në gjuhën arabe:
هَٰذَا نَذِيرٞ مِّنَ ٱلنُّذُرِ ٱلۡأُولَىٰٓ
56. Ono (omubaka Muhammad) mutiisa ali mu luse lwa batiisa abaakulembera.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَزِفَتِ ٱلۡأٓزِفَةُ
57. Enkomerero esembedde.
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَيۡسَ لَهَا مِن دُونِ ٱللَّهِ كَاشِفَةٌ
58. Tewali ayinza kugizzaayo bweriba ezze mpozzi Katonda.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَمِنۡ هَٰذَا ٱلۡحَدِيثِ تَعۡجَبُونَ
59. Abaffe ebigambo bino bye mujereegerera.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَتَضۡحَكُونَ وَلَا تَبۡكُونَ
60. Nemuba nga museka nemutakaaba.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَأَنتُمۡ سَٰمِدُونَ
61. Nga nammwe muzannya buzannyi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱسۡجُدُواْۤ لِلَّهِۤ وَٱعۡبُدُواْ۩
62. Kale muvunname ku lwa Katonda era mumusinze (ekyo kye kisinga ebya mmwe bye mulimu).
Tefsiret në gjuhën arabe:
 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Suretu En Nexhm
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - Përkthimi logandisht - Fondacioni Afrikan i Zhvillimit - Përmbajtja e përkthimeve

Përkthimi i kuptimeve të Kuranit fisnik në lugandishte - Përkthyer nga Fondacioni Afrikan i Zhvillimit.

Mbyll